1908. – Laginja izabran! U gradskom srezu Volosko-Opatija-Lovran-Mošćenice-Klana-Podgrad izabran je naš zastupnik Dr. Matko Laginja sa 222 glasa. Talijanski kandidat Dr. Constantini dobio je pusta 4 glasa. (OMNIBUS)
1908. – Jubilejske svečanosti. Da se što dostojnije i svečanije proslavi 60. godišnjica slavnog vladanja našeg sijedog vladara, cara i kralja Franje Josipa I., ustanovio se u Puli posebni odbor sastojeći od svih patriotskih društava u Puli. Jubilejska svečanost proslavit će se dana 2. 12. tek. god. dostojnim načinom u crkvi, u kazalištu s prigodnim spomenom na vladanje i život Nj. Veličanstva i sa zabavom. (OMNIBUS)
1927. – Domaće novosti. Narodni koledar za Istru Franina i Jurina. Naš koledar “Franina i Jurina” za 1928. nije mogao proći neopaženo. Ne samo da ga svi naručuju, nego ga je i štampa popratila sa simpatijom. Između ostalih novina donio je i zagrebački “Obzor” prikaz o našem koledaru. Izmedju ostaloga piše “Obzor”: “U nizu svih mogućih Šoštara, Cmoka i Gubeca i kako li se sve ne zovu ti kalendari “za puk” i “seljački svijet” došao mi je u ruke i kalendar, štono je izdan u Trstu, a nosi ime dvaju već 50 godina starih dobrih narodnih duhova, Franine i Jurine. Tko u Istri ne pozna Franinu i Jurinu? Otkako je izašla, marom pokojnog biskupa Dobrile, prva istarska novina “Naša sloga”, mudri se razgovor dvaju staraca seljaka Frane i Jure vodi u svakom broju do dana današnjeg. Neupućenom će se čovjeku činiti da je za priprosti seljački puk lako pisati. Ne treba učenosti ni blistave frazerije. Jest! Ne treba fraza, ali treba savršenog poznavanja seljačke psihe, treba dugog truda, pažnje i mara da se pogodi ono što seljaka zabavlja i zanima te što mu je upravo potrebno. Cijena koledara je samo 3 lire. (ISTARSKA RIJEČ)
1927. – Istarsko poljodjelstvo početkom ovog mjeseca. Poslije teške ljetne suše palo je bilo na Istru nešto kiše koja je dobro došla zemlji, a zatim je nastupilo vrlo lijepo vrijeme koje je bilo vrlo pogodno za jesenje poljske poslove. Naš se je seljak, pogodovan lijepim vremenom, dao na posao oko oranja i sijanja pšenice pa možemo već reći da je pšenica gotovo po svoj Istri posijana i proklijala te da pokazuje vrlo dobre znakove za uspjeh. (ISTARSKA RIJEČ)
1959. – Ezopove basne na pulskoj sceni. U svakom slučaju zanimljiva posebnost na sceni Istarskog narodnog kazališta, basne Ezopa, basnopisca iz 550. godina prije naše ere, prenijete s dramom “Lisica i grozd”. Lojze Štandeker, redatelj, pristupio je dijelu s mnogo studioznosti. Dao dobru predstavu koja se svidjela publici te je u kazalištu bilo puno pljeska. Čitav izvođački aparat djelovao je sigurno, dobro uvježbano i tečno. (GLAS ISTRE)
1959. – Muzičko odjeljenje u osmogodišnjoj školi u Umagu. Centralna osmogodišnja škola u Umagu već treću godinu organizira po nekoliko muzičkih tečajeva za klavir, violinu i harmoniku. Ti tečajevi, kojima rukovodi nastavnik muzike Domagoj Lepoglavac, dosad su imali privatni karakter. Sada je odlučeno da im se dade status javne škole. Naime, muzički tečajevi u Umagu slovit će kao odjel Srednje muzičke škole u Puli. U tu svrhu je Muzička škola iz Pule uputila u Umag profesora muzike Radoslava Jambrošića da bi u navedene tečajeve uveo organizaciju kakva odgovara. (GLAS ISTRE)