1883. – Stare forintače od god. 1868. dne 7. srpnja neće više za koji dan valjati. One su se primale do 30. pr. mjeseca kod zemaljskih blagajnah i uredah za plaćilo. Od 1. oktobra primaju se stare forintače za plaćila samo državne blagajne u Beču i Pešti, a ostale zemaljske blagajne primat će jih samo za izmjenu. (NAŠA SLOGA)
1883. – Koledar “Danica” za 1894. mogu dobiti naši prijatelji na Puljšćini kod gosp. Jakova Kirca, trgovca u Medulinu, uz običnu cienu. Bez toga koledara nebi imala ostati nijedna obitelj u kojoj je barem jedan član koji znade čitati. U “Danici” imade osim običnih koledarskih podataka vrlo poučnih i zabavnih članaka, pripoviesti, pjesmah, viesti itd. (NAŠA SLOGA)
1918. – Jutros u 9 sati je topovska kanonada označila kraj bahatosti. Gradski komitet je pozvao sve građane da u likovanju ukrase grad zastavama. Mornarički orkestar je prišao gradskim ulicama svirajući vesele marševe. (MARCELLO BOGNERI)
1918. – Ministarstvo rata, odjel pomorstva, izdaje nalog: “Sva vojska koja nije jugoslavenske narodnosti može, na zahtjev, biti vraćena u domovinu s trajnim dopustom. Flota, institucije i ostala imovina Luke biti će vraćena Zagrebu. Sva imovina nejugoslavenskoh država će protokolarnim putem biti procijenjena u svrhu naknadnog otkupa.” (MARCELLO BOGNERI)
1906. – Istarsko planinsko društvo. Dne. 22. o. mj. imalo je “Istarsko planinsko društvo” u Pazinu svoju konstituirajuću skupštinu na kojoj je izabran odbor, a na čelu mu g. prof. Luka Brolih kao predsjednik. Preporučamo rodoljubima ovo naše mlado društvo koje ima izrazito odgojnu i narodnosnu boju da se učlane. (OMNIBUS)
1906. – Stanje škola u Istri. Čitamo u zadnjem učiteljskom listu “Napredak” nekoliko statističkih podataka o stanju škola u Istri. Svi takovi službeni izvještaji skroz i skroz su lažni za nas Hrvate i Slovence, što se vidi već u prikazivanju podataka iz kojih u prvi mah proizlazi da je školstvo u Istri vrlo povoljno. Po službenom popisu ima u Istri u svemu 345.050 stanovnika od kojih 143.096 Hrvata, 47.719 Slovenaca i 136.191 Talijana. Tri državne gimnazije: njemačka u Puli, hrvatska u Pazinu i talijanska u Kopru; dvije realke: jedna u Puli, c. i k. mornarice njemačka, druga talijanska pokrajinska u Pazinu, podignuta i hrvatskim novcem kao prkos hrvatskoj gimnaziji u Pazinu. Jedno učiteljište u Kopru sa hrvatskim, slovenskim i talijanskim odsjekom itd. Pučkih škola ima u svemu 180 od ovih su hrvatske 61, slovenske 22, talijanske 22, 2 njemačke državne (u Puli i Opatiji) i 2 njemačke ratne mornarice u Puli. Pored toga, nekoliko privatnih “Družbe” (hrvatske) i “Lege” (talijanske). Službena varka stoji u ovome da su hrvatske i slovenske škole u ogromnoj većini sa jednom učiteljskom silom dok svaka talijanska pučka škola ima dvije i više učiteljskih sila. (OMNIBUS)
1954. – Ponovno pred sudom. Kirinčić Marija, primalja iz Rovinja, ponovno je odgovarala pred sudom i to sada pred Okružnim sudom u Puli. Sud ju je proglasio krivom da je 19. lipnja prošle godine u stanu Poretti Antonija u Rovinju, nakon što je pregledala Poretti Rozu koja je bila u visokoj trudnoći, zatražila od nje i primila 150 dinara kao nagradu iako je kao primalja bila dužna pregled izvršiti besplatno. Sud ju je kaznio sa novčanom kaznom od 2.000 dinara uvjetno na godinu dana zatvora. (GLAS ISTRE)
1958. – Lijepe perspektive malog kolektiva. Tko je pratio razvoj “Fažane-poduzeća za preradu poljoprivrednih proizvoda” unatrag nekoliko godina taj sigurno vidi da je ovaj mali kolektiv posebno, ali sigurno napredovao. Osvajali su se novi i novi proizvodi, proizvodnja je rasla i narasla toliko da su skučene prostorije, u kojoj se ranije nalazilo poduzeće, postale pretijesne. Pred mladim kolektivom lijepe su perspektive za budućnost, perspektive koje si sam otvara. Kada bi se još riješili problemi koji tište svu prehrambenu industriju: pitanje ambalaže, otkupnih cijena i još niz drugih: kada bi Fažana imala stalnu vodu što će biti za godinu dvije, lijepe perspektive budućnosti ranije bi se ostvarile. Ovako će se kolektiv morati snalaziti još neko vrijeme. Nije to dobro, naravno, ali kada se zna za sve te teškoće s kojima se bori Fažana, uspjesi i dostignuća ovog kolektiva to su vrjedniji. (GLAS ISTRE)
1970. – Manjadvorci ili Manji dvorci? U okolici Marčane ima nekoliko minijaturnih naselja koja nose ime karakteristično upravo za taj kraj. Nailazimo tako na Matišine dvore, Čalićeve dvore, Belasove dvore, Križančeve dvore. No, malo dalje, krećući se cestom prema Rijeci sa lijeve strane nailazi se na naselje koje je danas za Skupštinu općine, Poštu, novine, za sve forme i službe Manjadvorci. Zove ga tako i svijet, a i mještani kažu da su iz Manjadvoraca. Ali ne misle tako svi mještani. Među najstarijim se još može čuti da se njihovo selo nekad zvalo Manji dvorci. Čak i Mijo Mirković spominje Manje dvorce. Na stranu to što u mediju talijanskog dijalekta na području Istre “Manjadvorci” stvara neosnovanu i smiješnu predodžbu o tome da netko ždere dvorce. Stari narodni naziv “Manji dvorci” jasniji je u pogledu smisla i porijekla i uklapa se u niz naših ubogih, ali dragih seoskih dvoraca u jednom od najljepših krajeva Istre. (GLAS ISTRE)
