Slideshow shadow
by ltidic

30. studenog

Studeni 30, 2019 in 11 Studeni by ltidic

1902. – Vodnjan. Večeras je grad po prvi put osvijetljen električnom energijom. Za sada je u gradskim ulicama aktivno 100 lampi. (MARCELLO BOGNERI)

1906. – Odlikovanje. Gospodinu Johanu Cuzzi, vlasniku hotela te veletrgovcu vinima i pivom, dodijeljena je na međunarodnom sajmu počasna diploma s počasnim križem i zlatnom medaljom. Njegova su vina: Refošk, Istarski teran, Muškat te ostala zbog svoje kakvoće dobila priznanja i najviše ocjene. (POLAER TAGBLATT)

1906. – Porod u kućnoj veži. Prekjučer je gđa Ernesta Ech u ulici Kandler br. 70, u kućnoj veži, rodila jedno zdravo dijete. Dvije djevojke koje su se slučajno našle u blizini, pozvale su jednog liječnika i konačno su i majka i dijete smješteni u bolnicu te se sada osjećaju relativno dobro. (POLAER TAGBLATT)

1907. – U Poreču je počeo izlaziti dvotjednik “L’Istria Agricola”, (MARCELLO BOGNERI)

1909. – Mala težačka škola. Koji je tvoj rad ovaj čas oko maslina? Na prvi mah ćeš možda misliti da ću ti ovdje preporučiti kako moraš ovaj čas početi pobiranjem maslina, ali na to ja ni ne mislim to ćeš ti sigurno učiniti, a da te na to ne treba savjetovati. Ja mislim na nešto drugo, a to na ovo: Ništa toliko ne škodi maslinama kao ljetna suša, a sada je baš čas da se tome predusretne. U tu svrhu okopaj tvoje masline što dublje da mogu jesenske i zimske kiše prodrijeti što dublje i namočiti dobro zemlju oko žila pa i onih najdubljih. (PUČKI PRIJATELJ)

1952. – Voćke bezvoćnih predjela. Prilikom jesenskog i zimskog šlaštrenja naših šuma naći ćemo brojne samonikle podloge (divljačice) koje nam mogu poslužiti kao podloga za nekoje voćke među koje spadaju naročito mušmula i oskoruša. Mušmula i oskoruša su voćke o kojima se vrlo malo znade, a još manje im se posvećuje pažnje. Budući da su to voćke koje imadu vrlo male životne zahtjeve mogu se uzgajati i na mršavijim i na sušnijim predjelima, a pogotovo u našim tako zvanim bezvoćnim predjelima. Plod mušmule je krušnatog ili jabučastog oblika s razvijenim dugim čaškinim listićima smeđe boje. Plod se upotrebljava za jelo tek kad ognjili, bere se kasno nakon jesenskih mrazeva. Zbog jake sadržine tanina upotrebljava se za pravljenje voćnog vina kao mješavina sa sokom od jabuka. Slična voćka mušmuli je oskoruša koja se kod nas također vrlo malo uzgaja. Ona je biljka toplog i umjerenog pojasa podnosi jake zime, a na tlo nije izbirljiva. Može uspijevati na kamenitim mršavim tlima i na većim visinama. Bolesti i štetnici skoro je ne napadaju. Plod oskoruše može se vrlo dobro iskoristiti za jelo ili kao prerađeno. Osim koristi od ploda, drvo oskoruše ima vrlo veliku tehničku vrijednost, može se upotrebljavati u stolarstvu, tokarstvu i u razne druge svrhe. Naš svijet se premalo brine o samoniklim voćnim stabljikama, ali rado koristi njihove plodove stoga bi bilo potrebno da se naš narod uporedo s podizanjem ostalih voćnjaka brine i za ove korisne i skromne samonikle voćke. (GLAS ISTRE)

1961. – Prvi put u kazalište Ganduzio. Na sastanku predstavnika Drame Hrvatskog narodnog kazališta i Narodnog sveučilišta saznajemo da je Drama HNK posljednji put gostovala u Istri prije skoro punih 60 godina. Rovinjsko sveučilište, zainteresirano za gostovanje naših vrhunskih kazališnih kuća, ispituje mogućnosti gostovanja u Rovinju i HNK i Zagrebačkog dramskog kazališta. Rovinjci su posebno zainteresirani za jubilarca Krleže i dramatizaciju završnog djela prvorazrednog Bogovićeva romana Giga Barićeva. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by ltidic

29. studenog

Studeni 29, 2019 in 11 Studeni by ltidic

1888. – Gradska uprava je najavila kontinuirano ulično osvjetljenje tijekom cijele noći, za razliku od dosadašnje prakse gdje su se plinske svjetiljke gasile u 23 h. Povećat će se i broj petrolejskih svjetiljki u ulicama oko stanice i u Šijani. (MARCELLO BOGNERI)

1906. – Istarski pučki učitelj odlikovan kao pčelar. Učitelj i pčelar Lovro Tomašić u Novaki kod Pazina zadobio je za svoj izloženi med na pčelarskoj izložbi u Štajerskoj zlatnu medalju. Čestitamo i preporučamo ga svima koji bi trebali finog pčelinjeg meda. (PUČKI PRIJATELJ)

1906. – Kazalište. U kazalištu Politeama Ciscutti izvedena je opereta “Gejša”. Predstavu je postavio g. Karl Lombardio sa svojom opernom družinom. Gostovanje će trajati dvanaest dana i očekuje se da će gostovanje biti uspješno kao što je bila i Odransova opereta “La Mascotta” koja je bila izvedena prošlih večeri. (POLAER TAGBLATT)

1906. – Lokalno i provincijalno. Ugrizen od psa. Prekjučer je Karl Manzin u ulici San Policarpo bio ugrizen u obje natkoljenice od jednog psa čiji je vlasnik Johan Imesic. Rane ugrizenog su bile antiseptički obrađene, a pas je stavljen pod veterinarsku prismotru. Protiv vlasnika psa bit će podnesena prijava. (POLAER TAGBLATT)

1906. – Knjige. Leopold Freiher von Chlumecky: “Austro-Ugarska i Italia”. Knjiga govori o zapadnobalkanskom problemu i talijanskim nastojanjima za apsolutnu prednost na Jadranu i može se nabaviti u knjižari Schrinner (C. Mahler) u Puli. (POLAER TAGBLATT)

1952. – Nova prodavaonica higijensko kozmetičkih sredstva. Luxol tvornica higijensko-kozmetičkih sredstva iz Zrenjanina otvorila je prije kratkog vremena svoju prodavaonicu u Puli. Prodavaonica je vrlo lijepo i ukusno uređena i spada u jednu od najljepših u gradu. Otvorenje ove prodavaonice je naišlo na povoljan prijem kod potrošaća. (GLAS ISTRE)

1952. – Izabrana nova omladinska rukovodstva. U aktivima Narodne omladine u Puli održani su izborni sastanci na kojima su birana nova rukovodstva i delegati za gradsku konferenciju koja će se održati 13. prosinca ove godine. Na ovoj konferenciji zastupat će omladinu Pule ukupno 180 delegata. (GLAS ISTRE)

1961. – Dvigrad, izletište i turistički objekat. Dvigrad, slika prolaznosti i čudesno dobro sačuvan stari grad, postaje izletište i mogućnost da se počne misliti o posebnom obliku turizma u Kanfanaru. Narodni odbor općine Rovinj je na svojoj posljednjoj sjednici odlučio da se zaposli čovjek iz Kanfanara koji bi bio neka vrsta čuvara i vodiča za Dvigrad. U razgovoru s članovima odbora saznajemo da je planirano postavljanje reklamnih tabli koje bi na cestama upozoravale putnike na postojanje Dvigrada kao povijesne i kulturno-urbanističke rijetkosti. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by ltidic

28. studenog

Studeni 28, 2019 in 11 Studeni by ltidic

1907. – Viesti. Razne. Nikoljevo u Pazinu. 6. prosinca, na dan sv. Nikole, Hrvatska čitaonica u Pazinu priredjuje zabavu za svoje članove. Ova mala svečanost upriličena je da se naši mališi pozabave, a njihovi roditelji da u ugodnom društvu par sati provedu. Zabava skopčana je sa pjevanjem, a nade je da će se članovi čitaonice odazvati u većem broju tako da svečanost ispadne što bolje. (OMNIBUS)

1907. – Jedna ozbiljna. Svaka država, a i naša, ima nekoja prava i nekoje dužnosti. Točno su označena prava, a i dužnosti. Svakako je njezina sveta dužnost da svoje ljude ne vrijeđa ili moguće izazivlje. Komugod je valjda pravo, a da nas Hrvate vrijeđa, nu neće mu svagda dobro proći. Molim lijepo, naš jezik zove se hrvatski i nikako drugačije. Oni ga u svojoj zlobnosti nazivlju “illirish” ili dapače “sklavisch”. Pogledajte: dopisnice, poštanske naputnice i druge poštanske tiskanice, a osobito poštansku popratnicu na kojoj je tiskano “sk” (sklavish) i to sve izdaje c. k. pošta. Je li, to je malenkost! E, onda je malenkost i Hrvat biti i još drugo! Eto i mi kupujemo jer moramo stvari koje nas vrijeđaju. Koji može neka to osujeti. (OMNIBUS)

1909. – Mala težačka škola. Kako ćeš najjeftinije pognojiti masline? Svaki pametan gospodar ne mora misliti jedino na gnojenje bilina, nego i kako će taj posao obaviti najjeftinije. Taj se posao za masline obavlja ovako: Ispod iskopanih maslina, koliko obuhvaća krošnja, zasije se mješavina od vučka (lupinus albus), bobca (vicia faba) i djeteline (trifolium incarnatum), na to se baci nešto umjetnog gnoja koji se sastoji od Tomasove troske i 40% kalijeve soli pak se sve to pograblja. Koncem travnja se biline pokose, bace u jamu koju si ovaj čas iskopao oko maslina i sve zatrpa zemljom. (PUČKI PRIJATELJ)

1952. – Poljoprivredni savjeti. Čuvanje dunja. Dunje se mogu održati sve do mjeseca siječnja. One u mesu imaju mnogo tvrdih zrnaca, čvrste su i opore ako se jedu odmah nakon branja. Čuvanjem se dunje smekšaju, a u isto vrijeme se škrob koji posjeduju pretvara u šećer pa i dunje nakon izvjesnog vremena postaju slađe i ukusnije. Čuvanje dunja treba vršiti posebno od drugog voća jer one imaju jak miris koji lako može preći na drugo voće. U frižiderima (hladnjacima) mogu se dunje čuvati i do tri mjeseca na 0 C i kod vlažnosti od 85%. (GLAS ISTRE)

1952. – Mirna blagotvorna rijeka Istre. Pitanja vode u Istri oduvijek je veoma kritično. Istra nema vode za piće ni za ljude ni za stoku. Prilikom posjeta vodovodu Mirne u Buzetu zapazili smo da se dosadašnjom instalacijom vodovoda ogromna količina ove rijeke ne iskorištava dok s druge strane veliki broj istarskog stanovništva oskudijeva na pitkoj vodi. Moderan vodovod podignut je od 1931. do 1933. godine. Na mjestu gdje voda izvire podignuto je prostrano betonsko natkrovlje u obliku kupole. Ispod tog natkrovlja kulja voda Mirne iz dubine od preko stotinu metara. Na jednu sekundu prema godišnjoj dobi izbija od 200 do 1400 litara. Nažalost prema postojećoj mreži kanala zasada se iskorištava samo 80 litara vode na sekundu t.j. tek jedna petina vode koju izbacuje ždrijelo. Ovo smo ustanovili kada smo posjetili odjeljenje u kojem se suvišna voda preko cementnih kanala šumovito odvaja i vraća neiskorištena natrag u Mirnu. (GLAS ISTRE)

1961. – Teodor Vrbanac, potpredsjednik narodnog odbora općine Labin. Na sjednici obaju vijeća Narodnog odbora općine Labin za potpredsjednika je izabran Teodor Vrbanac, ekonomist. On je dosad radio u Istarskim ugljenokopima na radnom mjestu šefa plansko-analitičke službe. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by ltidic

27. studenog

Studeni 27, 2019 in 11 Studeni by ltidic

1952. – Otvorena knjižara Matko Laginja. 19. ovog mj. poduzeće Istarske Knjižare u Puli otvorilo je novu knjižaru i papirnicu Matko Laginja. Svečanom otvorenju prisustvovali su predstavnici narodne vlasti, masovnih organizacija i radnih kolektiva. Nova knjižnica i papirnica je vrlo lijepo uređena te spada u red najljepših u Riječkoj oblasti. (GLAS ISTRE)

1952. – Gospodarski savjeti. Čuvanje karfiola (kavola). Zapadna obala Istre, osobito Pula, Rovinj, Poreč te koparština poznati su radi prilično jakog uzgoja karfiola pa je potrebno da se znade kako se karfiol čuva. Karfiol je povrće koje je osjetljivije od kupusa jer se kod njega glava-cvijet daleko teže čuva od raznih nepogoda nego što to biva sa glavicama kupusa. Kod temperature od 17ï‚°C karfiol se drži 3 do 5 dana kod temperature od 10 C drži se 5 do 7 dana, a kod temperature od 4.5 C drži se 10 do 15 dana. U frižiderima (hladnjacima) može se karfiol na temperaturi od 0 C držati mnogo vremena u dobrom stanju. (GLAS ISTRE)

1953. – Otvorena čitaonica u Sv. Vinčentu. U Sv. Vinčentu je prije nekoliko dana otvorena čitaonica s knjižnicom koja je lijepo i udobno uređena najskromnijim sredstvima. U organizaciji oko otvorenja knjižnice i čitaonice osobito se istakao upravitelj šestogodišnje škole Stjepan Sabolović uz pomoć ostalih prosvjetnih radnika u mjestu. Treba, također, istaći i stolara Franju Milotića koji je za minimalnu svotu uračunavajući samo cijenu materijala izradio policu za knjige. Knjižnica raspolaže s približno 300 knjiga od čega je oko stotinu nabavljeno nedavno. Uz čitaonicu će se uskoro urediti još dvije prostorije jedna za igranje šaha, a druga za stolni tenis. (GLAS ISTRE)

1961. – Treći broj Non schole sed vitae discimus. Izašao je treći broj časopisa Literarne grupe Gimnazije u Rovinju. Ovaj broj književnog časopisa najmlađih literarnih snaga Rovinja izašao je zbog financijskih i tehničkih nemogućnosti škole sa zakašnjenjem od nepune godine dana. U njemu su najzapaženiji pjesnički radovi ovogodišnjeg maturanta Vladimira Pletikapića. (GLAS ISTRE)

1969. – 63 nova nastavnika. Na svečanoj promociji u Pedagoškoj akademiji 63 nova nastavnika primili su diplome ove pulske više škole. Tako je sada od 27. studenoga prošle godine do 27. studenoga ove godine diplomiralo 109 nastavnika, a broj diplomiranih nastavnika ove škole od početka njenog djelovanja do danas povećao se na 559. Promocija je bila popraćena kulturno-umjetničkim programom kojeg su izveli učenici Gimnazije pedagoškog smjera i studenti muzičkog odsjeka Akademije. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by ltidic

26. studenog

Studeni 26, 2019 in 11 Studeni by ltidic

1961. – Pismo uredništvu. Još o medvjedima na Krasu. U pretprošlom broju “Glasa Istre” objavljen je i kraći napis o tome kako su se na Krasu pojavili medvjedi koji čine velike štete stanovništvu, naročito uništavanjem stoke, a posebno ovaca. Međutim, medvjedi ne samo da uništavaju stoku, već uvelike ometaju i pravilno izvođenje nastave u školama na području Krasa. Osnovna škola u Lanišću ima djecu koja svakodnevno dolaze na nastavu iz susjednih sela. Neka dolaze prije, a neka poslije podne. Otkako medvjedi krstare oko Brgudca, Raspora i drugih sela postoji opasnost, obzirom da su mesožderi, da nasrnu i na djecu. U cilju osiguranja spokojstva stanovništva s područja krasa i normalnog odvijanja nastave u školama ovim putem apeliramo na odgovarajuće faktore da se zvijeri o kojima je riječ što prije unište. Sergije Vujović, učitelj (GLAS ISTRE)

1967. – Spomen Vlačiću radi Mate Čvrljak. Izrada spomenika Matiji Vlačiću, Labinjanu svjetskog značaja iz doba Reformacije, povjerena je akademskom kiparu Mati Čvrljaku. Spomenik će biti izrađen od bijelog labinskog kamena. (GLAS ISTRE)

1967. – Najplemenitiji podvig godine. Beogradski list “Večernje novosti”, koji ima najveću nakladu u Jugoslaviji, uvrstio je Bruna Rakića, učenika ekonomske škole u Puli, na listu kandidata s najplemenitijim podvigom godine. Plemeniti podvig po kome se pročuo po cijeloj zemlji Bruno Rakić izvršio je 3. travnja ove godine. Kao i obično Bruno se tog jutra spremao za odlazak u školu, kad ono k njemu dođe zabrinuta susjeda i obavijesti ga o nezgodi. Na balkonu drugog kata u istoj zgradi u kojoj stanuje obitelj Rakić bespomoćno je ležala Marija Mihovilović. Dobila je srčani napad, a bila je sama u zaključanoj sobi. Dok su susjedi čekali kola hitne pomoći, Bruno se odjednom odvojio od svojih zabrinutih susjeda. Od stubišnog prozora do Marijinog balkona ispriječio se razmak od 1,5 m na visini većoj od 10 metara. Uskoro se Bruno vinuo i začas se mlado vitko tijelo zaljuljalo na ogradi balkona. Na tren se odmorio, dobacio na ulicu veseli smiješak i dignuo se na balkon. Time je put do bolesnice bio oslobođen i mogla joj se pružiti prva pomoć. (GLAS ISTRE)

1969. – Lukobran oštećen. Bios potpuno raskomadan. U Rovinju je vladalo nezapamćeno nevrijeme. Jaki vjetrovi, visoko more s valovima od 21 sat trajali su sve do ujutro. Požrtvovni građani, pretežno ribari Prehrambenog kombinata Mirna, uspjeli su tijekom cijele noći spasiti na desetine čamaca, automobila i nekoliko ribarskih brodova od sigurnog uništenja. Lukobran rovinjske luke je oštećen, zatim cesta uz more kraj kina Beograd do Tvornice duhana također. Brod Bios koji je 25. studenog u jutro zbog naglog nevremena pretrpio havariju noćas je raskomadan. Visoko more prodrlo je i u prizemlja mnogih kuća tako da je dobar dio Rovinja cijele noći bio na nogama. (GLAS ISTRE)

1974. – Rovinj. U čast Dana Republike u Rovinju će se otvoriti knjižnica i čitaonica. Preko 30 tisuća knjiga koje je godinama kolektiv Muzejske zbirke uporno sakupljao i koje su ležale ne koristeći skoro nikome bit će jezgra njenog knjižnog fonda. S obzirom da je čitaonica s oko 60 sjedećih mjesta već duže vrijeme uređena to će oboje predstavljati značajan kulturni događaj za ovaj grad. Čitaonica i knjižnica smještene su na Titovom trgu u središtu grada. (GLAS ISTRE)

Arhiva