02U ponedjeljak, 12. listopada 2020. s početkom u 18 sati u prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice Pula (Kandlerova 39) održat će se javno predavanje dr. sc. Milana Radoševića pod nazivom “Počeci fašističkog nasilja u Puli: palež Narodnog doma (14.VII.1920.) i njegove reperkusije”. Organizatori su, u sklopu obilježavanja Dana Misericordie, Mjesni odbor Stari Grad, Istarsko povijesno društvo i Društvo Smaregliana Pula.

O predavanju

Znameniti talijanski povjesničar Renzo de Felice za slučaj fašističkoga paljenja Narodnog doma u Trstu 13. VII. 1920. naveo je kako predstavlja istinsko krštenje fašističkih skvadri. Istovremeno, pulski slučaj koji se zbio narednoga dana paljenjem Narodnoga doma u ulici Carrara ostao je na marginama hrvatske historiografije.

Od 1909. godine u Domu je djelovala Javna pučka knjižnica nastala objedinjavanjem knjižnica triju hrvatskih društava – Čitaonice (osnovane 1869.), Prvog istarskog sokola (osnovanog 1897.) i Narodne radničke organizacije (1907.). Stoga, uništavanje te ustanove, osim kao politički čin, valja razmatrati i u kontekstu planiranoga napada usmjerenoga protiv hrvatske kulture, čime će se za svoga posjeta Puli 21. IX. 1920. pohvaliti i sam fašistički vođa Benito Mussolini. Upadom „demonstranata“- fašista u prostorije Doma, paljenjem oko sedam tisuća knjiga izvršen je kulturocid, čiji je povod i opravdanje u očima pulskih vlasti bio hrvatsko-talijanski incident u Splitu (11. VII. 1920.).  Sljedeće noći fašisti su napali odvjetničke urede i stanove Ivana Zuccona i Mirka Vratovića. Blaga reakcija pa i sudjelovanje organa javnoga reda i mira u neredima, jasno je naznačilo negiranje prava na očuvanje hrvatske kulture i nacionalnog identiteta uopće, što će stvoriti pretpostavke za jačanje fašističkog pokreta i pokušaj nasilne asimilacije koji će uslijediti kroz sljedeća dva desetljeća.

O predavaču

Dr. sc. Milan Radošević, povjesničar, znanstveni suradnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci –  Područne jedinice u Puli, bavi se suvremenom istarskom poviješću, posebice temama iz socijalne i političke povijesti prve polovice XX. stoljeća. Objavio je jednu autorsku te tri uredničke/koautorske knjige, veći broj znanstvenih i stručnih radova, sudjelovao na četrdesetak znanstvenih skupova te bio uključen i vodio nekoliko domaćih („Stoljeće europskog antifašizma. Istra između lokalnog i globalnog“) i međunarodnih projekata. Jedan je od osnivača i dopredsjednik Istarskog povijesnog društva – Societa Storica Istriana.

Pozivnica – Invito

Ostale novosti