1881. – Na području rudnika u Labinu gradi se uspinjača i biti će najduža od svih drugih u Europi. dužina će joj iznositi 6.200 metara. Prenosit će teret u Rabac, dosadašnji prijevoz je bio dug i spor. Očekuje se da će se započeti s radom već sljedećeg srpnja. (MARCELLO BOGNERI)
1906. – Promjena naziva tvrtke. Preuzimamo obavijest iz službenog lista “Osservatore Triestino” u kome se navodi da je prema zaključku Trgovačkog suda u Rovinju, g. Josip Krmpotić potpuno istupio iz tvrtke “Tiskara Krmpotić i drugi” iz Pule te da je istovremeno u Trgovački registar bila upisana nova tvrtka “Tiskara Laginja i drugi”. (POLAER TAGBLATT)
1906. – Žalosna posljedica pijanstva. Stanje krčmara Antona Neternaca, kojega je pred jedno mjesec dana u Medulinu ubo u trbuh i nogu financijski stražar Andrija Lusina iz Krka, zadnjih dana se pogoršalo te ako Neternac i ne podlegne ranama morat će mu se odrezati lijeva noga. Lusina je pak otpušten iz financijske službe, a sudac Gioseffi pripravlja spise za raspravu. (OMNIBUS)
1907. – U Banjole! U nedjelju 21. o. mj. dolazi puljska kamora sa glazbom u Banjole da proslavi otvorenje školske zgrade tamošnje legine kovačnice. Glazbom i sladkišima hoće da kupuju našu nevinu dječicu i njihove zavedene roditelje. Veće sramote i uvriede ne mogu Talijani nanieti našemu narodu, nego kad hoće da ga kupe tako nemoralnim sredstvima. (NAŠA SLOGA)
1907. – Reklamira se pekarna Ljudevit Kleva, Via Campo Marzio br. 5, podružnica Via Veterani br. 1 s naglaskom: Prodaja svježeg kruha tri puta na dan. (NAŠA SLOGA)
1908. – Oglašava: Novi hotel “Elisabeta”, via Arena 1, vlastnik Frane Barbalić sasma nanovo i moderno uredjen, s liepim i zračnim sobama, opremljen sasma novim pokućstvom i posteljinom. Sasma u blizini parobrodarske stanice, postaja tramvaja, blizu kolodvora. Poslužba brza i točna, ciene vrlo umjerene. Ulaz sa ulice Arena br. 1 i s restauracije piazza Ninfea, vlasništvo istog gospodara. Preporuča se našem obćinstvu uz geslo: SVOJ K SVOMU! (NAŠA SLOGA)
1912. – U subotu 20. travnja održat će se vježbe gađanja s repetir-puškama na 300 i 400 koraka. Početak u 2 1/2 sata poslije podne. Cirkus Stutzbart će u subotu 20. travnja izvodit jednu predstavu za pripadnike mornarice i pješaštva. Ulaznica 20 helera po osobi. (POLAER TAGBLATT)
1925. – Iz Puljštine. Gospodin je maršalo, zapovjednik medulinskih karabinjera, konačno otišao na radost cijelog Medulina. Nismo mu rekli zbogom jer nije ga ni zaslužio. Sa svojom tobožnjom pravednošću i strogošću štetovao je i poljodjelcima i radnicima i ribarima i mesarima, uopće svakome, koji je slavenski ćutio. Novo nadošlome kličemo “dobro došao” jer će mu valjda ovaj pozdrav umekšati srce te učiniti da bolje postupa sa jadnim Medulincima. (ISTARSKA RIJEČ)
1953. – Radostan susret. Josip Jadro kada mu je za vrijeme prvog svjetskog rata umrla žena uputio je svog sina Bruna na školovanje u Graz. Odavde je mali Bruno upućen u Beč. Nakon rata zbog teških prilika u familiji, otac ga upućuje svome bratu u Karlovac. Bruno je kod svojih rođaka živio nekoliko godina, a onda pobjegao od kuće u potragu za ocem. Otac Josip Jadro je u međuvremenu napustio Pulu i otputovao u Ameriku. Bruno nije imao sredstva da putuje u Ameriku pa je odlučio da se sakrije na nekom brodu i tako prevali Atlantik, ali otkriven je blizu španjolske obale i prebačen na kopno. Odavde se prebacio u Francusku pa u Maroko gdje je živio nekoliko godina. Iz Maroka Bruno se vratio u Jugoslaviju. Već 1942. stupio je u narodno-oslobodilačku borbu. Nakon oslobođenja oženio se i dobio prvo dijete kome je dao ime svoga oca, za čiju sudbinu nije znao. Kada je prije izvjesnog vremena Bruno Jadro čitao u Borbi oglas da brodogradilište Uljanik traži stručnu radnu snagu, odlučio je da se povrati u Pulu. Jedne večeri je slučajno sreo jednog starca koji mu je rekao da ga se sjeća i da poznaje njegova oca. Bruno je bio nemalo iznenađen kada je čuo da mu otac živi također u Puli. Nakon više od 30 godina otac i sin su se opet sreli u kući starog roditelja koji stanuje u ulici Fondaco. (GLAS ISTRE)
1965. – Dodijeljena pohvala glumici Dragani Erić. Izvršni odbor udruženja dramskih umjetnika SR Hrvatske dodijelio je i ove godine tradicionalne nagrade dramskim umjetnicima za najbolja ostvarenja u ovoj kazališnoj sezoni. U obzir za dodjeljivanje nagrada ušla su kazališta iz Splita, Dubrovnika, Osijeka, Rijeke i Varaždina te INK iz Pule. Žiri je ovom prilikom dodijelio pohvalu pulskoj dramskoj umjetnici Dragani Erić za kreaciju lika Prve dame, u komediji Miroslava Krleže “Leda”. Ovo je svakako zasluženo priznanje dramskoj umjetnici koja već nekoliko godina radi u Istarskom narodnom kazalištu. (GLAS ISTRE)