1. rujna

1. September, 2020. u kategoriji 9 Rujan

1894. – Pulski poduzetnik g. Antonio Degenghi, nakon što je u našem gradu otvorio tvornicu octa i sagradio mlin, najzad je, nakon godinu dana, otvorio novu tvornicu proizvoda od tijesta. (MARCELLO BOGNERI)

1898. – Kontraadmiral Francesco Perin de Wogenburg preuzima vojno zapovjedništvo i zapovjedništvo mornaričkog okruga Pule. (MARCELLO BOGNERI)

1902. – Car Franjo Josip dolazi u posjet u Pulu. (MARCELLO BOGNERI)

1933. – Genijalni kompozitor A. Smareglia. Ovih dana talijanske novine koje izlaze u Julijskoj Krajini, a specijalno puljske novine “Corriere Istriano”, pune su Smareglie. Pod velikim naslovima govori se o tom genijalnom istarskom kompozitoru, u superlativima se veliča njegovo životno djelo, pišu se studije o njemu i na neki način izgleda, kao da se želi obnoviti slava jednog mrtvog umjetnika, s koje je sada tako bučno slavljen. Htjeli smo da se osvrnemo na knjigu koja je nedavno izašla u Luganu (Švicarska), pod naslovom “Vita ed arte di Antonio Smareglia”, koju je napisao sin velikog umjetnika Ariberto Smareglia. U toj je knjizi detaljno opisan čitav mučan život ovog umjetnika i čovjeka, sva ona borba koju je provodio kroz život s okolinom, i kad se sve to čita ostavlja bolan i težak dojam. Da je Smareglia po majci hrvatskoj porijekla, to se i do sada znalo, to je u njegovim biografijama prilikom njegove smrti isticano, ali o slavenstvu A. Smareglie daje njegov sin u ovoj knjizi dragocjene i upravo senzacionalne podatke; između ostaloga, klasificirajući oca kao slavensko-talijanskog muzičara (interesantno: slavensko-talijanski, a ne talijansko-slavenski). Na nekoliko mjesta Ariberto naglasuje ne samo slavensko porijeklo, nego i slavensko osjećanje svog oca, njegovu slavensku duševnu strukturu, dispozicije i tendencije. Naročito su interesantne njegove tvrdnje o Smareglinom stavu prema talijanskom iredentizmu u Istri i Trstu. Radi njegova antiiredentizma poveli su talijanaši veliku hajku na njega. Čak su zahtijevali (što on naravno nije učinio) neka iz svoje opere “Istarska svadba” izbriše Lucu “slavensku djevojku”, da se ne bi u Italiji uopće znalo da u Istri ima i jedan Slaven. (ISTRA)

Arhiva