Slideshow shadow

Online izložba “Pogrebni obredi i običaji staroga Rima” u Puli

September 1, 2021 in Novosti by mradosevic

U petak, 3. rujna 2021. godine u 12:00 sati na društvenim mrežama Arheološkog muzeja Istre bit će otvorena izložba “Pogrebni obredi i običaji staroga Rima”. Otvorenje se može pratiti na Facebooku @Arheoloski, Instagramu @arheoloski_muzej_istre te na You Tube kanalu Arheološki muzej Istre. Autorice izložbe i tekstova kataloga su muzejska savjetnica dr. sc. Kornelija A. Giunio i viša kustosica Timka Alihodžić iz Arheološkog muzeja u Zadru.

U rimskoj civilizaciji pogrebni su običaji bili strogo propisani. U Zakonu dvanaest ploča, čitava deseta ploča ius sacrum, govori o religijskom obredu pokapanja. Osim zabrane pokopa u gradu, postojao je i niz pravila, običaja predaka (mos maiorum), koja su se odnosila na obavljanje obreda vezanih za pokojnika, obitelj i prostor koji je onečišćen smrću te na samu ceremoniju pokopa i posjećivanja groba.Velik dio običaja koji su vjerojatno i sami Rimljani baštinili od drugih, preživio je i do današnjih dana.

S obzirom na to da su neki od rimskih pogrebnih običaja sačuvani u suvremenome svijetu kao dio tradicije, doduše u modificiranome obliku, ne bi trebalo biti sumnje da su i stanovnici Zadra u vrijeme antike poštivali običaje predaka i provodili onaj dio pogrebnih svečanosti koji je odgovarao njihovu društvenom i ekonomskom statusu te religijskom opredjeljenju.

Grobove iz prva tri stoljeća rimskoga Carstva karakterizira bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz ostatke pokojnika kao znak vjerovanja u zagrobni život. Izloženo je oko 300 predmeta koji su stavljani u grobove pokojnika: novci i svjetiljke, dijelovi toaletnog i kozmetičkog pribora, medicinski i farmaceutski instrumenti, predmeti za igru, oruđe i oružje te posuđe od stakla i gline.

Na izložbi su prezentirane rekonstrukcije paljevinskih grobova iz 1. i 2. st. i skeletni ukop pod tegulama iz 4. st. Sveukupni izbor grobnih priloga proučavan posebno ili u sklopu grobne cjeline ne daje potpuno jasnu sliku o rimskim pogrebnim običajima. Pitanje je hoće li biti moguće i nakon temeljite obrade svih istraženih grobova ući u onaj najtajanstveniji dio svakoga čovjeka, a to je njegov osobni stav o smrti i zagrobnome životu!

Izložba “Sa o Roma – 50 godina romskog Đurđevdana u Skopju” u Pazinu

August 24, 2021 in Novosti by mradosevic

U srijedu, 25. kolovoza 2021., s početkom u 19 sati na platou ispred Pučkog otvorenog učilišta u Pazinu bit će otvorena izložba “Sa o Roma – 50 godina romskog Đurđevdana u Skopju”. Organizatori su Etnografski muzej Istre, Otvoreno pučko učilište Pazin i Udruga prijatelja romske folklorne umjetnosti Romano Ilo Skopje.

Izložba “Obitelj Battiala” u Labinu

August 14, 2021 in Novosti by mradosevic

U srijedu, 18. kolovoza 2021., s početkom u 20 sati u Narodnom muzeju Labin bit će otvorena izložba “Obitelj Battiala”. Organizatori su Državni arhiv u Pazinu i Narodni muzej Labin. Izložba će biti otvorena do 30. rujna 2021.

“O kaštelu riječju i glazbom” na kaštelu Petrapilosa

July 28, 2021 in Novosti by mradosevic

U četvrtak 29. srpnja 2021. s početkom u 19:30 na kaštelu Petrapilosa započet će program “O kaštelu riječju i glazbom”. Program je organiziran u sklopu ciklusa manifestacija okupljenih pod zajedničkim nazivom “Petrapilosa pod zvjezdanim nebom”.

U 19:30 predstaviti će se knjiga “Reka života teče, teče…” autorice Nadije Disiot, a o knjizi će govoriti Vitomir Jedrejčić, predsjednik ogranka Matice Hrvatske Buje. U 21 sat počinje predavanje dr.sc. Josipa Banića, poznavatelja srednjovjekovne povijesti i prilika u Istri koji se tijekom svog rada često bavio Buzeštinom, ali i markizatom Petrapilose. Drugi predavač, dr.sc. Josip Višnjić govorit će o arhitektonskom razvoju utvrde kroz vrijeme. Višnjić je voditelj Odjela za kopnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, u periodu između 2010. i 2019. godine vodio je sustavna arheološka istraživanja na Petrapilosi prilikom čega su prikupljeni brojni nalazi koji su u značajnoj mjeri rasvijetlili način funkcioniranja utvrde i svakodnevicu njezinih stanovnika u dugim stoljećima korištenja. Nakon predavanja slijedit će koncert koparskog ansambla Cappella Justinopolitana koji izvodi srednjovjekovnu i renesansnu glazbu na autentičnim replikama starih glazbala.

Pristup okupljanju biti će moguć uz predočenje COVID potvrde ili druge odgovarajuće dokumentacije (test ili liječnička potvrda o preboljenju). Ulaz se plaća (10 kn). Parkiralište će biti organizirano u podnožju uz cestu za kaštel do kojega će voziti mini autobus.

Prozor u prošlost – “Nalazi koštanih šila i igli s lokaliteta Sveti Mihovil kod Bala: Priča o izradi kožne odjeće i prvih prapovijesnih tkanina” u Puli

July 28, 2021 in Novosti by mradosevic

Od utorka, 27. 7. 2021. godine u Carrarinoj 4 u Puli bit će otvoren novi „Prozor u prošlost“ autora dr. sc. Romualda Zlatunića.

Tijekom iskopavanja 2007. godine na području brončanodobne gradine Sveti Mihovil kod Bala otkrivena su tri koštana ulomka koji pripadaju iglama i šilima. Unutar skupine koštanih alatki nalazi igala i šila na području Istre otkriveni su u malom broju, a datiraju se od paleolitika do brončanoga doba.

Tako iz paleolitičkog i neolitičkog razdoblja Istre dio iglala i šila nalazimo u Šandalji II, Klanjčevoj peći, Vižuli, Veloj gromači kod Kavrana i Pupićinoj peći. Igle i šila iz eneolitičkog razdoblja te brončanog i željeznog doba na području Istre nalazimo na lokalitetima Pradišelski rt – Pavičini, Sv. Mihovil – Bale, Monkodonja, Picugi i Nezakcij. Ove koštane alatke, zajedno s recentnijim nalazima iz željeznog doba kao što je koštana alatka za tkanje iz groba 121 Fondo Dejak u Puli te nalazima većeg broja keramičkih pršljenova za preslice i utega za tkalačke stanove iz Picuga i Nezakcija, ukazuju nam na poznavanje tehnika izrade kožne i tkane odjeće kod prapovijesnih zajednica različitih razdoblja na području Istre.

Kroz priču o izradi odjeće od kože i o tehnici tkanja prapovijesne tkanine dr. sc. Romuald Zlatunić rekonstruira tehnologiju izrade kožne odjeće tijekom razdoblja paleolitika, mezolitika i ranoga neolitika, kao i razvoj tehnologije tkanja prapovijesne tkanine od kasnoga neolitika pa do željeznoga doba na području Istre. Rekonstrukcija se temelji na primjerima arheoloških nalaza otkrivenih ostataka tkanih tkanina od biljnih niti u pretkeramičkom i ranoneolitičkom razdoblju Bliskog Istoka te na temelju kasnoneolitičkih, eneolitičkih, brončanodobnih i željeznodobnih nalaza ostataka tkanina u grobnim ukopima na pojedinim područjima Europe (Španjolske, Italije, Njemačke, Austrije, Danske, Švicarske i Bosne i Hercegovine).

U vitrini će biti izloženi nalazi igala i šila iz Sv. Mihovila, komad kože šivane biljnim nitima, napola obrađena životinjska koža (s dijela kože skinuta je dlaka i epitel), klupko grubih niti iz biljnih vlakana i grube vune, ručna preslica iz 19. i 20. st. te replika vertikalnog razboja.