Slideshow shadow

11. srpnja

Srpanj 11, 2020 in 7 Srpanj

1929. – Zahvaljujući zainteresiranosti poštovanog g. Maracchia, Pula će napokon biti jedno od pristaništa rute Trst-Mali Lošinj-Zadar. (CRONACHE DI POLA E DELL’ ISTRIA)

1929. – Barban. Gospodin podeštat Mario Resen premješten je u Tinjan. K nama je došao za podeštata jedan vrlo mlad gospodin. I dva općinska činovnika isto su premještena. …Labinski ugljenokop primio je opet na posao prošle zime otpuštene radnike… Kraj Borinići kopa se bauksit. Ondje su primili nekoliko radnika iz drugih općina na rad, premda ima dosta domaćih radnika. Gospodin novi podeštat poduzeo je potrebne korake, da pomogne domaćem pučanstvu. Nade je, da neće više primati na rad iz drugih općina, dok je domaćih radnika. (ISTARSKI LIST)

1930. – Proces protiv dr. Vratovića i drugova. Vođa polit. Društva “Edinost” koji je poslije Gortanove smrti uhapšen zajedno sa svim članovim redakcije “Istarske riječi”, trebao je ovog mjeseca imati proces pred posebnim tribunalom u Rimu. Talijanske novine o tom mramorkom šute. Dr. Vratović je strašno oslabio i skoro oslijepio. Iako mu apsolutno ništa nije dokazano (mi ni danas ne znamo, zašto su ga uopće zatvorili) govori se da će biti u svakom slučaju osuđen na najmanje 15 godina tamnice. (ISTRA)

1930. – Iz domaćeg kraja. Možda znate?: da je 1924. god. osnovano u Trstu “Društvo sv. Mohora za Istru” koje djeluje već 16. godina. I da je to društvo izdalo do danas 54 hrvatske knjige u nakladi od preko 170.000 primjeraka.
– da je poluotok Istra dug 100 km, a širok 75 km i da ima 4.955 km četvornih površine.
– da je najviša istarska gora Učka visoka 1.396 m, a najviše položeno istarsko selo Mala Učka na visini od 995 metara. (ISTARSKI GLAS)

1970. – Nećak Mate Balote 150 na sat. Amerikanac iz Raklja, Aldo Vale (32), nećak Mate Balote, jutros oko 7 sati brzinom od 150 km na sat “bjuikom” njujorške registracije porušio je nekoliko betonskih stupova, posjekao jedan čempres, a zatim udario u cestarsku kuću kod Barbana. On se, vozilom svojega druga Silvana Valica, zaputio u Rabac sa 3 prijateljice. Vale je nesreću učinio pod jakim utjecajem alkohola. Šteta na automobilu cijeni se na preko 3 milijuna starih dinara. Pravo je čudo kako su četiri osobe u razlupanom bjuiku zadobile samo lakše ozljede. (GLAS ISTRE)

1976. – PULA – Parlov evropski prvak. Najbolji jugoslavenski boksač svih vremena Puljanin Mate Parlov osvojio je sinoć u Beogradu naslov profesionalnog prvaka Evrope u poluteškoj kategoriji. U izuzetno zanimljivom, uzbudljivom i kvalitetnom boksačkom okršaju Parlov je tehničkim nokautom u 11. rundi pobijedio dosadašnjeg evropskog prvaka talijana Domenica Adinolfija. (GLAS ISTRE)

Arhiva

10. srpnja

Srpanj 10, 2020 in 7 Srpanj

1906. – Kmetske nevolje. Istra nije velika zemlja, ali ne prođe godina da budi koji kraj strada radi nesretne tuče (grada). Prošli petak bilo je grada u općini Kanfanarskoj, osobito na potezu od Žminja prema Limskom blatu. Okolo Dvigrada je tuča sve uzela te će loza trpiti ne samo ovu godinu, u kojoj je prihod posve uništen, nego i u buduće 2, 3 godine. (OMNIBUS)

1923. – Iz Račje Vasi. Ipak, nije vrag tako crn kako se misli. Nismo ni svi mi crni. Ima nas i ovdje koji nosimo i ljubimo bijelu platnenu košulju, a i čistoću duše. Ali svejedno moramo reći da će doći vrijeme, a već i dolazi kad ćemo biti svi bijeli i čisti i kad ćemo svi štovati majčino mlijeko i njezin govor. Znate što: prilike čine čovjeka lopovom, a tako su i nekoji naši ljudi išli malo na lijevo samo da dobiju u selu općinu i još što drugo. Račja Vas je samo na taj način “prevarila” Talijane, odnosno se na taj način sama prevarila. To najviše osjećamo sada nakon dvije godine, a kasnije osjećat ćemo još i više. Ki bude živ, doživit će. Počekajmo još malo! – Čovjek se i napije i opije, ali kad se naspi – strezni se. I mi ćemo se svi strezniti. (ISTARSKA RIJEČ)

1939. – Iz domaćeg kraja. Možda znate? – da su najstariji stanovnici Istre bili ILIRI, Veneti, Liburni, i Histri od kojih posljednjih je zemlja po svoj prilici dobila i ime. Zadnji kralj Istre bio je Epulon koji je poginuo u borbi s Rimljanima u svome glavnom gradu Vizači kod Valture. Rimljani su pomalo romanizirali te stare narode, osobito one uz more, a pod konac 4. stoljeća u Istru dolaze Slaveni. (ISTARSKI GLAS)

1970. – Danas slavlje u Poreču i Novigradu. Danas se otvaraju novoizgrađeni objekti Hotelskog poduzeća “Plava laguna” i to hoteli “Albatros” i “Materada” u Poreču i “Laguna” u Novigradu novoizgrađena upravna zgrada spomenutog porečkog poduzeća. Otvaranjem ovih objekata ovo će poduzeće biti u stanju odjednom primiti 18.500 gostiju. Osim 300 uzvanika očekuje se da će svečanom otvaranju prisustvovati brojni savezni i republički funkcioneri, a očekuje se dolazak Mike Špiljaka, Dragutina Haramije, dr Savke Dabčević-Kučar i dr. (GLAS ISTRE)

Arhiva

9. srpnja

Srpanj 9, 2020 in 7 Srpanj

1923. – 1.800 radnika Arsenala su prihvatili uvjete koji su im ponuđeni u novom ugovoru o radu te se vraćaju na posao. (MARCELLO BOGNERI)

1929. – Lupoglav. Kod gradnje ceste koja vodi iz Lanišća u Lupoglav, dogodila se je teška nesreća. Jedna mina nije htjela nikako da izda. Nadglednik Jakov Tamburlini, držeći, da se mina nije zapalila približio joj se je i stao je vući špag iz luknje. Međutim, je mina iznenada eksplodirala i teško izranila Tamburlinija koji je morao biti prevezen u tršćansku bolnicu. (ISTARSKI LIST)

1970. – U razdoblju Napoleonovih ratova skupio se u južnoj Istri velik broj ljudi koji su, uglavnom, živjeli od pljačke. Pojedini pisci smatraju ove ljude običnim pustolovima i razbojnicima iako njihov broj i nemoć vlasti da ih likvidira daje mogućnost naslućivanju da se tu nije radilo o zlikovcima u klasičnom smislu te riječi. Francuske vojne vlasti nastojale su iskorijeniti ovu opasnost, naročito u području između Rovinja i Pule. Zabranjivali su nošenje oružja svim stanovnicima bez pismene dozvole, a kada to nije pomoglo dodana je još i odluka da će biti kažnjen smrću svatko tko bude bez dozvole nosio oružje. Ipak, naoružanih pojedinaca bilo je i dalje pa čak i većih skupina. Zato su polovinom 1810. Francuzi započeli sustavno čistiti pojedine dijelove Istre. Tako su bila nedaleko Pule uhvaćena, na današnji dan 9. 7. 1810., tri poznatija odmetnika. Bješić, kapetan straže u Puli, želio je da primjerom utječe na druge pa je svu trojicu dao objesiti u njihovim rodnim mjestima. (GLAS ISTRE)

Arhiva

8. srpnja

Srpanj 8, 2020 in 7 Srpanj

1925. – Iz Sovinjštine. Kod nas kaošto i svuda naokolo ne ćemo ove godine imati nikakve berbe jer je groždje oboljelo. Preko 70 % groždja se je posušilo i otpalo. Bolest se sastoji u tome da najprije pomodri polovica i čitav grozd, a zatim se osuši i otpadne. I drugi se krajevi tuže da groždje imade takovu bolest. Dakle, ove godine ne ćemo se krijepiti božjom kapljicom. (ISTARSKA RIJEČ)

1929. – Lupoglav. Kod gradnje ceste koja vodi iz Lanišća u Lupoglav, dogodila se je teška nesreća. Jedna mina nije htjela nikako da izda. Nadglednik Jakov Tamburlini, držeći, da se mina nije zapalila približio joj se je i stao je vući špag iz luknje. Međutim, je mina iznenada eksplodirala i teško izranila Tamburlinija koji je morao biti prevezen u tršćansku bolnicu. (ISTARSKI LIST)

1930. – Molitva malih Balilla. Kako je poznato sva su školska djeca istarska dobila crne košulje i crne fesove te su upisane u fašističku dječju organizaciju Balilla. U školi se djeca još kako tako gnjave da talijanskim jezikom odgovaraju kvareći ga do apsurduma. No, izvan škole djeca ne govore drukčije do hrvatski. Među našim pukom se evo već osamdeset godina ne moli drukčije nego iz Dobrilina molitvenika. Kako, međutim, Talijani kažu da to nije dostojno jednog fašiste i Balille izdao je zapovjednik 217 balilske legije naredbu da Balille imadu u crkvama moliti i pjevati samo u talijanskom jeziku. Podzapovjednici da imadu svake nedjelje odvesti male Balille u crkvu, poredane u četverorede i odjenute u crne fašističke košulje. Slavenski se molitvenici imadu svima bez razlike oduzeti, a dati im u ruke talijanske. (ISTRA)

1976. – Pula – Sjednica izvršnog vijeća općinske skupštine. U skladu s društvenim planom Pule do 1980. godine ove jeseni u Puli će biti otvoren ekonomsko-financijski fakultet u sklopu s Centrom ekonomskih znanosti Rijeka. (GLAS ISTRE)

1976. – PULA, sutra novi semafor. Uskoro će još dva vrlo frekventna raskrižja dobiti semafore. Naime, kako nam je saopćio komandir Stanice za sigurnost cestovnog prometa, Marko Paladin, sutra bi trebao proraditi semafor na raskrižju Obale maršala Tita i ulice Mate Balote, a idućeg tjedna i onaj na raskrižju Beogradske i ulice JNA. Riječ je o najmodernijim semaforima što ih je proizvelo zagrebačko poduzeće „Nikola Tesla” čiji stručnjaci rade i na njihovoj montaži. (GLAS ISTRE)

Arhiva

7. srpnja

Srpanj 7, 2020 in 7 Srpanj

1908. – Dolazak Engleza. Dana 13. tekućeg mjeseca dolazi engleska eskadra u Pulu te će se zaustaviti do 18. tek. mj. Ujedno dolazi i naša eskadra. Na počast mornarima priređuje vojnička oblast zabavu u Šijanskoj šumi, a na posebnu počast engleskih mornara prirediti će se druge zabave o kojima ćemo u svoje vrijeme javiti. (OMNIBUS)

1908. – Gospodarska kriza u Istri. U zadnje vrijeme kišilo je negdje no malo, a i to je već za dobar dio ploda žalibože prekasno. U Grožnjanu, Tinjanu, Vodnjanu, Pićnu, Boljunu i drugdje narod očajava jer mu je propalo žito, povrće, voće; ostala je samo vinova loza i masline. Osobito i Rovinju i Lošinju masline prilično napreduju. (OMNIBUS)

1915. – Donešena je odluka u kojoj se upozorava pučanstvo da obrati pažnju kod slanja pisama. Naime, svako pismo će biti otvoreno, na svakom mora pisati ime, prezime i adresa pošiljatelja – u suprotnom pošiljka neće biti poslana. (MARCELLO BOGNERI)

1929. – Električna rasvjeta u Istri. Vrhovno vijeće za javne radove u Rimu dozvolilo je istarskoj električnoj zadruzi da dovede električnu rasvjetu iz Pule u obližnje općine. (ISTARSKI LIST)

1930. – Izgorio mlin u Baderni. Tko god je prošao cestom koja vodi iz Pazina u Poreč ili onom koja ide iz Trsta u Pulu morao je stati da se na križanju tih cesta u Baderni nadivi ogromnom paromlinu koji je još davno prije rata podigao u Baderni, kao centru bogate Vlašije, žminjski bogataš Karlo Peteh uloživ u nj ništa manje nego četrdeset hiljada mirnodopskih forinti. Ali čini se da je taj mlin od svog začetka nosio nesreću svim svojim vlasnicima. Pokojnog Peteha taj je mlin upropastio: zapravo ne mlin koliko špekulacije s magjarskim kukuruzom. Da se spasi njegov ga je sin potpalio, ali osiguravajuće društvo nije osigurninu isplatilo u gotovom nego mu je na istom mjestu sagradilo drugi još veći i još veličanstveniji mlin. No, mlin je otišao na bubanj. Kupio ga je za bagatelu neki seljak Goča iz Žbandaja. Kad se upisao u fašiste naši seljaci mu nisu više htjeli u mlin, nego su radije vozili žito u Tinjan te je i on morao zatvoriti mlin, a ovih je dana mlin planuo. (ISTRA)

1976. – VRSAR – Prvi učitelji tenisa, plivanja i skijanja na vodi. Hotelsko-tutističko poduzeće “Anita” iz Vrsara angažiralo je ovoga ljeta prva tri učitelja tenisa, plivanja i skijanja na vodi. Za takve tečajeve postoji veliko zanimanje turista, osobito inozemnih gostiju. Na kraju svakoga tečaja “polaznici” dobivaju zasebnu diplomu “Anite” koja što je prirodno ima, uglavnom, simboličan karakter – ona je svojevrsna uspomena s ljetovanja u Vrsaru. (GLAS ISTRE)

Arhiva