Slideshow shadow

4. svibnja

May 4, 2021 in 5 Svibanj

1907. – Voloski kotar: Pritužbe ribara i lađara u Lovranu. Naši ribari i lađari ili barkarioli u Lovranu tuže se na koješta. Ribari osobito na to da se s tuđinci Talijani postupa bolje nego li s domaćim, premda oni tuđinci ne plaćaju nikakvih poreza, a domaći moraju. Od domaćih se npr. zahtjeva da budu oka na njihovih mrežah velika, dočim se tuđim Ćozotom pusti da budu mreže guste pak da mogu birati i najmanje ribe. Ćozoti love i bliže kraju nego što bi smjeli. Predstavnici oblasti zažmavaju očima, nemare ih globiti, a ako ih i globe možda sa 10 kruna Ćozoti ne mare za to, brzo si naplate ovih 10 kruna. Onima koji se neće držati propisa moralo bi se uzeti koncesiju lovljenja kako bi se ju uzelo našim ako bi često propise prekršili. Cijelo ribolovstvo može se reći imadu Ćozoti: love, prodavaju i preprodavaju, a udaraju njim cijene takove da ih siromasi ne mogu nikada kupiti. Zašto onda lađari plaćaju porez? (NAŠA SLOGA)

1908. – U podnaslovu Puljsko-rovinjski kotar donosi vijesti: Proslava prvog maja sa strane našeg naroda ispala je ovdje podpunoma u redu. Do kasno doba noći prostrani je vrt straga “Narodnog Doma” bio pun puncat našeg radničtva koji se je liepo zabavljalo uz sviranje glazbe. Vrt je bio sjajno razsvijetlen, bacalo se umjetnu vatru i velika hrv. trobojnica pričala je svima da smo mi Hrvati ovdje u Puli na svojem ognjištu. (NAŠA SLOGA)

1909. – Iz Pazina. Ove godine su se i ovdje po prvi puta održavale zadušnice za Zrinskog i Frankopana da se tako počasti spomen naših velikih pokojnika. Ali na žalost moramo priznati da se nije velik broj naših ljudi vidjelo na zadušnicama premda se izjavljuju u 4 oka da su najslobodniji ljudi, a kad tamo uvjerili smo se baš o protivnom da naime gledaju na kojekakve obzire. Da li gledaju na te obzire naši protivnici? Još više je upalo u oči da je osim časnih iznimaka, odsutna bila naša (viša) inteligencija. Nadamo se da se to buduće godine neće opetovati jer si inače svi oni ne daju tim najljepšu svjedodžbu. (OMNIBUS)

1928. – Popusti na željeznicama za posjetioce postojnske špilje. Generalna direkcija državnih željeznica odredjuje popust od 30 % od 1. maja do 30. septembra za posjetioce postojnske špilje i to za one koji polaze sa bilo koje stanice u državi preko Monfalconea. Za posjetioce iz Triju Venecija (dakle i iz Istre) odredjen je popust od 50 posto na vozne karte za tamo i natrag, ali samo u danima od 18. do 27. maja te od 1. do 21. septembra. 27. maja i 2. septembra biti će u postojnskoj jami priredjene velike svečane zabave. (ISTARSKA RIJEČ)

1928. – Selačke rečenice: Suhi maj, gladna godina. Hladan maj sira i vina daje. (NARODNI KOLEDAR ZA ISTRU FRANINA I JURINA)

1948. – Izlazi novi broj Republike. Izašao je 4. broj, za travanj, Republike, časopis za književnost i umjetnost. Na uvodnom mjestu nalaze se četiri pjesme Vladimira Nazora iz zbirke Himne i ode koja uskoro izlazi iz štampe. (GLAS ISTRE)

1957. – Prvi maj svečano proslavljen. Praznik rada, Prvi maj, je i ove godine proslavljen veoma svečano u cijeloj Istri. U nekim mjestima se tog dana slavilo dvostruko slavlje. Tako je na primjer u Baderni povodom Prvog maja održana i proslava u vezi s dovršenjem radova na elektrifikaciji tog mjesta, u Rovinju radni kolektiv tvornice ribljih konzervi “Mirna” slavio je puštanje u pogon odjeljenja za izradu plastične ambalaže dok su stanovnici Močibobi i Soldatići, u općini Motovun, upravo uoči Prvog maja dobili vodovod. To je za stanovnike ovih sela bio najljepši i najdragocjeniji prvomajski dar. (GLAS ISTRE)

Arhiva

3. svibnja

May 3, 2021 in 5 Svibanj

1900. – Oglas: Jedini izvor naravskog viškog vina, crnog i bijelog ponajboljih vrsti Marija Mardešić, trgovina i izvoz vina u Puli (Istra). S dodatkom: cijenici šalju se na zahtjev badava i prosto poštarine. (NAŠA SLOGA)

1907. – Ovu nedjelju u Pazinu! Kandidat naše strane dr. M. Laginja govorit će ove nedjelje u 4 ure popodne na izbornom sastanku u velikoj dvorani Narodnog Doma u Pazinu. Pozivamo naše izbornike da pristupe mnogobrojni tim više što radi raštrkanosti manjih mjesta i radi velikog posla kmetskog nije moguće u radne dane držati sastanke po manjim mjestima. (NAŠA SLOGA)

1908. – Kojim pravom? Pred 4 godine i 4 mjeseca umro je u Premanturi Jakov Rosanda te je bio pokopan na ovdašnjem groblju. Pred par dana naš delegat Martin Mikovilović dao je otvoriti taj grob i metnuše u njega pokojnu Fumu Rosanda. Rodbina pok. Jakova Rosande se protivila tomu jer da je grob novi, no Martin Mikovilović je tako zapovjedio i izvršili su njegovu samovolju. Tom prigodom bilo je prisutno više ljudi koju su tome prigovarali. Upozoravamo c. kr. kotarsko poglavarstvo u Puli i pitamo je li to smjeo učiniti Martin Mikovilović te kojim pravom? (OMNIBUS)

1916. – Oglas. Kino Crvenog križa, ulica Sergia broj 34. Danas novi raspored! Ratna sedmica: U boju proti Rusima. Rad slonova u Indiji. Sreća odilazi. Roman iz života jedne gospodje uglednog društva. Sherlock Holmes, II dio, osobito zanimljiv umjetnički film. (HRVATSKI LIST)

1916. – Promjene kod mornarice uslijed ljetnog vremena. Štapski podčasnici, bocmani i ostali koji su njima ravni mogu ostati vani do 10 sati na veče. Ostala momčad smije ostati vani do 8 sati i 30 časaka. Stalne glazbe igrati će od 6 do 7 sati po podne. (HRVATSKI LIST)

1916. – Sutra koncert mornaričke glazbe na trgu Custoza prigodom sedmice Crvenog križa i to od 6-7 sati po podne. (HRVATSKI LIST)

1917. – U odjeljku Mali oglasnik donosi: Traži se gospodjica, kao asistentkinja, u zubarski atelier. Primaju se i bez specijalne zubarske prakse. Upitati se od 2-3 sata u zubarskom atelieru ulica Giulia 5, I. kat desno. (HVATSKI LIST)

1918. – Ližnjan za deklaraciju. Između prvih sela koja se u južnoj Istri odazvaše potpisima za jugoslavensku deklaraciju bijaše Ližnjan. Odazvao se smjelo s 465 potpisa koji bijahu sakupljeni bez ikakve propagande ili organizacije čim se narod povratio na rođenu grudu. Sjajno svjedočanstvo, kako je naš narod u tuđini, u mučilištu, upoznao da njegov spas leži jedino u slobodnoj samostalnoj jugoslavenskoj državi gdje će on biti sam svoj gospodar i gdje ga neće iskorištavati tuđinac koji sada pobire krvav porez na imetku i životu. (HRVATSKI LIST)

1928. – Selačke rečenice: Mokri maj nosi berićet na sve usjeve. (NARODNI KOLEDAR ZA ISTRU FRANINA I JURINA)

1928. – Iz Marinci kraj Buzeta. April je prošao, a mi imamo još mnogo krumpira za posaditi, a da niti ne govorim o kukuruzu i pasulju, za koje usjeve nismo još niti zemlju pripravili uslijed nevremena koje traje neprekidno od polovice februara dalje. Zlo i naopako. Mi dobro znamo da ako ne sijemo nećemo ni žeti. No, naša je vjera tvrda te će nam Bog u kojega mi tvrdo vjerujemo zakašnjelo nadoknaditi. (ISTARSKA RIJEČ)

1928. – Iz Cerovlja. Kako je poznato železnička stanica u Cerovlju nije odgovarala svojoj svrsi. U Cerovlju se obično križaju vlakovi linije Trst-Pula, a i promet je dosta velik, no naša stanica je do sada bila dosta mizerna. Vlada je napokon odobrila da se stanica Cerovlje raširi i uredi onako kako treba. Sada su radovi u toku, pogrešno je ono što nekoji seljaci rade kada imaju u vidu da će zaraditi koju liru. Napustili su zemlju baš u času kada ima oko nje najviše posla. (ISTARSKA RIJEČ)

1937. – Sutra u kinu “Arena” trijumfalna premijera. Katherine Hepburn kreirala je lik zaljubljene žene u jednom od velikih povijesnih djela kinematografije, filmu “Marija od Škotske”. Prvi put se uz veličanstvenu glumicu pojavljuje i Fredric March. (CORRIERE ISTRIANO)

1946. – S 1. 5. zaključena je prva etapa takmičenja rudara labinskog bazena. Tri mjeseca udarničkog rada i napora radnika dali su lijepe uspjehe i rezultate. Postigli su povišenje produkcije za 47 posto: 22 posto otpada na novo pridošle radnike dok na stvarno povišenje učinka ide 25 posto. Međutim, poboljšana je i kvaliteta ugljena koja je od siječnja povišena za 2.55 posto. Sekcija utovara je premašila učinak ukrcaja za 60 posto, elektrotehnička sekcija za 22 posto, a električna centrala Vlaška završila je s montažom turbine i generatora te ispravila sva električna postrojenja. (GLAS ISTRE)

Arhiva

2. svibnja

May 2, 2021 in 5 Svibanj

1907. – Porečki kotar. Podružnica sv. Ćirila i Metoda u Livadama održavati će se dana 5. maja t. g. svoju redovitu glavnu godišnju skupštinu s običnim dnevnim redom. Nakon dovršene skupštine držati će se ples. Pozivlju se članovi i nečlanovi na mnogobrojni posjet. (NAŠA SLOGA)

1907. – Čitaonica u Puli priredila je sinoć svojim članovima u maloj dvorani Narodnog doma zabavnu večer. Predsjednikove kćerke gospođice pl. Budisavljević-Priedolske igrale su na citrama, guslama i glasoviru Mendelsohn-Bartholdijev koncert. Gospojica Amelija Scracin igrala je na glasoviru i “ples vještica” (Paganini) i Lisztov “Nocturne”. (OMNIBUS)

1907. – Gosp. Matko Brajša, naš poznati glasbenik, dao nam je užitka svojim solo pjevanjem. Njegov duboki, a izvanredno umiljati glas doimlje se slušateljstva nada sve ugodno. (OMNIBUS)

1908. – Nepismeni. Po zadnjem brojenju u Istri ima 49% nepismenih muških i 59% nepismenih ženskih, a to znači da svaki drugi muškarac zna čitati, a ženske su pak još rjeđe. (OMNIBUS)

1912. – Od 1. svibnja otvorena je brodska linija Trst-Pula, polazak iz Trsta u 6.30, dolazak u Pulu u 11.30. Polazak iz Pule u 15 h, dolazak u Trst u 20.20 h. Brodovi društva “Istra-Trieste” plove svakim danom osim petkom. (POLAER TAGBLATT)

1917. – Zvjezdano nebo u svibnju. Sunce se uzdiže ovaj mjesec po prilici do 57 stupnjeva visoko nad obzorje. Mjesec se dne 13. nalazi u najvećoj blizini do zemlje, a dne 27. je najviše udaljen. Veliki su planeti vidljivi uz slabe prilike. Suncu najbliži, Merkur, koji Suncu okreće uvijek istu stranu kao što primjerice i mjesec našoj zemlji, javlja se kao večernja zvijezda samo kroz posve kratko vrijeme početkom mjeseca duboko u sumračju. Planeti se Mars i Jupiter ovaj mjesec ne vide. Saturn stoji blizu Blizanaca te je sjajan. Novi se komet 1917a udaljuje sad sve više od sunca i od našeg planetarnog sustava. Zvjezdano nebo pokazuje u jasnim noćima samo najsjajnije stajačice. Arkturus točno na jugu, Prokyon na zapadu i Atair na istoku. (HRVATSKI LIST)

1917. – Hrvatska škola u Puli. Danas nema toliko djece u Puli da bi se moglo praktički riješiti naše školsko pitanje. Ali imademo, ipak, dosta takve djece u Puli koja bi morala polaziti školu i koja, jer nema takove škole, uzima privatne satove kod naših časnih sestara u Sišanjskoj ulici (prijašnja Vila Stipek). Sve i ako su naše časne sestre ispitane učiteljice, nije se do sada moglo postići za onu školu pravo javnosti. Njihove učiteljske sile jamče nam da bi djeca dobila u onoj školi možda i više negoli samo pučkoškolsku izobrazbu. U privatnim se satovima podučava hrvatski i njemački jezik, a imade i mogućnosti za glazbenu izobrazbu. Neka se dakle ovoj privatnoj školi dade pravo javnosti kad to nije niti tako nepojmiv zahtijev! (HRVATSKI LIST)

1918. – U rubrici Domaće vijesti: G. Pretplatnicima. Javili smo otrag par dana da uslijed velikog poskupljenja papira kojeg smo teškom mukom dobili, primorani smo i ako proti našoj volji povisiti u maloprodaji cijenu listu od 12 na 16 para da time osiguramo opstanak lista. (HRVATSKI LIST)

1918. – Oglas: Zavod za popravljanje potplata “Mignon”, ulica Sergia 10, preuzimlje podvostručenje potplata i svakakve popravke cipela. (HRVATSKI LIST)

1928. – Iz Muna. Moramo da se oborimo na našu modernu ženskadiju koja je počela da pliva u nekim gospodskim vodama. Ta ženska mladarija zabacila je staru skromnost naših majka. Izgleda da naše kćeri nisu više Ćićke jer se stide nositi staro ćićsko narodno odijelo, nego se šepire i kočopere u svili i kadifi gradskoj. Sve je na njima krojeno po modi, sve je kratko i prozirno, sve je slabo i vrlo skupo. Što je ljepše nego zdrava i rumena Ćička na kojoj sve sjaji od čistoće i mladosti i koja je obučena u lijepo narodno ćićsko odijelo. Žaslosno je vidjeti naše seljačko djevojče sapeto u gospodske “vrećice”, u ona kratka krilajca, u one cipelice, koje traju 3 dana, a stoje 100 lira. (ISTARSKA RIJEČ)

1928. – Iz Cerovlja. Proljeće i mi. Evo prošla je zima, pust, korizma pa čak i Vazam je prošao. Vrijeme leti strelovito. Sve je obradovano uskrsom života, samo je čovjek taj najdraži stvor božji nezahvalan svom stvoritelju i neće da se digne iz svog grijeha. Morali bismo i mi u ove divne proljetne dane zbaciti sa sebe sve ono što nas veže za zlo i grijeh. Morali bismo odlučiti da ćemo od sada unapred živjeti umjerenije i pristojnije. Morali bismo reći sami sebi da ćemo od sada unapred raditi iz svih svojih snaga i da ne ćemo više u lijenosti jesti kruha. Morali bismo započeti svoju djecu odgajati u duhu napredka i dobra. Kad bismo sve to proveli, uskrsnuli bismo u skladu s prirodom koja pjeva Bogu Aleluja. (ISTARSKA RIJEČ)

1937. – Oglas. Stigla je prekrasna Aprilia-Lancia, sa 5 mjesta za sjedenje, brzina 125 km/h, potrošnja 10 l/100 km. U nedjelju na Piazza Port’ Aurea automobil će biti izložen publici i poštovanoj klijenteli. Koncesionarija za Istru: Cesare Torta, Pula, Via Carducci 12, tel. 199. (CORRIERE ISTRIANO)

1946. – Saveznička vojna uprava zabranila je da narod Pule proslavi na svečani način 2. 5. godišnjicu svog oslobođenja sa strane IV. Jugoslavenske armij, te dala na znanje da 2. 5. smatra kao i svaki drugi radni dan. Narod Pule je na proslavi Prvog svibnja ujedno proslavio i godišnjicu oslobođenja i jasno pokazao koga on smatra za svoga oslobodioca. Narod Pule se dobro sjeća da je upravo onih dana, prilikom osobođenja Pule, položilo svoje živote 69 hrabrih drugova, Slavena i Talijana. Gradski Narodni odbor, u ime svih antifašista Pule, uložio je energičan protest Savezničkoj vojnoj upravi. Navečer su po svim gradskim rajonima održani svečani mitinzi do kasno u noć, odjekivale su ulicama borbene partizanske pjesme i pokliči “Tito-Pula-Jugoslavija”. (GLAS ISTRE)

Arhiva

1. svibnja

May 1, 2021 in 5 Svibanj

1900. – Prodaje se kotura (bicikel), u vrlo dobrom stanju, a uz povoljne uvjete. Pobliže viesti daje tiskara J. Krmpotić i dr. u Puli. (NAŠA SLOGA)

1900. – Pretstave u Puli. U dvorani “Prvog istarskog sokola” u Puli priredjuje g. Vjenceslav Kautsky ravnatelj električnog i Variete’ kazališta ove nedelje i ponedeljka dvie sjajne predstave. Program je vrlo bogat, da samo navedemo nekoje točke: putovanje kroz nemoguće, senzacijonalni nestanak jedne gospoje, ukusni raj, viseće diete, kraljica golubova, električka gospoja, plesajuća okosnica itd. itd. Blagajna je otvorena u 7 sati, početak točno u 8 sati. (NAŠA SLOGA)

1900. – C. i kr. vojna mornarica. N. V. fregata Donau zapustila je ovog utorka po podne puljsku luku, upravljena za Ameriku. Ostaje na putu 14 mjeseci. (NAŠA SLOGA)

1900. – C. i kr. vojno podčastničko pjevačko družtvo u Puli priredjuje u subotu dne 5. t. mj. u dvorani “Prvog istarskog sokola” veliki koncert s pjevanjem i plesom. (NAŠA SLOGA)

1908. – Oglas. Jeftino i brzo. Ceduljice za sv. ispovjed i pričest izradjuje Narodna tiskara Laginja i dr., Pula, Via Giulia 1 (NAŠA SLOGA)

1908. – Oglas. Narodna tiskara Laginja i dr., utemeljena god. 1894. Pula, via Giulia 1. Preporuča sl. obćinstvu svoju tiskaru, knjigovežnicu, papirnicu i tvornicu pečata. U papirnici se mogu dobiti slijedeći: Molitvenici: Utjeha starosti, Isus prijatelj djece, Andjeo čuvar, Vrtić gospodnji i dr. Našom nakladom izašle su slijedeće knjige: Ob uljudnom i pristrojnom ponašanju, Putovanje N. V. B. “Marije Terezije” na Antile i Kubu, Rat u Kini, Brzi računar ili pregledna knjižica i dr. (NAŠA SLOGA)

1916. – Donosi oglas: Skladište pokućstva Filipa Barbalića, Pula, ulica Sissano 12. Obavješćuju se cijenjene mušterije da su prispjeli gvozdeni sklapajući kreveti kao i mali bijeli kreveti za djecu. Obavješćuje se takodjer da za dopunjak već bogatog skladišta prispijeva odnosno pokućstvo svake vrsti. Izvršuje sve tapetarske popravke brzo i točno. (HRVATSKI LIST)

1927. – Oglas. Krune, plaća uvijek nekoliko cent. više nego drugi, Alojzij Povh, Piazza Garibaldi, prvi kat. Pazite na naslov! (ISTARSKA RIJEČ)

1957. – Krvavi Prvi maj 1920. u Puli. Pokraj slavoluka “Zlatna vrata” u Puli na jednoj mramornoj ploči uklesani su srp i čekić, četiri imena, kratka posveta i datum. Ta skromna spomen-ploča podsjeća mlade generacije Puljana na krvavi Prvi maj 1920. godine kada su talijanski vojnici otvorili vatru na mirne manifestante. Na pločniku su ostala 4 mrtva i pedesetak ranjenih učesnika povorke od kojih je 15 bilo vrlo teško ranjeno. Na kamenom zidu slavoluka još se danas vide tragovi ispaljenih metaka. Prvomajske žrtve 1920. godine ispratilo je na groblje više od 20.000 pulskih radnika i građana, s bezbroj crvenih zastava. (GLAS ISTRE)

Arhiva

30. travnja

April 30, 2021 in 4 Travanj

1884. – Nesreća na istarskoj željeznici. Na državnoj željeznici Divača-Pula dogodila se prošlih dana kod postaje Cerovlja grozna nesreća. Neka 40 godišnja seljakinja htjede preći preko željezničke pruge kad ju uhvati parni stroj te ju povuče sa sobom nekoliko koračajah i svu razmesari. Od željezničkog osoblja neima na tom žalostnom dogadjaju nitko ni najmanje krivnje. Mislimo da će ovaj grozni slučaj opametiti i one koji često iz prkosa ili lahkoumlja izvrgavaju svoj život pogibelji. (NAŠA SLOGA)

1912. – Stanari stambene zgrade u Via Campomarzio mogli su biti otrovani plinom zbog puknuća plinske cijevi. Puknuće je uzrokovao parni valjak koji je radio na poravnavanju novo pošljunčane ulice. Bračni par, koji je bio omamljen plinom, u zadnji čas je spašen reanimacijom i prevezeni su u bolnicu. Pri ovakvim događajima ne može se dopustiti odgovornima da navuku bijele rukavice! (POLAER TAGBLATT)

1917. – Poljodjelsko-vojnički dopusti. Tvrdjavni povjerenik javlja: “Oni vojnici koji su prispjeli u Pulu na dopust radi poljodjelskih radnja imadu se prijaviti koli kod dolaska toli kod odlaska iz Pule na anagrafičkom općinskom uredu (Foro 1, prizemno, desno) donesavši sobom dopustnu dozvolu. Na tim dopustima imadu općinski delegati, odnosno kapovile potvrditi, da su dopusnici uistinu izvršivali gospodarsko-poljske poslove.” (POLAER TAGBLATT)

1917. – Oglas: Veliki izbor listovnog papira u mapama i kutijama preporuča papirnica Jos. Krmpotić, Pula. (POLAER TAGBLATT)

1917. – Glazba c. i kr. ratne mornarice svirat će danas od 5 sati poslije podne na trgu “Tegetthoff” slijedeće komade: 1. Stritzl: IV honvedska koračnica, 2. Rosenberg: Hrvatska overtura, 3. Kalman: Seoska djeca, valčik, 4. Schubert-Berte: Geh’ Alte Schau, pjesma iz operete. (POLAER TAGBLATT)

1917. – Nestašica saharina. Jer ima u cijeloj Austriji samo jedna tvornica koja izradjuje saharin, naime, u Oderburgu, a ta ne može ni izdaleka načiniti ni toliko saharina, koliko bi ga sam Beč trebao. Nalaze se austrijski kavanari i slična poduzeća u velikoj brizi, osobito otkako ne dobivaju za svoje goste šećera. (POLAER TAGBLATT)

1937. – Oglas. Politeama Ciscutti danas od 17 h i dalje: velika premijera, impresivno umjetničko djelo “Un affare misteriozo” (L’Uomo che uccise”) s Paulom Wegenerom. Na sceni: variete “Proljeće 1937.”, sa simpatičnim komičarima Rol-Iu i Nino-Nini. Veliki uspjeh. (CORRIERE ISTRIANO)

1957. – Djelatnost koncertne poslovnice u Puli, da li će Arena dobiti stalnu pozornicu? Gostovanja poznatih ansambla. Koncertna poslovnica Društva prijatelja muzike u Puli se svakim danom afirmira kod građanstva uspjelim priredbama i koncertima. Tako smo u relativno kratkom periodu imali prilike da prisustvujemo lijepim koncertima zagrebačkih umjetnika. Poslovnica namjerava da njen rad dobije karakter stalnih što češćih koncerata bez obzira na godišnje doba. Pula, kao što je poznato, ima lijepih mogućnosti za razvitak muzičkog života samo što oni nisu u potpunosti iskorišteni. Preko ljeta najznačajnija je manifestacija Festival jugoslavenskog filma, ali osim njega nešto stalno ne postoji. Naša Arena je gledalište za kakvim može zavidjeti svaki grad u inozemstvu. Za pojedine prigode u njoj se provizorno napravi pozornica koja se poslije toga skloni. Nedostatak jedne stalne pozornice onemogućava gostovanje pojedinih ansambla, zato, kako smo dobili obavještenje, radi se na projektu pozornice sa skeletom od cijevi pa bi se lako postavila i u druge dijelove grada u slučaju prokazivanja nekog kazališnog djela. (GLAS ISTRE)

1960. – Kinopredstave u Raklju. Već preko mjesec dana u Raklju se redovito dvaput tjedno priređuju kinopredstave i to u domu kulture koji su Rakljanci izgradili dobrovoljnim radom. Jedanput u tjednu predstava se priređuje i u selu Peruški. (GLAS ISTRE)

1960. – Srdačan ispračaj. Šaptač Irena Fuks nakon 30 godina rada odlazi u mirovinu. Jedan od onih skromnih kazališnih stvaralaca koje publika nikada ne vidi, a od kojih zavisi mnogo toga u jednoj predstavi, šaptač Irena Fuks odlazi u mirovinu. Kolege su joj priredili srdačan ispraćaj uputili joj puno toplih riječi na rastanku i zaželjeli da ih ponekad opet posjeti. Deset godina provela je ona za šaptačkim pultom u ovom kazalištu. Živjela sa svakim pokretom glumaca na sceni, kako ona kaže, radovala se svakom njihovom uspjehu, trudila se da im pomogne koliko je mogla. Deset godina šaptanja u jednom kazalištu, a prije toga još dvadeset u drugim. Kazalište je moj život, rekla je kroz suze i osmjehe, uzbuđena, uvijek ću živjeti s njim i s vama. (GLAS ISTRE)

Arhiva