1906. – Godišnja skupština Družbe. Glavna godišnja skupština Družbe Sv. Ćirila i Metoda za Istru držala se u prošli četvrtak u Voloskom. Bila je lijepo posjećena, učestvovali su joj gotovo svi viđeniji istarski vođe i prvaci. Predsjednik Vjekoslav Spinčić otvorio je skupštinu lijepim i vatrenim govorom kojim je uspalio sve prisutne. S odobravanjem su primljeni i govori gospode doktora A. Strangera i dra. Matka Ogrizovića. Načelnik dr. Stranger pozdravio je skupštinu u ime općine Volosko-Opatija dok je dr. Ogrizović kao izaslanik kluba Ćirilo-Metodskih Zidara u Zagrebu izručio skupštini pozdrav toga vrijednog kluba. Zatim je družbin tajnik Viktor Car Emin pročitao svoje izvješće koje je skupština s odobravanjem primila. (OMNIBUS)
1913. – Koncert s predstavom što ga priređuju učenici VIII razreda C. kr. Gimnazije u Pazinu, u subotu, dana 7. lipnja 1913., u dvorani “Narodnog Doma”, u korist “čačkog pripomoćnog društva u Pazinu”. Početak točno u 8 i pol sati u večer. Obzirom na plemenitu svrhu primaju se dobrovoljni prinosi sa zahvalnošću. Raspored dijeliti će se na dan koncerta na blagajni. (PUČKI PRIJATELJ)
1916. – Prekjučer je u svom stanu u ulici Sergija preminula gospodja Dominika ud. Medelin rodj. Pavan. Svojom posljednjom voljom je blagopokojna postala dobročiniteljicom za sav naš grad. Čitavo je, naime, svoje imanje u iznosu od 70 do 80.000 kruna zapustila u dobrotvorne svrhe i to za siromašne djevojke u ratu poginulih puljskih junaka. Bila joj laka zemljica. (HRVATSKI LIST)
1916. – Dražba. Danas poslije podne u 3 sata obdržavati će se u sudbenoj dvorani, Via dell’ Arena 2. dražba raznih predmeta kao više vrsti ormara, stolova, ogledala, šivaćeg stroja, umivaonika, gramofona s pločama itd. (HRVATSKI LIST)
1917. – Da li je zaista tako? Priviknuli su se dobri ljudi smatrati nas robovima, uvijek dobročudnim, uvijek poniznim, uvijek najpokornijim slugama. Muška riječ iz naših ustiju postala je drskost, zahtijev za jednakim pravom bezobraznost, naš jezik-jezik seljaka i težaka. Ugledajmo se u Nijemce. Posve je prirodno ako dodje Nijemac u Trst da ga posluže u njemačkom jeziku i jao onom koji ne bi toga učinio. Nijemci tvrde uvijek da smo sve što imademo naučili od njih pa zašto da ne naučimo i to. Život i rad su bezobzirni. Pustimo dakle našu prirođenu mekost i dobrotu koje stranci tumače kao svijest ropstva te budimo neumoljivi i neisprosni. Do sada smo htjeli biti drugima po čudi, neka budu jedanput i drugi nama po čudi! (HRVATSKI LIST)
1918. – Opće odredbe u pogledu brzojavne službe ratnih zarobljenika. Brzojave treba predati u uredu pošte. I za brzojave postoji osnovno pravilo, naime, da adresa mora biti točna i potpuna. Tekst brzojava mora počinjati riječima: “prisonnier guerre” (za Rusiju, Francusku, itd.), ili “prigionierro guerra” (za Italiju). Rijetki je slučaj da odgovor iz Rusije stigne prije nekoliko tjedana, a često i više. U slučaju kad bi odgovor zakasnio ili uopće ne bi došao ne treba se uznemirivati jer postoji sada mogućnost da se dotični ratni zarobljenik nalazi na povratku u domovinu. (HRVATSKI LIST)
1918. – Poruke iz uredništva. Hrvat. Ne ide ovo onom Hrvatu koji marljivo šalje članke i vijesti našem listu već onom nepotpisanom Hrvatu koji nam iz Zagreba šalje dopisnicu. Loš Hrvat i još lošiji čovjek kad nema toliko odvažnosti i poštene svijesti da se potpiše i da preuzme odgovornost za ono što napiše i pošalje u svijet. Takovi su ljudi opak element pa makar se oni potpisivali lijepim imenom: Hrvat. (HRVATSKI LIST)
1919. – Predavanje dr Schiavuzzi-a. U čitaonici Gradske knjižnice održano je predavanje dr. B. Schiavuzzi-a na temu “Pojava kralježnjaka na Zemlji i postanak čovjeka”. Sadržaj predavanje se temeljio na novim informacijama najpoznatijih stručnjaka svijeta. Argumenti i informacije također su se svidjele i ljepšem spolu. Predavanje je bilo popraćeno sa izuzetno kvalitetnim fotografijama. (L’AZIONE)
1927. – Iz Pule. Pred desetak dana otisnula se je iz luke u Banjolama kod Pule jedna ribarska lađa na široko more u lov na srdele. Kad je bilo oko 6 sati navečer najedanput se more uznemiri. Približavala se je oluja. Ali za povratak u luku više nije bilo vremena. Jedan jaki udarac vjetra prevrne lađu. Ribari Mišković, Mihovilović, Premate i Crnobori su se našli svi u moru i bili bi se sigurno svi potopili da nije onuda prolazio parobrod “Eneo” koji vrši službu Pula-Rijeka. Parobrod se zaustavio i ribari su bili spašeni od sigurne smrti. Spašen im je i brod. (ISTARSKA RIJEČ)
1948. – Nove knjige. Miti i legende – novi deveti svezak u kolekciji Djela Vladimira Nazora koju izdaje Nakladni zavod Hrvatske. Michal Rusinek “S Barikade u dolinu gladi”. To je djelo poljskog pisca koje govori o uspomenama autora na varšavski ustanak iz 1944. godine. Te knjiga autora Franje Dolenca “Kako nauka stvara nove oblike bilja i životinja”. (GLAS ISTRE)