Ideja o pokretanju dokumentarnog televizijskog priloga “Hist(o)ria” nastala je u rujnu 2010. kao rezultat razgovora između Nezavisne istarske televizije (danas TV Istre) i Istarskog povijesnog društva. Cilj je bio približiti lokalnu povijest gledateljima kroz kratke i zanimljive reportaže o pojedinim znamenitim osobama, događajima i zanimljivostima iz istarske povijesti. Hist(o)ria je započela emitiranje 14. veljače 2011 godine u okviru emisije NIT Istrom, koja se prikazuje svakog ponedjeljka s početkom u 18.00 sati na TV Istri. Sadržaj priloga većinom je vezan uz Istru i ličnosti iz istarskog podneblja, ali obrađuje i teme koje s Istrom imaju tek nekoliko dodirnih točaka. Iako je osnovna ideja bila predstaviti teme prema kalendarskom modelu u vidu obilježavanja godišnjica, iz emisije u emisiju gledateljima će se omogućiti upoznavanje i s drugim važnim događajima iz političke povijesti, ali i zanimljivostima iz svakodnevnoga života.
Autori su priloga Anita Buhin i Ivan Hrastovčak.
Korištenje video materijala u komercijalne svrhe je zabranjeno bez pismenog dopuštenja autora i vlasnika snimke.
Sezona 1
“Pobuna austrougarskih mornara” sinteza je trodnevne pobune koja se zbila na brodovima usidrenima u luci Boke Kotorske, a jedan od vođa bio je i Anton Grabar iz Poreča. U prilogu o Julesu Verneu, uz njegovu kratku biografiju, posebnu pozornost pridaje se djelu “Mathias Sandorf” u kojem su opisani dijelovi Istre (Pazin, Pazinska jama, Pazinčica, Limska draga i Rovinj).
Prvi prilog upoznaje nas s Žigmundom Luksemburškom koji je svojim vojnim sukobima s Mletačkom republikom početkom 15. stoljeća uvelike utjecao na istarsku povijest. Tko je bila Giuseppina Martinuzzi i zašto je bila poznata kao “učiteljica siromašnih” može se saznati u drugome prilogu Hist(o)rije.
Prvi prilog upoznaje nas s Misalom po zakonu rimskoga dvora, prvoj tiskanoj knjizi na hrvatskome jeziku, a donosi pretpostavke o mjestu tiskanja te njegovim redaktorima i inicijatorima. Tko je bio Herman Dalmatin te kako je utjecao na razvitak europske znanosti može se doznati u središnjemu dijelu emisije. Završni je prilog posvećen Proštinskoj buni, prvom ustanku protiv terora fašista, od koje je prošlo točno 90 godina.
Prvi prilog obrađuje priču o Juri Grandi iz Kringe, prvome europskome vampiru, kojeg je u svome djelu “Slava Vojvodine Kranjske” ovjekovječio kranjski plemić Johann Weichard Valvasor (1641.-1693.).
Drugi prilog donosi pregled događaja u Labinu za vrijeme antifašističke pobune rudara u ožujku i travnju 1921.godine, poznate pod nazivom Labinska republika.
Peti nastavak “Hist(o)rije” donosi dva zanimljiva priloga. Prvi prilog
posvećen je Matiji Vlačiću Iliriku, jednom od najvažnijih protestantskih reformatora, porijeklom iz Labina.
U nastavku slijedi prilog o talijanskim parlamentarnim izborima 24. ožujka 1929. i oružanoj akciji antifašista u Istri kod Berma s ciljem ometanja nasilno provedenog plebiscita, zbog koje je Vladimir Gortan osuđen na smrt.
Šesta epizoda TV Hist(o)rije donosi dvije teme.
Prvi prilog predstavlja život i djelo Santorija Santorija (Kopar 1561.- Venecija 1636.), poznatoga liječnika koji je, između ostalog, ostao zapamćen i po izumu termometra.
U drugom prilogu predstavljene su zanimljivosti iz svakodnevnog života Pule početkom 20. stoljeća. Saznaje se kada je uveden tramvajski promet u Puli te koja je bila njegova ruta.
Sedmi nastavak “Hist(o)rije” posvećen je 150. godišnjici Pokrajinskoga sabora Markgrofovije Istre. Sabor je, kao izraz državnim zakonima propisane pokrajinske autonomije, imao određene zakonodavne ovlasti. Prilog nas upoznaje s njegovom kratkom povijesti od osnivanja 1861. do ukinuća 1916. godine, brojem i ulogom zastupnika, s posebnim osvrtom na njegovu političku ulogu u povijesti Istre.
Osma epizoda “Hist(o)rije” obrađuje tri teme. Prvi prilog donosi priču o legendi pulske rock scene Sergiu Blažiću čoseru te bendu Atomsko sklonište.
Sljedeći prilog nastavlja glazbenu tematiku te je predstavljen lik i djelo Ferenca Lehara, slovačkoga skladatelja i dirigenta koji je jedno vrijeme bio dirigentom Mornaričkog orkestra u Puli. Emisija završava prilogom o Londonskom ugovoru iz 1915. godine.
Deveta emisija “Hist(o)rije” bavi se dvjema temama iz istarske povijesti. Prvi je dio emisije posvećen Antoine de Villeu, francuskome inženjeru i projektantu pulske utvrde Kaštel te objašnjava okolnosti pod kojima se utvrda gradila.
Drugi prilog donosi zanimljivosti iz svakodnevice istarskoga novoga vijeka te saznajemo putove krijumčarenje duhana, kao i na koji se način mletačka vlast borila protiv toga.
Deseta “”Hist(o)rija” obrađuje dvije teme. U prvome prilogu prikazani su život i djelo Eugena Kumičića, najpoznatijeg Istranina u hrvatskoj književnosti, a dotiče se i njegove političke aktivnosti.
Drugi je prilog posvećen oslobođenju grada Pule 1945. Prikazane su završne oslobodilačke akcije antifašista, ali i problemi koji su nastali između Jugoslavije i Italije oko oslobođenih prostora.
Jedanaesti nastavak “Hist(o)rije” prikazuje dvije teme. Prvi prilog obrađuje poznatu fresku Ples mrtvaca iz crkvice sv. Marije na Škrilinah pored Berma stavljajući je u opći europski kontekst.
U drugom prilogu saznajemo kako su se novačili galijoti te kakav je bio njihov život.
Dvanaesta “Hist(o)rija” bavi se dvjema temama iz istarske povijesti. Tri histarska rata koja su se vodila u drugom i trećem stoljeću prije Krista između Rimljana i Histra sažeto su prikazana u prvome prilogu.
Drugi je dio emisije posvećen istarskom i talijanskom piscu Fulviju Tomizzi čija su prozna djela duboko prožeta ljubavlju prema rodnome kraju, ali i vjeran prikaz egzodusa nakon Drugog svjetskog rata.
Druga tema prikazuje život i djelo Georga von Trappa, jednako uspješnog podmorničkog časnika, kao i glazbenika, a njegov je život poslužio i kao podloga poznatome mjuziklu Moje pjesme, moji snovi.
Dvanaesta “Hist(o)rija” bavi se dvjema temama iz istarske povijesti. Tri histarska rata koja su se vodila u drugom i trećem stoljeću prije Krista između Rimljana i Histra sažeto su prikazana u prvome prilogu.
Drugi je dio emisije posvećen istarskom i talijanskom piscu Fulviju Tomizzi čija su prozna djela duboko prožeta ljubavlju prema rodnome kraju, ali i vjeran prikaz egzodusa nakon Drugog svjetskog rata.
Sezona 2
Prva epizoda druge sezone TV Hist(o)rije sadrži deset kratkih priloga o događajima, kulturnim znamenitostima i ličnostima koji su, na različitim razinama, obilježili istarsku povijest:
Pariški mirovni ugovor 1947., Kuga u Istri, Crkva sv. Nikole u Pazinu, Kažun, Pulsko kazalište, Pietro Kandler, Petar Studenac, James Joyce, Antun Flego i Aldo Drosina.
Druga epizoda donosi tri priloga o kulturnim znamenitostima Istre od kojih su neke danas zapostavljene. Prvi prilog govori o srednjovjekovnom kaštelu poznatim pod nekoliko naziva – Pietra Pelosa, Petrepiloza. Kosmati Kostel. Slijedi prilog o samostanu u Dajli i njegovoj višestoljetnoj burnoj sudbini. Na kraju su predstavljena još dva napuštena srednjovjekovna kaštela: Paz i Posert.
Treća epizoda Hist(o)rije donosi priču o Cambraiskoj ligi i njezinom utjecaju na život u Istri. Vraćamo se i u prapovijesno doba te se upoznajemo s Maklavunom, a od kulturne baštine predstavljena je Eufrazijeva bazilika. Od povijesnih ličnosti, ova epizoda predstavlja Miju Mirkovića i Dragovana Šepića.
Četvrta Hist(o)rija donosi pet priloga. Prvi prilog predstavlja Istarsku markgrofoviju, a zatim slijedi prilog o kulturnoj baštini Istre, ovoga puta crkvi sv. Foške. Tko su bili Pietro Stancovich, Tone Peruško i Joakim Rakovac te kakvo značenje imaju za istarsku povijest saznaje se u prilozima koji slijede.
U petoj epizodi Hist(o)rije ispričana je povijest Dvigrada, a zatim slijedi prilog o Družbi sv. Ćirila i Metoda. Crkvena je povijest pokrivena prilozima o protestantizmu u Istri i Stipanu Konzulu Istrijanu te Pićanskoj biskupiji i Zahariji čivaniću. Kakav su značaj imali lik i djelo Petra Kružića saznaje se u posljednjem prilogu.
Šesta epizoda Hist(o)rije donosi prilog o jednoj od najtragičnijih epizoda istarske povijesti – Uskočkom ratu. Slijedi jedan od najpoznatijih simbola Istre, pulski amfiteatar, a priča o povijesti Pule obrađena je i u prilogu o austrougarskim vilama u pogledu historicizma u arhitekturi. Tko je bio Piri Reis i zašto je njegov zemljovid povezan s Istrom, saznaje se u posljednjem prilogu.
U sedmoj epizodi obilježena je 70. obljetnica osnivanja Prve istarske brigade “Vladimir Gortan”. Slijede prilozi o prapovijesnoj prošlosti Pule i njezinim gradinama te o jednom od pravnih ključnih dokumenata iz istarske povijesti – Istarskom razvodu. Četvrti je prilog posvećen renesansnom tiskaru i skladatelju Andrei Anticu iz Motovuna.
Osma epizoda Hist(o)rije započinje prilogom o izložbi “Refleksije vremena 1945. – 1955.” postavljenoj u ožujku 2013. u galerijskom prostoru Sv. Srca u Puli. Predstavljena je i prošlost jedne od ključnih kulturnih ustanova Istre, Arheološkog muzeja u Puli. Slijede prilozi o Peutingerovu zemljovidu te istarskom svecu Pelagiju.
Deveta epizoda TV Hist(o)rije donosi četiri priloga o istarskoj povijesti. Saznajemo zašto su čitaonice imale važnu ulogu u Istri krajem 19. stoljeća te koji su reprezentativni primjeri gotike u Istri. Slijedi prilog o Karlu Velikom čija je vladavina utjecala i na ove prostore te pričamo o Gianrinaldu Carliju, književniku, ekonomistu, povjesničaru i numizmatičaru, rođenom u Kopru 1720. godine.