U utorak,20. lipnja 2023., s početkom u 12 sati u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca bit će predstavljena monografija Monkodonja 4. Knjigu će predstaviti Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U četvrtom i posljednjem svesku o Monkodonji, gradinskom naselju smještenom 5 kilometara od Rovinja, objavljeni su rezultati iskopavanja četiriju tumula na susjednom brdu Mušego. Detaljno su prikazani tumuli/nadgrobni humci – način njihove gradnje i običaji pokapanja, zajednički kako Istri, tako zapadnom Balkanu, kao i sitni nalazi iz tih tumula, te kompletan katalog svih dosad istraženih brončanodobnih tumula u Istri i njihova tipologija. O rezultatima ovih istraživanja do sad su objavljene već tri monografije: u prvoj knjizi Monkodonja 1 obrađeni su i predstavljeni arhitektura, građevine i unutarnja organizacija naselja, u drugoj, Monkodonja 2, keramika te u trećoj Monkodonja 3 sitni nalazi kao što su krušni idoli, metalni i koštani predmeti, kućni lijep i drugi glineni elementi građevina te životinjski i ljudski koštani ostaci.
Arheološka istraživanja na Mušegu provedena su u razdoblju između 2006. i 2009. godine, jednim dijelom paralelno s istraživanjima naselja na Monkodonji. Projekt Monkodonja odvijao se pod vodstvom dr. sc. Kristine Mihovilić, prof. dr. dres.h. c. Bernharda Hänsela i prof. dr. sc. Bibe Teržan, u partnerstvu Arheološkog muzeja Istre u Puli, Instituta za prapovijesnu arheologiju Slobodnog sveučilišta u Berlinu, Arheološkog odjela Filozofskog fakulteta u Ljubljani i uz sudjelovanje Zavičajnog muzeja grada Rovinja.Ta su istraživanja donijela nove spoznaje o gradini Monkodonji, poboljšala uvid u brončanodobnu gradinsku kulturu Istre te njezine veze s istočnomediteranskim i srednjoeuropskim prostorom.
Kulturni okvir Istre od ranog do srednjeg brončanog doba predstavlja se kao vrlo složen i sinkretistički.To je spoj jadranskih, zapadnobalkanskih i mediteranskih elemenata koji su vodili posve specifičnom, novom identitetu gradinske kulture na istarskom poluotoku. Jasno su to pokazala iskapanja na gradini kod Monkodonje, s njezinim monumentalnim fortifikacijskim sustavom čija je unutarnja trojna podjela odraz hijerarhijski strukturiranog društva. Raznolikost grobne arhitekture i pogrebnih rituala još jasnije pokazuje koliko je bio složen kulturni međuodnos u Istri. Iz različitih elemenata poput lokalne prirode, podrijetla i raznih utjecaja, osobito iz srednje ili čak istočnomediteranske sfere, nastajale su nove kulturne cjeline.
