1906. – Knez Hohenlohe namjesnik u Trstu. Službeni list vlade “Wiener Zeitung” objavljuje da je cesar i kralj imenovao kneza Konrada Hohenlohe-Schillingsfürst namjesnikom za Trst i austro-ilirsko Primorje. Jučer u jutro prispio je g. namjesnik u Trst i preuzeo upravu namjesničkih poslova. (OMNIBUS)
1909. – Policijski inspektor Penko prekjučer je ustanovio da je jedan mornar imao zlatni novac (zlatnu funtu) koji je bio vrlo dobar falsifikat. Istragom je ustanovljeno da je isti mornar ukrcan na krstarici “Karl VI” i da je taj brod prije nekoliko dana doplovio iz Turske, a mornar je lažni novac kupio najvjerovatnije neznajući da je lažan. Istraga se nastavlja. (POLAER TAGLBLATT)
1917. – Car u Puli. Carska se je dvojica podala u nedjelju 3. t.mj. iz Ljubljane, preko Postojne, Matulja, Pazina i Vodica u Pulu. U Puli dočekaše cara časnici zapovjedništva brodovlja i ratne luke, odjeli ratne mornarice, pješadije i tvrdjavnog topništva. Iza pozdrava odveo se je car motornim čamceM na “Novaru” koja je bojem u Otrantskoj cesti izvojštila crveno-bijelo-crvenoj zastavi novu slavu. Momčad je na svim ladjama bila namještena za pozdrav Car-admiral podijelio je pet zlatnih kolajna za hrabrost. Na to se je vladar odao na veliku ratnu ladju “Viribus unitis”. U 4 sata popodne nastavio je mladi vladar svoje putovanje. Sada je putovao prema Ljubljani preko Vodnjana, sjevernog ruba Raškog kanala, Lovrana, Opatije. (HRVATSKI LIST)
1918.- Potamnjenje prozora. Službeno se saopćuje: Pozivom na razglas daja se do sveopćeg znanja da će se svaki kućegazda prijaviti koji od subote 1. lipnja t.g. iza 10 sati popodne ne bude propisno potamnio vlastitih prozora. (HRVATSKI LIST)
1919. – Biciklistička utrka duga 57 km i nogometna utakmica. Danas će se održati već najavljivana biciklistička utrka duga 57 km. Biciklisti će prolaziti kroz Pulu, Galižanu, Vodnjan, Savičentu i natrag u Pulu. Znak za početak utrke označit će pokrovitelj događaja SS Juventus. Utrka započinje u 14:30 u Vodnjanskoj ulici. Nakon utrke održat će se revijalna utakmica između SS Juventus i Fascio Giglio Padovan iz Trsta. (L’AZIONE)
1927. – Iz Žejane u Istri. S uvjerenjem mogu ustvrditi da je ovo prvi dopis koji o našem selu izlazi u novinama. Mnogi će čitatelji i nehotice pomisliti, kako je to moguće, da su i oni “zaostali Rumunjci” dobili toliko kulture da se i novine javljaju. Istina je da smo se dugo opirali i branili od mnogih modernih novotarija jer smo veoma dobro znali da bi nam novotarije i uvadjanje pogrešne civilizacije pokopale mnoge naše običaje i navade, a u prvom redu bi bio u opasnosti naš dragi jezik, naša rumunjšćina. Samo se vi smijte i dalje našim Ćiribircima. Mi smo uvjereni da bismo mnogim našim selima mogli služiti kao jasan i lijep uzor kako treba poštovati i duboko ljubiti dragocjenu ostavštinu svojih djedova. (ISTRA)
1937. – Na Pazinštini je 27. 5. bilo veliko nevrijeme s tučom. Nevrijeme je napravilo veliku štetu, a naročito su stradala sela Čiritež i Grdoselo. (ISTRA)
1948. – Iz Rovinja prebacujemo se sa malenom barkom na Crveni otok. Taj otočić, obrastao šumom pinusa, iskićen čempresima, lovorom i oleandrom, danas je jedno od najudobnijih odmarališta naših trudbenika. Tek što je završio doručak svi su se razišli po otoku. Oni koji se ne kupaju koriste duboku hladovinu drveća za šetnju dok neki izlaze barkom u obilaženje susjednih otočića, a neki pak odlaze u razgledavanje grada Rovinja. Svi koji su na odmoru pohvalno se izražavaju o odmaralištu i zaista je učinjeno sve što je bilo moguće za što udobniji boravak našim trudbenicima na odmoru. Jedino na što se radnici koji dolaze na odmor žale je slaba veza sa otokom. Vrlo često je pokvaren motorni čamac, a privatni vlasnici čamca to iskorištavaju naročito prilikom dolaska novih radnika na odmor. Prijevoz iz Rovinja do Crvenog otoka koji traje 15 minuta iznosi više nego li izlet parobrodom u Pulu. U tom pogledu trebalo bi učiniti sve kako bi se poboljšale veze sa otokom. (GLAS ISTRE)