18. veljače

18. veljače, 2020. u kategoriji 2 Veljača

1881. – Ovih dana je izvršena velika narudžba topova najnovije izvedbe tvornice Krupp iz Essena, namijenjena fortifikaciji Pule. (MARCELLO BOGNERI)
1894. – Novi stroj na paru je instaliran na odgovarajućoj podlozi Monte Capelletta, a služit će za drobljenje i pretvaranje kamena u fini pijesak za ulice i vrtove. U Puli bi ta nova industrijska grana trebala biti od koristi, sudeći po velikoj potrebi za dobro pošljunčivanje cesta, a uz prihvatljive cijene proizvoda. (MARCELLO BOGNERI)

1894. – Umro je Puljanin Giovanni Fabro, zvan “Catore”, milijunaš i najbogatiji čovjek ovog grada. (MARCELLO BOGNERI)

1897. – Njegovo veličanstvo car se složio da novi pulski vodovod nosi ime “Acquedotto Francesco Giuseppe I”. (MARCELLO BOGNERI)

1927. – Naša učiteljica premještena u Meštre kod Venecije. Izgleda da će i naši učitelji koji su još u ovim krajevima morati kao i željezničari seliti u unutarnje krajeve države. Jednu je učiteljicu već dopala ta sudbina. Gospodična Kate Boštijančićeva bila je dosad namještena u Ajdovšćini, no pred kratkim je dobila nalog da preuzme službu u Meštram blizu Venecije. (ISTARSKA RIJEČ)

1930. – Opljačkana crkva Sv. Fume u Rovinju. Predaja kaže da je tijelo svete Eufemije doplovilo morem u Rovinj gdje ga Rovinjci pohraniše u glasovitom zavjetištu. Tijelo mučenice svo je obloženo zlatom i dragim kamenjem. Na sam Božić iza ponoćke uvukoše se neki tamni tipovi u crkvu i opljačkaše svete moći. Skinuše s ruke svetičine skupocjeno prstenje, jedan pojas od suhog zlata, nekoliko kaleža, zlatni križ i mnogo drugih stvari, a povrh svega odnesoše i sve škrabice od milodara. Karabinjeri traže zlikovce, no do sada bez uspjeha. (ISTRA)

1933. – Bilješke o našoj zemlji i ljudima. Ispod Velike Učke prema zapadu, leži mjesto Šušnjevica, a dijeli se na dva sela, koja nastavaju čisti Rumunji, koji međusobno govore jezikom rumunjskim, međutim, s ostalim narodom govore hrvatski. God. 1905. boravio je kralj rumunjski, Karol, u Opatiji. Tom zgodom je pohodio Šušnjevicu i razgovarao dulje vremena sa svojim zemljacima. (ISTRA)

1970. – Što hoće mladi. Omladinski centar Radničkog doma “Braće Ribar” je na izraženu želju mladih (anketirano je 500 mladića i djevojaka) otvorio disko-klub i plesnu školu. Disko-klub već zuji prazan, a plesnu školu pohađa jedva 20 omladinaca (iako ih se u anketi za to školu izjasnilo više od stotinu). Narodna tehnika apelirala je na mlade da se prijave na tečajeve za: ronjenje, kino i foto, jedrenje, motoristički i druge; dakle, sve sami atraktivni sadržaji za mlade ljude, osigurani uvjeti, a mladi se oglušili i sve je palo u vodu. (GLAS ISTRE)

1970. – Rovinj. Ususret 100-godišnjici Lenjinova rođenja. Ovdje će se svečano proslaviti 100-godišnjica rođenja Vladimira Iljiča Lenjina. Pripreme za obilježavanje ove značajne obljetnice već su u tijeku. Na posljednjoj sjednici Općinskog komiteta SKH odlučeno je da se proslavi jubileja vođe oktobarske revolucije dade najsvečaniji biljeg. Imenovana je posebna komisija sa zadacima da razradi program svečanosti i sačini prijedlog počasnog odbora proslave u koji trebaju ući najugledniji i stari komunisti kakvih na Rovinjštini ima dosta. Prijedlozi ove komisije bit će podnijeti godišnjoj konferenciji SK za općinu Rovinj koja će se održati 28. 2. Dan je i prijedlog da jedna ulica Rovinja dobije ime Vladimira Iljiča Lenjina. (GLAS ISTRE)

1974. – Galižana. Javna nepismenost. Na oba ulaza u mjesto Galižana, pokraj puta što je s jedne strane asfaltiran, a s druge strane mjesta je “bijela” cesta, postavljene su table koje označuju naziv naselja. Table su nove, dvojezične. Usputnom prolazniku zapet će za oko pogrešno ispisan naziv mjesta i na hrvatskom i na talijanskom jeziku. Štoviše, tekst na obje table nije istovjetan. Na ulazu u mjesto s bijele ceste hrvatski tekst je ispravan dok je u talijanskom umjesto “S” napisano “Z”. Na asfaltiranoj cesti hrvatski tekst završava s “O” umjesto s “A”, a talijanski je, također, pogrešno ispisan. Neupućeni će se naći na čudu: da li je GALIŽANA ili GALIŽANO, a poznavaoci talijanskog će uočiti da je valjalo napisati GALLESANO, a ne GALLEZANO. Kome služi na čast takva javna nepismenost?! (GLAS ISTRE)

Arhiva