Jedna od najraširenijih uzrečica, koju se gotovo svakodnevno može čuti u medijskim prilozima, jest ona da “slika govori više od tisuću riječi”. Iako ne postoje dokumenti koji bi to potvrdili, vjeruje se da ju je prvi u tom obliku počeo upotrebljavati američki novinar Fred R. Barnard u listu namijenjenom reklamiranju sportskih automobila.
Postoji više definicija fotografije. Ukratko možemo reći kako je fotografija tehnika digitalnog ili kemijskog zapisivanja slika iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na njega pada. Riječ dolazi od grčkog φως phos (“svjetlo”), te γÏ?αφις graphis ili γÏ?αφη graphઠ(“pisanje”), koje zajedno znače otprilike “pisanje pomoću svjetla”.
Projekt Fotohist(o)rija ima za glavni cilj prikupiti, digitalizirati i prikazati fotografije nastale na istarskom poluotoku.
Fundus će se ograničiti na građu povijesnog i kulturnog konteksta, koja će povjesničarima i povjesničarima umjetnosti služiti kao izvor i pomagalo u istraživačkim nastojanjima. Otvorit će i nove vidike zaljubljenicima u ovjekovječenu i sačuvanu bogatu povijesnu i kulturnu baštinu Istre. Neizbježnim blijeđenjem kolektivne memorije neki su događaji, običaji i građevine svoje jedino utočište pronašli upravo na starim fotografijama, a kako i same ne bi doživjele istu sudbinu, nastojat ćemo ih digitalizacijom sačuvati kao vrijedan i bogat povijesni dokument.
Vojna arhitektura vrlo je širok pojam. Odnosi se na sve objekte građene u vojne svrhe: od utvrda, kaštela i bedema do vojarna, bunkera i vojnih zgrada raznih namjena. Istarski poluotok, uslijed svoje povijesno važne geo-strateške pozicije, ima vrlo bogatu vojnu graditeljsku ostavštinu; odlično su sačuvani, primjerice, motovunski gradski bedemi, kaštel u Boljunu, pazinski Kaštel, kompletan fortifikacijski sustav austrijske Pule. Neke od građevina projektirali su najpoznatiji europski arhitekti poput Antoine De Villea, koji je od 1631. do 1633. prema svom projektu vodio izgradnju pulske utvrde. Uz dobro sačuvane građevine prisutni su i mnogobrojni ostaci arhitekture vojnog karaktera, bedemi Dvigrada, Novigrada i Pule, kula Turnina kod Rovinja, niz gotovo nestalih i zaraslih protuavionskih bitnica njemačke vojske u okolici Pule itd. Svaki od ovih lokaliteta i građevinskih sklopova od neizmjerne je važnosti za poznavanje bogatog graditeljskog korpusa istarskog poluotoka.
Ekohistorija ili ekopovijest istražuje prošle ekosustave, te povijest međuodnosa čovjeka i prirode na različitim razinama. U tom pogledu fotografije krajolika iz istarske prošlosti i sadašnjosti mogu poslužiti kao primaran izvor istraživanjima istarske ekohistorije u njezinom ekološkom (značajke i funkcije ekosustava), proizvodnom (međuodnos socioekonomske djelatnosti i prirodnog okoliša) i ideološkom (značajke i promjene u shvaćanju prirodne okoline) aspektu.
Historija svakodnevice bavi se proučavanjem i interpretacijom čovjeka i njegove okoline u vidu lokalnih pojava. U središte zanimanja dolaze “marginalne” skupine kao što su žene, djeca, obrtnici, trgovci, vojnici, stranci i sl., ali i društvene pojave poput slobodnog vremena i dokolice. Upravo su te skupine i pojave glavni akteri u ovoj fotografskoj rubrici.
Voditelji projekta su prof. Milan Radošević i Aldo Šuran.
Napomena:
Otisnuti vodeni znak na fotografijama (ipd-ssi.hr) ima za svrhu zaštititi autorska prava vlasnika fotografija. Ime i prezime vlasnika, odnosno naziv matične publikacije s nadnevkom objavljene fotografije nalazi se u opisu iste. Pri posredovanju s vlasnicima fotografija, a za potrebe izdavaštva možete se obratiti na adresu naše elektronske pošte: fotohistorija@ipd-ssi.hr.