1902. – Vodnjan. Večeras je grad po prvi put osvijetljen električnom energijom. Za sada je u gradskim ulicama aktivno 100 lampi. (MARCELLO BOGNERI)
1906. – Odlikovanje. Gospodinu Johanu Cuzzi, vlasniku hotela te veletrgovcu vinima i pivom, dodijeljena je na međunarodnom sajmu počasna diploma s počasnim križem i zlatnom medaljom. Njegova su vina: Refošk, Istarski teran, Muškat te ostala zbog svoje kakvoće dobila priznanja i najviše ocjene. (POLAER TAGBLATT)
1906. – Porod u kućnoj veži. Prekjučer je gđa Ernesta Ech u ulici Kandler br. 70, u kućnoj veži, rodila jedno zdravo dijete. Dvije djevojke koje su se slučajno našle u blizini, pozvale su jednog liječnika i konačno su i majka i dijete smješteni u bolnicu te se sada osjećaju relativno dobro. (POLAER TAGBLATT)
1907. – U Poreču je počeo izlaziti dvotjednik “L’Istria Agricola”, (MARCELLO BOGNERI)
1909. – Mala težačka škola. Koji je tvoj rad ovaj čas oko maslina? Na prvi mah ćeš možda misliti da ću ti ovdje preporučiti kako moraš ovaj čas početi pobiranjem maslina, ali na to ja ni ne mislim to ćeš ti sigurno učiniti, a da te na to ne treba savjetovati. Ja mislim na nešto drugo, a to na ovo: Ništa toliko ne škodi maslinama kao ljetna suša, a sada je baš čas da se tome predusretne. U tu svrhu okopaj tvoje masline što dublje da mogu jesenske i zimske kiše prodrijeti što dublje i namočiti dobro zemlju oko žila pa i onih najdubljih. (PUČKI PRIJATELJ)
1952. – Voćke bezvoćnih predjela. Prilikom jesenskog i zimskog šlaštrenja naših šuma naći ćemo brojne samonikle podloge (divljačice) koje nam mogu poslužiti kao podloga za nekoje voćke među koje spadaju naročito mušmula i oskoruša. Mušmula i oskoruša su voćke o kojima se vrlo malo znade, a još manje im se posvećuje pažnje. Budući da su to voćke koje imadu vrlo male životne zahtjeve mogu se uzgajati i na mršavijim i na sušnijim predjelima, a pogotovo u našim tako zvanim bezvoćnim predjelima. Plod mušmule je krušnatog ili jabučastog oblika s razvijenim dugim čaškinim listićima smeđe boje. Plod se upotrebljava za jelo tek kad ognjili, bere se kasno nakon jesenskih mrazeva. Zbog jake sadržine tanina upotrebljava se za pravljenje voćnog vina kao mješavina sa sokom od jabuka. Slična voćka mušmuli je oskoruša koja se kod nas također vrlo malo uzgaja. Ona je biljka toplog i umjerenog pojasa podnosi jake zime, a na tlo nije izbirljiva. Može uspijevati na kamenitim mršavim tlima i na većim visinama. Bolesti i štetnici skoro je ne napadaju. Plod oskoruše može se vrlo dobro iskoristiti za jelo ili kao prerađeno. Osim koristi od ploda, drvo oskoruše ima vrlo veliku tehničku vrijednost, može se upotrebljavati u stolarstvu, tokarstvu i u razne druge svrhe. Naš svijet se premalo brine o samoniklim voćnim stabljikama, ali rado koristi njihove plodove stoga bi bilo potrebno da se naš narod uporedo s podizanjem ostalih voćnjaka brine i za ove korisne i skromne samonikle voćke. (GLAS ISTRE)
1961. – Prvi put u kazalište Ganduzio. Na sastanku predstavnika Drame Hrvatskog narodnog kazališta i Narodnog sveučilišta saznajemo da je Drama HNK posljednji put gostovala u Istri prije skoro punih 60 godina. Rovinjsko sveučilište, zainteresirano za gostovanje naših vrhunskih kazališnih kuća, ispituje mogućnosti gostovanja u Rovinju i HNK i Zagrebačkog dramskog kazališta. Rovinjci su posebno zainteresirani za jubilarca Krleže i dramatizaciju završnog djela prvorazrednog Bogovićeva romana Giga Barićeva. (GLAS ISTRE)