1907. – Uspjesi “Narodne radničke organizacije”. Tršćanski “Balkan” piše: Čujemo da se rodoljubi u Rijeci zanimaju za našu Organizaciju pa da i oni namjeravaju organizirati svoje radništvo prema pravilima ovdašnje Narodne radničke organizacije. Dakle, prva Pula pa odmah za njom Rijeka. (OMNIBUS)
1908. – Renegatima je jedno te isto Frank ili Franz. Kako je poznato u izbornoj komisiji u školi sv. Martina bili su od strane Talijana i gospoda Filinich i Rudan. Filinić je iz Cresa, a Rudan je iz Kranjeske koji je došao u Pulu kao zreo čovjek i nije znao da uopće ima Talijana u Puli i kad ih je ovdje našao stavio se u službu njihovu dušom i tijelom. S takvim slavenskim odrodima a la Stanić, Filinić, Bolmarić, Rudan, Vlah, Frank slave Talijani pobjede. Kod skrutinija u školi sv. Martina našla se je i jedna glasovnica s imenom Carlo Franz. Pametnjaci Filinić i Rudan s drugima od talijanske komisije ubrojili su i tu glasovnicu Karlu Franku. O tome pak donašamo ovdje što nam piše jedan vojnički činovnik: “Čitao sam u novinama da je Karlo Frank izabran sa 6 glasova u koje se uračunao i glas odan za Carlo Franz. Taj Carlo Franz je zborovođa vojničke 87. pukovnije, moj prijatelj, i ja sam mu dao glas iz šale. Iz toga slijedi da je Karlo Frank izabran s većinom od 5 glasova.” (OMNIBUS)
1908. – Promjene u ratnoj mornarici. Car i kralj imenovao je kontraadmirala Antona Hansa zapovjednikom eskadre. Dosadašnjem zapovjedniku eskadre kontraadmiralu Ziegleru podijelio je car i kralj, prilikom njegove smjene iz te službe, viteški križ Leopoldovog reda uz oprost pristojbina. (OMNIBUS)
1952. – Kinematografi. Kino “Beograd” prikazuje premijeru američkog filma “Tarzan i žena lovac”, a u Centralnom domu kulture prikazuje se francuski film “Ići ćemo u Pariz”. (GLAS ISTRE)
1952. – Narodno kazalište. U subotu 22. o. mj. kazališni ansambl gostuje u Raši gdje će izvesti Collaltovu komediju u 2 čina “Mletački trojci”. (GLAS ISTRE)
1959. – Uspjela premijera “Ljubavnici”. Pred punom dvoranom zadružnog doma u Bujama održana je uoči Dana Republike premijera komedije nepoznatog autora “Ljubavnici” u izvedbi amaterskog kazališta iz Buja. “Ljubavnike” je režirao iskusan amater Ivo Kubeljka kome pripada mnogo hvale za smišljenu interpretaciju igrokaza u dubrovačkom dijalektu. Narednih par mjeseci kolektiv Amaterskog kazališta obići će spomenutom komedijom susjedne općinske centre. (GLAS ISTRE)
1961. – Tiha pazinska jesen. Izgleda da je jesen Pazin zagrnula više nego bilo koji drugi istarski gradić. Nad pazinskom uvalom preko cijelog dana vise tamni jesenski oblaci iz kojih povremeno padne sitna kišica, oko pode kroz neku oblačnu rupicu proviri na trenutak sunce, a malo zatim opet nadvije se sva sila tmurnih crnih oblaka. Takva je pazinska jesen, monotona, oblačna i tiha. Pazinci su navikli na nju i to im se po svemu sudeći čini sasvim normalnim. Slučajni prolaznik ipak će otkriti da jesen Pazinaca, kao ni jedno drugo godišnje doba, donosi prilično muka. Već iz prvih razgovora saznati ćete da je to grad “bez života”. Kino postaje dosadno jer je samo jedno i na repertoaru nalazi se isti film upravo toliko koliko bi vremena trebalo kad bi ga gledali svi stanovnici Pazinštine i još jedan dio susjednih krajeva. Gostovanja Istarskog narodnog kazališta prilično su posjećena, ali ona su prerijetka da bi ispunila dio kulturnog života u Pazinu. Nije čudo da Pazinci na raznim forumima najviše govore o kulturnom-zabavnom životu u gradu. (GLAS ISTRE)
1967. – Četiri kilometra arhivskog materijala. Historijski arhiv u Pazinu čuva četiri kilometra arhivskog materijala. Neki dokumenti potječu još iz 1420. između kojih se kao rijetkost izdvaja statut grada Vodnjana iz 1491. godine. Materijal na daljnje čuvanje i naučnu obradu pristiže Arhivu od 360 organizacija u Istri koje su dužne svoju arhivu najprije čuvat određeni broj godina. U brdu materijala koji stalno pristiže radnici Arhiva pažljivo prebiru dokumente nastojeći da najvažnije i najstarije fondove što prije osposobe za naučnu upotrebu. Zbog prikupljanja te ogromne količine najrazličitijih dokumenata pazinski Arhiv jedan je od većih u Jugoslaviji. (GLAS ISTRE)
1967. – Kulturna kronika. Prilikom prekopavanja Ulice I. G. Kovačića radi postavljanja kanalizacije naišli su radnici na istovrsni objekt koji potječe iz početka prvog stoljeća naše ere. Ovaj, u dobroj mjeri sačuvan antičko-rimski kanal proteže se na potezu od zgrade Općinske skupštine na Trgu republike do krčme Mornar što iznosi negdje oko 150 metara. Arheološki muzej u Puli vrlo je zainteresiran za spašavanje ovog objekta te će u zajednici sa Zavodom za urbanizam i komunalne poslove pokušati naći najoptimalnije rješenje. (GLAS ISTRE)