1906. – Štrajk pekara u Puli prestao. Jučer je odbor pekarskih pomoćnika objelodanio plakatima po gradu da je 8 gospodara pećnica prihvatilo njihove zahtjeve čime je njihov štrajk prestao i povratili se na rad. Tim oglasima upozoravaju ujedno građanstvo da se jedino dobar kruh pravi u onim pećnicama u koje se radnici povratiše na posao. Ostali gospodari manjih pećnica nisu prihvatili zahtjeve pekarskih pomoćnika i tako k njima neće nijedan radnik ići na posao dokle god ne prihvate i oni, kao ostali pekari, zahtjeve radnika. (OMNIBUS)
1907. – Iz župnog registra: 1906. je u Puli bilo 1.265 rođenih, 734 umrla, i 253 vjenčana. Bez vojske u Puli je obitavalo 38.000 stanovnika. (MARCELLO BOGNERI)
1908. – Vodnjan: zadnji popis stanovništva navodi da je 31.12.1907. bilo 6.507 stanovnika. (MARCELLO BOGNERI)
1908. – U Puli je osnovan Konzorcij pulskih ribara pod predsjedavanjem Ercolea Giacicha. (MARCELLO BOGNERI)
1909. – Jutros je pušten u rad javni telefonski servis na liniji Pula-Pazin-Trst. (MARCELLO BOGNERI)
1913. – Pula. U Via Sergia, u prostorima ex Valerio, otvoren je kinematograf Eden. (MARCELLO BOGNERI)
1919. – U Medulinu je obnovljen klub “Falco” koji je prestao s radom tijekom rata. Predsjednikom i zamjenikom su imenovani Giovanni Bertagno i Giovanni Udina. Aktivnosti će se odvijati u prostorijama slavenskog društva “Sokol”. (MARCELLO BOGNERI)
1920. – Radnici Arsenala su u štrajku. Povod je bio otpuštanje radnika Stella koji je pisao u novinama “Il Proletario”. Socijalisti su sazvali zbor u Radničkoj komori. Dio građanstva je reagirao ističući zastave i tiho protestirajući protiv štrajkača. Admiral je pozvao štrajkače da otvore Arsenal i zaključe štrajk. (MARCELLO BOGNERI)
1920. – Mladić pao u provaliju. Devetnaestogodišnji Giovanni Calcich je sinoć u trenutku kada se je vraćao kući s polja, vozeći se na vlastitom biciklu, zbog mrklog mraka pao u provaliju duboku pet metara. Mladić je zadobio po život opasne ozljede glave te je hitno prebačen u opću bolnicu. Iako se je stanje ozlijeđenog stabiliziralo, mladić nije izvan životne opasnosti. (L’AZIONE)
1920. – Razno. Čaj od lipina cvijeća jest najpoznatiji uz čaj od bazgova cvijeta. On je ugodniji od bazgova, a dobro djeluje pri starom kašlju, pospješuje izlučivanje sline u grlu i plućima te koristi i kod bolesti doljnjega tijela, naročito kod onih koje nastaju od sluzavih bubrega. Lipino cvijeće neka se bere rano to jest kad nije prezrelo tako da kad se dobro osuši u sjeni (a ne na suncu) ima lijepu zeleno-žutu boju. (NARODNI KOLEDAR ZA ISTRU FRANINA I JURINA)
1957. – O Glasu Istre. Posebna zadovoljstva. U novinama je uvijek zahvalnije pisati o onome što je pozitivno nego nešto kritizirati. Ako pišete dobro, ako hvalite, nitko se neće buniti odnosno neće se buniti onaj koga ste pohvalili. Drukčije je kad nekog kritizirate pa makar i diskretno. Zato ćemo i mi početi hvaliti sami sebe odnosno sam list. Reći ćemo da smo 1952. počeli izlaziti sa svega 1.800 primjeraka po broju, a da sada tiraža se kreće od 6.000 do 7.000 primjeraka. List je prodro skoro u svako istarsko selo, njega rado čitaju pogotovo u Puli i okolici Pule. Povećanje tiraža predstavlja posebno zadovoljstvo za nas koji stvaramo list. Znači ljudi sve više vole Glas Istre. (GLAS ISTRE)
1957. – Zanimljive zgode. Često kao novinari nailazimo na zanimljive zgode koje su nam draže od prethodnih. Na primjer jedna nas je žena u Puli pozivala da dođemo slikati njezinog mačka i da o njemu pišemo jer da je mačak vrlo čist i da svoje fiziološke potrebe vrši u nužnik. (GLAS ISTRE)
1971. – Snijeg, radost i po neka psovka. Neočekivano s novom godinom došao je i prvi snijeg, inače, pogotovo u ovo vrijeme rijedak gost u našem gradu. Dočekan je različito. Svakome je donio po nešto od radosti do neugodnosti. Kako se, međutim, na početku nove godine ne treba ljutiti na bilo koga i na bilo što zaključimo da je ovaj snijeg, ipak, uljepšao novogodišnje praznike. (GLAS ISTRE)