1893. – Papirne forintače sa nadnevkom 1 jen. 1882. mienjati će se, kako javlja ministarstvo financijah, samo do konca ove godine i to putem biljegovane molbe na financijalno ministarstvo. (NAŠA SLOGA)
1898. – Škola u Medulinu. Velikim trudom i troškom pripravila je medulinska obćina prostorije za školu obzirom na veliki broj djece dužne polaziti ju. Taj broj, okolo 200 djece obojega spola, opravdava nadu da će se u Medulinu ustrojiti trorazrednica s trimi učiteljskimi silami. Ali čini se, da tko vedri i oblači u školskih stvarih u Puli nevidi rado napredak hrvatskih škola. Sada je počela nova školska godina, kuća je spremna, sve je u redu, a oblast nije učinila ništa da u Medulinu pozdravimo barem dvojicu ako za sada ne i trojicu učitelja. (NAŠA SLOGA)
1918. – Mali oglasnik. Izgubio se kovčeg sa vrednostima od K 2.000 u Valdefigo kod Mar. Arb. Abt. I. Onaj tko ga je našao, neka zadrži sve samo neka pošalje poštom u njemu nalazeće se ženitbene spise na Lovre Terze, Mar. Arb. Abt. i Marinefeldpost Pula. (HRVATSKI LIST)
1958. – Podpićan, Čepić i Pićan dobili kinematografe. Do nedavno na području Podpićanske općine nije postajala ni jedna kinodvorana iako na tom području živi oko 8.000 stanovnika. Najbliža kina bila su u Pazinu, Žminju, Nedeščini i Opatiji, a to znači do najbližeg kina je 13 km, a neka sela čak i više do 25 km. Zahvaljujući brizi vlasti i aktivnosti drugih faktora, naročito uprave Istarskih ugljenokopa, na području Podpićanske općine izgrađene su nove kinodvorane s po 400 sjedala i kinoaparaturama u Čepiću i Podpićnu, a u Pićnu je adaptirana dvorana i za nju nabavljen pokretni kinoprojektor pa se danas redovito prikazuju filmovi u ta tri mjesta. (GLAS ISTRE)
1972. – Bujština za poplavljene krajeve. Ovih je dana s područja bujštine kao pomoć poplavljenim krajevima Podravini i Slavoniji dostavljeno više od 150 tisuća dinara na ime jednodnevnih zarada i preko 200 velikih paketa vrijedne zimske odjeće i obuće koja je upućena Općinskom odboru Crvenog križa u Beli Manastir. (GLAS ISTRE)
1972. – Spontano. Dok se o pulskoj marini još uvijek razgovara samo na teoretskom planu, zaljev Ribarske kolibe prirodno se razvija u nju. Hangari, mola, obične barke, jedrilice, jahte i manji brodovi, sve to ovom zaljevu daje atmosferu živosti i dinamike. Čovjek požali što ovdje nema svih onih pratećih objekata potrebnih pravoj marini koji bi učinili da zaljevom prostruji pravi morski život. (GLAS ISTRE)