1892. – Dok je vjerska procesija prolazila preko Trga Alighieri, a sva zvona crkve Milosrdne Gospe zvonila, pukla je greda koja drži glavno zvono i ono je palo. To se, na svu sreću, desilo kad je procesija prošla tako da nije bilo žrtava. (MARCELO BOGNERI)

1901. – “Il Giornaletto”: Upozoravamo čitaoce na današnji dodatak koji je izašao u formatu 1. broja novina i nosi datum 25.06.1910. godine. To je kronika gradskog života i političke vijesti koje će se desiti u budućnosti, za 10 godina: Pula će biti naprosto preobražena; znanost će biti darežljiva i u to doba će sa sažaljenjem gledati na današnju Pulu. Ono što nije napisano treba tražiti među redovima zato čitateljima: pazite na greške! (MARCELO BOGNERI)

1908. – Koncert u vrtu Narodnog doma. U nedjelju i ponedjeljak, na Petrovo, od 6 ura biti će koncert u vrtu straga Narodnog doma, ex “Angelo”. Vrt je prekrasno uređen. Jamči se izvrsno pivo i ostalo što tko zahtjeva. Svirati će C. i kr. bojna mornarica odabrane hrvatske komande. (OMNIBUS)

1912. – Trojezični dnevnik “Omnibus” koji je izlazio u Puli od 15. listopada 1904. prestao je izlaziti. Također se gasi i “La Fiamma”, nakon 78 brojeva, zbog financijskih poteškoća. (MARCELO BOGNERI)

1917. – Posjednici stoke pozor! Tvrđavni komesar javlja da je dozvoljeno pasti stoku na otvorenom polju samo od 5 sati ujutro do 9 sati večer te da nije dozvoljeno pasti po noći. (HRVATSKI LIST)

1929. – Što nam pišu iz Istre? Lanišće. Naše selo se je ipak počelo nešto modernizirati. S velikom požrtvovnošću smo si najprije sazidali lijepu crkvu. Nabavili smo tri krasna oltara sve od mramora i postavili u zvonik nova zvona. Sada rade trorazrednu školu i toli potrebitu cestu. (ISTARSKI LIST)

1929. – Brest. Iz naših krajeva dosta je otišlo u Ameriku jer naša Ćićarija nema za sve nas dosta kruha. Svejedno naše djevojke neće da znaju kako je teško steći kod nas novčić za kruh. One više misle na haljine, kako bi se dopale mladićima, nego na mižeriju u kući. Moramo priznati da su naši mladići u tom pogledu mnogo pametniji. (ISTARSKI LIST)

1970. – Labin je postao slavan po kamenolomu visoke kalorične vrijednosti, a neslavan po bezvrijednim prekršajima koji opet imaju jaku vezu s proizvodnjom ugljena. Broj radnika u labinskoj općini drastično se smanjio, smanjio se i broj prekršaja, ali Labin i dalje bez premca drži neslavni republički rekord u prekršajima javnog reda i mira. Npr. dok je u SR Hrvatskoj u 1968. godini od ukupnih prekršaja na one iz oblasti javnog reda i mira otpadalo 23,4%, taj prosjek je u Labinu dostigao 40%! U ovoj godini taj prosjek je čak još nepovoljniji. (GLAS ISTRE)

Arhiva

Ostale novosti