1916. – Prestaje s radom Talijanska gimnazija u Pazinu, osnovana 1899. god. (CRONACHE DI POLA E DELL’ISTRIA)
1925. – Josip Pangerc. Umro je u Dolini kod Trsta nakon teže bolesti Josip Pangerc, bivši općinski načelnik, bivši narodni zastupnik u istarskom saboru i član pokrajinskog odbora. Od mladih dana je neumorno radio na narodnom budjenju osobito u sjevernom dijelu Istre. Znao je da će se narod sačuvati samo ako bude gospodarski organizovan. Pa ga zato vidimo da osniva kotarsku seljačku zadrugu, mjesnu posujilnicu, pjevačko društvo “Vodnik”. Vidimo ga kao odbornika političkog društva “Edinost”. A kad smo pripali pod ovu državu, vlada imenuje njega uz nadzornika g. Matejčića i dra Vratovića kao odbornika u pokrajinski odbor. S njime gubi Istra jednog od svojih kremenjaka i suborioca naših narodnih vodja Spinčića, Mandića i Laginje. (ISTARSKA RIJEČ)
1928. – Iz Jušića. Na lijepom mjestu, uz cestu što vodi u Jušiće, g. Vinko Ivanić podignuo je veliku tvornicu namještaja. U toj tvornici za boljih godina radilo je do šezdeset ljudi. U posljednje vrijeme, pošto je posao nešto popustio, nalazilo je u toj tvornici zarade do trideset i više radnika. Bilo je opravdane nade da će posao nanovo oživjeti kad li buknu u tvornici silan, u ovim stranama nikad neviđen, požar koji je svu onu ljepotu u nekoliko časaka pretvorio u pepeo i puste razvaline. Nadamo se da neće proći dugo vremena i niknuti će nova tvornica gdje će opet moći da nadje kruha toliko naših obitelji iz okolice. (ISTARSKA RIJEČ)
1939. – Pićan. Priča se da je gradić Pićan osnovao car Konstantin Veliki god. 324. pod imenom Pentapolis. Već god. 330. postaje Pićan sijelo biskupije i te godine pošalje sv. Mohor u Pićan prvog biskupa. Posljednji pićanski biskup bio je Maksimilijan Rosetti 1587. godine. U biskupiji pićanskoj obavljala se služba Božja starim slavenskim jezikom i glagoljica je bila u tom kraju dosta raširena. O tome je pisao u posljednje vrijeme g. Fran Barbalić (Hrvatski i slovenski jezik u crkvama Istre). Pićan je mnogo stradao jer su ga više puta opsjedali Turci, Mlečani, Austrijanci i Uskoci. Na kamenim klupama pred gradskim vratima vijećala je u srednjem vijeku DVANAJSTIJA, tj. zbor od 12 seljaka se županom na čelu. (ISTARSKI GLAS)
1970. – Dekameron po drugi puta u Grožnjanu. Prije 2 godine priredili su članovi grožnjanske likovne kolonije takozvano grožnjansku dekameronsku večer. Tog dana kretali su se Grožnjanom ljudi u ranorenesansnim kostimima, evocirajući ugođaj iz 14. stoljeća. Ovih dana Grožnjan je ponovo pun ljudi u sličnim kostimima, samo se sada ne ide za tim da se u Grožnjanu stvori atmosfera bilo kome za rekreaciju, već je taj ugođaj sada čisto poslovna stvar: Televizija Ljubljana snima u Grožnjanu neke eksterijere “Dekamerona”. (GLAS ISTRE)
1980. – Kanfanar – Kanfanarci na moru. Prva grupa od dvadesetoro školske djece iz Kanfanara počela je ljetovati u kampu “Villas Rubin” u Rovinju. Planirano je da ukupno 60 djece Kanfanarštine ovog ljeta ljetuje na moru. Djeca će osim kupanja i sunčanja imati priliku naučiti plivati pod nadzorom instruktora. Roditelji snose 40 % troškova boravka djece, a druge troškove platit će SIZ odgoja i osnovnog obrazovanja općine Rovinj. (GLAS ISTRE)