Istarsko povijesno društvo – Società Storica Istriana

U ponedjeljak,  9. ožujka 2020., s početkom u 17.30 sati u Dvorani Slavka Zlatića na Filozofskom fakultetu u Puli održat će se predavanje Josipa Banića, mag. hist.  „Meran(ij)ski misterij: Gdje se nalazila, kome je pripadala i kako je Meranija postala imperijalno vojvodstvo“.

Od sredine 12. stoljeća u javnim i privatnim poveljama imperijalne provenijencije počinje se javljati titula vojvode Merana, odnosno Meranije. Ta se misteriozna vojvodina u povijesnim vrelima pojavljuje sve do sredine 13. stoljeća, nestavši smrću akvilejskog patrijarha Bertolda V. od Andechsa, posljednjeg muškog izdanka loze meran(ij)skih vojvoda. Iako danas postoji nekolicina teorija o geografskoj lokaciji same Meranije te o položaju ove vojvodine unutar okvira Svetoga Rimskog Carstva, niti jedno predloženo rješenje ne uživa status dominantne interpretacije u historiografiji. Detaljno analizirajući sva raspoloživa povijesna vrela koja svjedoče o raznim aspektima meran(ij)skog misterija, izlagač će predstaviti nove odgovore na stara, do danas otvorena pitanja u historiografiji. Također, bit će izložene nove interpretacije procesa koji je doveo do stvaranja Meran(ij)skog vojvodstva te rasvijetljene uloge hrvatskih kraljeva, istarskih (mark)grofova i rimskih careva u toj turbulentnoj povijesnoj etapi.

Josip Banić završio je preddiplomski studij povijesti i anglistike pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu te diplomski studij srednjovjekovne povijesti (istraživački smjer) pri istoj instituciji. 2015. upisao je magistarski studij srednjovjekovnih studija pri Srednjoeuropskom sveučilištu (Central European University) u Budimpešti  te potom upisuje doktorski studij srednjovjekovnih studija i trenutno završava disertaciju o položaju mletačke Istre u novonastalom Mletačkom Dominiju (Venetian Istria in the Embrace of a Nascent Dominium: 1381-1516). U svom se znanstvenom radu bavi srednjovjekovnom poviješću Istre, Venecije i Akvilejskog patrijarhata, posebice razdobljem od 11. Do kraja 15. stoljeća i temama iz političke i društvene povijesti. Objavio je desetak izvornih znanstvenih radova u domaćim i inozemnim publikacijama te sudjelovao na mnogim regionalnim, nacionalnim i internacionalnim znansntvenim skupovima. Idejni je začetnik i glavni suradnik na projektu Fontes Istre medievalis koji vodi profesor Neven Budak pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Pozivnica

U srijedu, 4. ožujka 2020., s početkom u 16 sati u Dvorani Slavka Zlatića na Filozofskom fakultetu u Puli (Ronjgova 1) održat će se predstavljanje knjige Giovanne Jerolimić, mag. philol. ital. et hist., „Otok Cres i Lošinj u doba francuske vlasti“. Knjigu će uz autoricu predstaviti recenzenti dr. sc. Slaven Bertoša, dr. sc. Marko Jelenić te dr. sc. Josip Celić. Uvodnu riječ dat će  dr. sc. Lina Pliško, dekanica Filozofskog fakulteta u Puli, a predstavljanje će moderirati dr. sc. Mihovil Dabo. Organizator je Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Puli.

Pozivnica

Svečanom skupštinom održanom 21. veljače 2020. u Svečanoj dvorani Tone Peruška na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli Istarsko povijesno društvo obilježilo je desetu godišnjicu osnivanja. Bila je to prigoda da se članovi Društva prisjete brojnih aktivnosti koje su provedene kroz proteklo desetljeće. Predsjednik Društva Maurizio Levak podsjetio je na okolnosti u kojima je osnovano, istaknuvši kako se potreba za njegovim pokretanjem pojavila kao prirodna posljedica osnutka (1994.) i višegodišnjega djelovanja Odsjeka za povijest na pulskom Filozofskom fakultetu. Na pulskom studiju povijesti školovali su se i stasali novi naraštaji istarskih povjesničara, ojačavši ipak malobrojne starije koji su u prethodnim desetljećima na svojim plećima nosili proučavanje regionalne prošlosti. Treba istaknuti da su osnivanju Društva dale podršku sve stručne ustanove koje su tada djelovale u Istri: Državni arhiv u Pazinu, pulska područna jedinica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, rovinjski Centar za povijesna istraživanja, Povijesni i pomorski muzej Istre i pulski centar Instituta Ivo Pilar. Društvo je osnovano s ciljem okupljanja ne samo profesionalnih povjesničara, već i svih proučavatelja i ljubitelja istarske povijesti, a uspješnost njegova ostvarivanja potvrđuje broj od trenutno 84 člana.

Istarsko povijesno društvo djeluje kao neprofitna udruga, pokrećući i ostvarujući razne projekte financirane putem javnih natječaja. Kao prvi i najvažniji projekt istaknuto je pokretanje znanstveno-stručnog časopisa Histria, koji od 2011. izlazi u jednogodišnjem ritmu objavljujući znanstvene radove iz povijesti i povijesti bliskih znanosti (arheologije, povijesti umjetnosti, etnologije i dr.), kao i brojne prikaze i izvješća, okupljajući velik broj suradnika. Histria je tako u stručnoj javnosti postala prepoznatljiva i stekla zavidan ugled. Glavni urednik Maurizio Levak zahvalio je na podršci i suizdavačima časopisa, Sveučilištu Jurja Dobrile, Povijesnom i pomorskom muzeju Istre i Arheološkom muzeju Istre.

Društvo od samih početaka djelovanja ima i svoju mrežnu stranicu, o čemu je govorio dopredsjednik Društva Milan Radošević, a njezin autor Aldo Šuran o tehničkim izazovima njezina pokretanja i razvoja. Uz nju je pokrenut i profil na Facebooku, koji uređuje Nikša Minić. Šuran je predstavio projekt Fotohist(o)rija, kojim se prikupljaju stare fotografije istarskih naselja i spomenika na mrežnoj stranici, a Minić je govorio o sličnom projektu, Cinehistriji, kojim se na mrežnim stranicama objavljuju kratki filmski zapisi, uglavnom dokumentarnog tipa, iz istarske prošlosti. Luka Tidić je urednik rubrike Istarski vremeplov koja prenosi vijesti iz starih novina, svakodnevno ih ažurirajući da bi bile vezane za aktualan datum.

Ivan Žagar bio je, uz Davida Orlovića, voditelj projekta predstavljanja knjiga stručne povijesne problematike, kojim je javno predstavljen velik broj novih publikacija koje se bave istarskom poviješću. Igor Jovanović i Igor Šaponja već cijelo desetljeće vode projekt Istarske sudbine, tijekom kojega su prikupili videosvjedočanstva više od 120 Istrana i Istranki koji su preživjeli nacističke koncentracijske logore, a zadnjih godina prikupljaju i svjedočanstva ljudi koji su u prvom poratnom desetljeću iz različitih razloga ilegalno emigrirali preko tada dobro čuvane granice prema zapadu. Žagar je vodio i projekt digitalizacije historiografske literature, kada je digitalizirano nekoliko znanstveno-stručnih časopisa i njihov sadržaj učinjen daleko dostupnijim. Društvo je organiziralo i dva međunarodna znanstvena skupa (2011. povodom 150. godišnjice uspostave Istarskog pokrajinskog sabora i 2016. o stradavanju istarskog civilnog stanovništva u Prvom svjetskom ratu), i izdalo zbornik radova „U sjeni Velikoga rata. Odraz ratnih zbivanja na život istarskoga civilnog stanovništva“ 2019. godine, koji su uredili Mihovil Dabo i Milan Radošević. Organizirano je i nekoliko izložbi – o povijesti pulskih nogometnih igrališta (Anton Percan), crkvama baljanskoga područja (Milan Radošević i Aldo Šuran) te izuzetno uspješnu Palež u sjećanjima, koja je dosad gostovala na dvadesetak mjesta u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji (koju je predstavio jedan od njezinih suautora Željko Cetina). O suradnji s pulskom Udrugom antifašističkih boraca i antifašista govorio je Radošević, istaknuvši suorganizaciju znanstvenoga skupa „(Anti)fašizam u prošlosti i sadašnjosti“ 2014., kao i izdavanje istoimenoga zbornika (2015.). Radošević je, uz Renata Matića, i nositelj projekta Stoljeće europskog antifašizma – Istra između lokanog i globalnog pokrenutoga 2017. koji za cilj ima fenomen antifašizma interdisciplinarnim pristupom promatrati u njegovoj slojevitosti i interakciji niza čimbenika i struktura: radništva, građanstva, nacionalnih manjina, žena i ženskog mirovnog aktivizma, Crkve, emigracije, istovremeno uzimajući u obzir globalne geopolitičke i geostrateške mijene i procese. Time nastoji doprinijeti znanstveno utemeljen(ij)oj interpretaciji antifašizma u Istri i susjednim krajevima, posebice njegova formativnoga razdoblja. Uz nove spoznaje rezultati su putem javnih predavanja i predstavljanja novih knjižnih izdanja predstavljeni široj javnosti s posebnim fokusom na učenike i studente u sklopu nastavnih i vannastavnih aktivnosti. Na projektu surađuju Anita Dremel, Vedran Dukovski, Igor Jovanović, David Orlović, Alen Tafra, Stipan Trogrlić i Igor Šaponja te više vanjskih suradnika i volontera.

Jedna od aktivnosti IPD-a je i uređivanje Istrapedije, istarske internetske enciklopedije, što traje od kraja 2016., o čemu je izvijestio glavni urednik Goran Prodan. Unose se nove natuknice te dopunjavaju i ažuriraju postojeće, a Prodan je pozvao članove da se uključe pisanjem natuknica, kao i prijavom dopuna postojećih. Od iste godine traje i suradnja s nekoliko pulskih mjesnih odbora (Stari grad, Gregovica, Stoja i Šijana), u sklopu koje Društvo organizira predavanja vezana za povijest određenih dijelova grada za širu javnost. Pri uspostavi te suradnje, ali i na drugim projektima, Društvo se posebno zahvalilo Aniti Flego Sponza, kojoj je tom prigodom svečano dodijeljeno počasno članstvo u Društvu.