9. travnja

9. April, 2021. u kategoriji 4 Travanj

1911. – Brioni. Dana 7.4. 1911. otvorena je stara crkva Sv. Germano, restaurirana pod rukovodstvom konzervatora Gnirsa. Sagrađena je 1481. godine, a u 19. stoljeću se počela urušavati što je zahtijevalo hitan popravak. Restauracija je išla na trošak g. Kupelwiesera. (MARCELLO BOGNERI)

1925. – Iz Vrha. U četvrtak odvedoše oružnici, naši i buzetski, pet po broju našeg velečas. gosp. župnika Peršića u zatvor i to u 9 sati na večer. Odveli su ga kao ubojicu. Povod tomu bio bi, kako čujemo, taj što je ispovijedao i držao vjeronauk školskoj djeci u crkvi te time “uvrijedio” ovdašnjeg talijanskog učitelja. (ISTARSKA RIJEČ)

1954. – U Cerovlju je osnovano kulturno-prosvjetno društvo. Malo selo Cerovlje koje ima svega 65 kućnih brojeva s vrlo malim brojem omladine redovito svake nedjelje nastoji zabaviti sebe i omladinu okolnih sela priredbom i plesom. Da bi se omladini omogućilo što više zabave i kulturnog razvitka osnovano je nedavno i kulturno-prosvjetno društvo koje nosi ime Budućnost. Na osnivačku skupštinu došli su pored omladine u velikom broju i stariji ljudi, članovi lovačkog društva i ostalih organizacija koji su voljni da u društvu aktivno rade. Društvo do danas broji 62 aktivna člana koji su uključeni u razne sekcije. Samo pjevački zbor broji oko 36 pjevača. Nadalje su osnovane dramska i folklorna grupa. U prošlim je vremenima Cerovlje imalo lijepih uspjeha u kulturno-prosvjetnim, ali i drugim poljima. U Cerovlju žive i danas prvaci Istre u trčanju i igranju boća. Oni su se obvezali da će podučavati omladinu kako bi išla njihovim primjerom u postizanju dobrih uspjeha u tjelesnom i kulturnom odgoju. (GLAS ISTRE)

1955. – Zabrana održanju koza na području kotara Labin. Kotar Labin nema većih površina pod šumama. Zato se svake godine poslije Oslobađanja i čine veliki napori za pošumljavanje goleti. Međutim, relativno veliki broj koza dosad je činio velike štete vegetaciji. Najveći broj koza nalazi se u radničkim naseljima i u obližnjim zaseocima pa je i drveće oko tih područja najviše stradalo. Zato je još prošle godine Narodni odbor kotara Labin poduzeo izvjesne mjere za likvidaciju koza i njihov se broj prilično smanjio. (GLAS ISTRE)

1966. – Uspjelo veče ruskih romansi. U organizaciji Muzičke omladine Pule i koncertne poslovnice INK-a slušali smo interesantno i uspjelo cjelovečernje izvođenje starinskih ruskih romansi. Bilo je to u maloj baroknoj dvorani, u nizu ovogodišnjih klavirskih koncerata, pravi predah i dobrodošlo osvježenje. Da se takva lirska romansa još uvijek cijeni i njeguje u određenim sredinama i prigodama, a i da se ona može izvoditi i na jednom cjelovečernjem programu pokazali su nam bugarski gosti Margarita Aleksandrova-sopran i njen pratilac na klaviru, kompozitor i pijanista Evgenij Komarov. Njihov zajednički šarm iskrenog animiranja auditorija pribavlja im potpuno priznanje visoko muzikalnog izvođenja. (GLAS ISTRE)

1969. – Miroslav Sinčić primljen u Društvo književnika Hrvatske. Ovih dana je Miroslav Sinčić, nastavnik iz Pule, primio obavijest da je na sjednici Upravnog odbora Društva književnika Hrvatske primljen u članstvo ovog književnog udruženja. Do sada je od pulskih književnih stvaralaca član DKH bila jedino Tatjana Arambašin. Miroslav Sinčić glavni je urednik časopisa “Istarski mozaik” te njegov dugogodišnji suradnik i član redakcije. Literarnim prilozima javlja se u “Istarskom borcu”, “Poletu”, “Riječkoj reviji”, “Dometima” i drugdje već petnaestak godina, a 1968. objavio je prvu knjigu, zbirku pjesama “Put k mramoru”. Sinčić je rođen 1937. u Račicama na Buzeštini i prvi je koji u našu suvremenu književnost uvodi buzetski čakavsko-kajkavski dijalekt, pišući na njemu pjesme. (GLAS ISTRE)

Arhiva