Istarsko povijesno društvo – Società Storica Istriana

U povodu manifestacije Dani europske baštine 2021 pozivamo Vas u srijedu, 15. rujna 2021. u 13,00 sati u Veliku dvoranu Državnog arhiva u Pazinu na otvaranje izložbe i predstavljanje platforme „Priče iz arhiva“ nastale u okviru projekta Kreativne Europe CREARCH posvećenom razvoju nove publike i kreativnoj interpretaciji arhivskih izvora. Novim načinima komuniciranja povijesti, likova, mjesta i lokalnih tradicija dokumentiranih u svojim zapisima, kroz vizualne, digitalne i transmedijske izvedbe i događanja uživo, arhivi žele upoznati što više ljudi sa svojim radom i značajem gradiva koje čuvaju.

U okviru CREARCH aktivnosti ICARUS Hrvatska, u suradnji s brojnih partnerima diljem Hrvatske, pokrenuo je platformu #PričeIzArhiva koja prikuplja arhivske zapise s neobičnim pričama, životnim putevima i jedinstvenim sadržajima. Virtualnim okupljanjem različitih arhiva i imatelja arhivskih zbirki – na Internetu, mobilnim aplikacijama, izložbama i interakcijom s publikom – predstavljaju se priče skrivene u arhivskim zapisima i potiče stvaranje, prenošenje i interpretaciju novih priča.

U arhivima su pohranjene milijarde zapisa, a svaki od njih čuva priče o ljudima, događajima, mjestima i svijetu oko nas. Priče želimo predstaviti kroz različite formate i medije; izložba na plakatima putuje kroz različite ustanove, u virtualnom obliku dostupne su na platformi #PričeIzArhiva, objavljene su i na više mobilnih aplikacija, a serija predavanja baštinskih stručnjaka s arhivskim pričama iz javnih i privatnih spremišta i zbirki dostupna je na YouTube kanalu.

U programu će se predstaviti ove i druge aktivnosti posvećene komunikacijskim modelima i inovativnim umjetničkim praksama realizirane u okviru CREARCH projekta; otvorit će se izložba „Priče iz arhiva“ te predstaviti CREARCH priručnik za razvoj publike i druge aktivnosti vezane uz kreativno predstavljanje arhivskih izvora s posebnim naglaskom na priče iz Državnog arhiva u Pazinu.

Sudjeluju: doc. dr. sc. Vlatka Lemić (ICARUS Hrvatska), Mirela Mrak Kliman, Maja Milovan i Biserka Budicin (Državni arhiv u Pazinu)

Do 15. rujna 2021. produžen je rok za prijavu izlaganja na finalnoj konferenciji HERA projekta The European Spa 

Finalna konferencija europskog HERA projekta “The European Spa as a Transnational Public Space and Social Metaphor (2019-2022)” održat će se u Puli i na Brijunima od 2. do 4. lipnja 2022. godine.

Projekt The European Spa bavi se razvojem i zajedničkom baštinom europskih povijesnih lječilišta te mogućnostima njihove revitalizacije i revalorizacije u aktualnom globalnom kontekstu. Pozivaju se zainteresirani za sudjelovanje na skupu da prijedloge izlaganja, popraćene kratkom biografskom bilješkom, pošalju najkasnije do 15. rujna na email: info@theeuropeanspa.eu

Detaljniju informaciju o projektu i konferenciji možete naći na sljedećem linku: https://www.theeuropeanspa.eu/events/cfp_conference_pula_extended.html

U subotu, 11. rujna 2021., s početkom u 11 sati održat će se javno predavanje Dunje Martić Štefan, kustosice Arheološkog muzeja Istre, pod naslovom “Od prapovijesne pećine do austrijske tvrđave”. Predavanje će se održati uz vođeni obilazak s polazištem u Šijanskoj šumi (centralna poljana) uz posjet arheološkom nalazištu Šandalja i austro-ugarskoj tvrđavi San Daniele. Program se obilježava u sklopu obilježavanja Dana Gospe od Milosti u Šijani, a organizator je Grad Pula-Pola Mjesni odbor Šijana u suradnji s Istarskim povijesnim društvom.

U petak, 3. rujna 2021. održat će se 52. znanstveni skup „Buzetski dani 2021.“ posvećen 500. obljetnici rođenja Stipana Konzula Istranina i otkrivanje nove spomen-ploče. Otkrivanje spomen-ploče održat će se u starogradskoj jezgri na Titovom trgu petak s početkom u 9:00, a program Skupa odmah iza toga u palači Verzi s početkom u 9:45.

Zbog potrebe pridržavanja epidemioloških mjera svi posjetitelji i sudionici tijekom trajanja skupa obvezni su nositi zaštitne maske i pridržavati se propisane distance.

U petak, 3. rujna 2021. godine u 12:00 sati na društvenim mrežama Arheološkog muzeja Istre bit će otvorena izložba “Pogrebni obredi i običaji staroga Rima”. Otvorenje se može pratiti na Facebooku @Arheoloski, Instagramu @arheoloski_muzej_istre te na You Tube kanalu Arheološki muzej Istre. Autorice izložbe i tekstova kataloga su muzejska savjetnica dr. sc. Kornelija A. Giunio i viša kustosica Timka Alihodžić iz Arheološkog muzeja u Zadru.

U rimskoj civilizaciji pogrebni su običaji bili strogo propisani. U Zakonu dvanaest ploča, čitava deseta ploča ius sacrum, govori o religijskom obredu pokapanja. Osim zabrane pokopa u gradu, postojao je i niz pravila, običaja predaka (mos maiorum), koja su se odnosila na obavljanje obreda vezanih za pokojnika, obitelj i prostor koji je onečišćen smrću te na samu ceremoniju pokopa i posjećivanja groba.Velik dio običaja koji su vjerojatno i sami Rimljani baštinili od drugih, preživio je i do današnjih dana.

S obzirom na to da su neki od rimskih pogrebnih običaja sačuvani u suvremenome svijetu kao dio tradicije, doduše u modificiranome obliku, ne bi trebalo biti sumnje da su i stanovnici Zadra u vrijeme antike poštivali običaje predaka i provodili onaj dio pogrebnih svečanosti koji je odgovarao njihovu društvenom i ekonomskom statusu te religijskom opredjeljenju.

Grobove iz prva tri stoljeća rimskoga Carstva karakterizira bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz ostatke pokojnika kao znak vjerovanja u zagrobni život. Izloženo je oko 300 predmeta koji su stavljani u grobove pokojnika: novci i svjetiljke, dijelovi toaletnog i kozmetičkog pribora, medicinski i farmaceutski instrumenti, predmeti za igru, oruđe i oružje te posuđe od stakla i gline.

Na izložbi su prezentirane rekonstrukcije paljevinskih grobova iz 1. i 2. st. i skeletni ukop pod tegulama iz 4. st. Sveukupni izbor grobnih priloga proučavan posebno ili u sklopu grobne cjeline ne daje potpuno jasnu sliku o rimskim pogrebnim običajima. Pitanje je hoće li biti moguće i nakon temeljite obrade svih istraženih grobova ući u onaj najtajanstveniji dio svakoga čovjeka, a to je njegov osobni stav o smrti i zagrobnome životu!