Slideshow shadow

Rovinj

Povratak na prethodnu stranicu


Rovinj (tal. Rovigno), grad na zap. obali Istre (45°5′N; 13°38′E); 13467 st. (2001), sjedište grad. uprave koja obuhvaća područje od Limskoga kanala do Veštra. Povoljan položaj, blaga klima i bujna sredozemna vegetacija pogoduju razvitku kupališnog i lječilišnoga turizma (Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju »Primarijus dr. Martin Horvat«). S mnogobrojnim hotelima i bogatom turist. ponudom jedan je od najrazvijenijih turist. središta u Hrvatskoj. Poznato je središte umjetnika i ustanova javnoga značaja, škola, muzeja i galerija, te znan. ustanova (Centar za istraživanje mora Rovinj, Centro di Ricerche Storiche di Rovigno). Važno gosp. središte s razvijenom duhanskom industrijom (Tvornica duhana Rovinj), prehr. industrijom, vinarstvom (malvazija), ribarstvom (Mirna d. d. Rovinj). Preko Rovinjskoga Sela povezan s magistralnim cestama Buje-Pula i Kanfanar-Pazin.

Područje Rovinja bilo je naseljeno u prapovijesti, a naselje grad. karaktera nastalo je na uzvisini otočića uz kopno oko III-IV.st., na mjestu željeznodobne gradine. U pisanim izvorima prvi se put spominje u VI.st. u Kozmografiji Anonima Ravenjanina (Ruvigno, Ruigno, Ruginio). Najstarija povijest grada povezana je i s problemom Cisse. U ranom sr. vijeku R. je bio naselje s utvrdom na vrhu brežuljka te s crkvom sv. Jurja, u kojoj se čuvalo tijelo sv. Eufemije (prema legendi, čudovito doplutalo u mramornome sarkofagu). Poslije napadaja Neretljana, Hrvata i Saracena u IX-X. st. grad je opasan zidinama, te je njegova površina znatno porasla, a crkva je sred. X.st. proširena u trobrodno zdanje. U to vrijeme Venecija je, nudeći Rovinju zaštitu, ishodila od grada zakletvu vjernosti 1150., te potpuno podčinjenje 1283. Sedam stoljeća mlet. vlasti (do 1797) bilo je za R. doba stalnoga rasta: demografskoga, gospodarskoga i urbanoga, te je u XVII-XVIII.st. postao jedan od najnapučenijih gradova sjev. Jadrana i najvažnije ribarsko i pom. središte mlet. Istre. Rovinjski kamenolomi bili su među najvažnijim izvorima kamena za Veneciju. Stoljećima je R. sačuvao netaknutom svoju gosp. i demografsku strukturu, tako da su doseljene obitelji i pojedinci iz različitih jadranskih, sredozemnih i kopnenih krajeva prošle spontani proces akulturacije. Dugo je R. bio i jedino naselje u tom području: tek 1526. osnovano je Rovinjsko Selo doseljavanjem pretežito hrv. izbjeglica iz Dalmacije. Od sred. XVII.st. R. se počeo širiti na otoku izvan zidina, te na kopnu s druge strane kanala, koji je zatrpan 1763. Nakon pada Mletačke Republike R. je prošao kroz dvadeset godina polit. i društv. nestabilnosti, a od 1815. i početka austr. vlasti počelo je stabilno doba, koje je trajalo do I. svj. rata. To je doba označio gospodarsko-manufakturni razvoj, osobito intenzivan potkraj XIX.st., te razvoj tal. nac. pokreta. Dobivanjem posebnog statuta R. je 1869. postao autonomnim gradom Austrijskoga primorja. Tada gospodarski prosperira; 1888. otvara se morsko klimatsko lječilište, prvo na hrv. obali. Tijekom I. svj. rata mnogi stanovnici bili su prisilno iseljeni u logore unutrašnje Austrije (Wagna) zbog blizine mogućih ratnih operacija. Nakon rata postao je dijelom Kraljevine Italije, odn. novoosnovane Istarske pokrajine. Situacija između dvaju svj. ratova bila je uvjetovana soc. i nac. politikom fašizma, te je i u Rovinju imala negativna obilježja, poglavito u rovinjskoj okolici, gdje je pretjerani nac. pritisak stvorio velike probleme hrv. stanovništvu. I razdoblje II. svj. rata bilo je vrlo teško, vojno i društveno-politički uvjetovano (kraj fašizma, kapitulacija Italije, novi oblici nar. vlasti, njem. okupacija, pristajanje lokalnih antifašista uz jugosl. partiz. pokret). Revol. borbi pridodana je, pod jugosl. utjecajem, borba za nac. oslobođenje istar. Hrvata. Ratni događaji i djelovanje polit. snaga koje su pristajale uz tal. antifašizam doveli su u poraću do teških dilema za stanovništvo Rovinja, koje je bilo uključeno u polit. razmirice o sudbini Istre, ali je trpjelo i posljedice prijekih osuda Kominforma. Kada je omogućeno optiranje, velik dio stanovnika Rovinja opredijelio se za tal. državljanstvo i odlazak u Italiju, pa su za sobom ostavili oštar rez u društv. i nac. tkivu grada. Grad se ponovno počeo gospodarski uzdizati od sred. 1960-ih zahvaljujući intenzivnom razvoju turizma. Pov. jezgra Rovinja pokazuje jasne crte mlet. urbanističkih i arhit. modela, iznad kasnoantičkog i ranosrednjovjekovnog supstrata. Smještena je na dvama brežuljcima, od kojih je jedan Monte (oko 30m visine) s dominantnom baroknom crkvom sv. Eufemije (rekonstruirana 1725-36). Zvonik je obnovljen 1654-87., na njegovu je vrhu kip svetice koji se okreće u smjeru vjetra. U unutrašnjosti su tri oltara mlet. kipara Girolama Laureata, ant. mramorni sarkofag s tijelom svetice, orgulje iz 1754 (Antonio Barbini), srebrni antependij s reljefom iz 1777 (Angelo Scarabello). Među drugim sakralnim spomenicima ističu se: osmerokutna romanička kapela Presvetoga Trojstva, srednjovj. crkva sv. Tome i Blaženog začeća, crkvica Gospe od Milosti i Sv. križa s trijemom, crkva Gospe od Zdravlja iz XVIII.st, te crkva i Franjevački samostan (1702-10). Među profanim spomenicima značajni su dijelovi grad. zidina, grad. vrata: Sottomuro ili Portizza, sv. Benedikta, Sv. križa, Dietrocastello, te luk Balbi izgrađen 1678-79. na mjestu starijih vrata (današnji izgled iz 1774). Slikovita je ulica Grisia, u kojoj se održava godišnja slikarska izložba na otvorenom. Južno od Rovinja zaštićeno je područje park-šume Zlatni rt (Punta Corrente), pogodno za rekreaciju.

LIT.: B. Tadić, Rovinj – razvoj naselja, Zagreb 1982; M. Budicin, Lo sviluppo dell’abitato di Rovigno oltre il canale sulla terraferma (secoli XVII e XVIII), Atti CRS, 1992, 22; G. Radossi, Stemmi e notizie di famiglie di Rovigno d’Istria, Atti CRS, 1993, 23; M. Budicin, D. Načinović, Rovinj na starim razglednicama – Rovigno nelle vecchie cartoline, Rovinj-Rovigno 1998; Rovigno d’Istria, Famia Ruvignisa, Trieste 1997; J. Folo, Povijest rovinjskog turizma – Storia del turismo rovignese, Rovinj 2002.

M. Budicin


Tekst preuzet iz Istarske enciklopedije (http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2388)

  • Mutvoran
Rovinj

Fotografije starog grada Rovinja.

Sveti Damjan, Rovinj

Crkva Svetog Damjana, južno od Rovinja, romanička je crkva izgrađena u 11./12. stoljeću. Prema predaji u ovoj crkvi je na putu prema Dalmaciji 1177. godine papa Aleksandar III. održao misu.

Sveta Brigita, Rovinj

Crkva sv. Brigite nalazi se u poljima istočno od Rovinja. Izgrađena je 1621. na mjestu starije crkve.

Sveti Bartol, Rovinj

Crkva sv. Bartola romanička je građevina s istaknutom polukružnom apsidom. Nalazi se sjeverno od Rovinja.

Sveta Eufemija, Rovinj

Crkva Svete Eufemije, sjeverno od Rovinja. Izgrađena u 15. stoljeću.

Sveti Toma, Rovinj

Predromanička Crkva Svetog Tome, sjevero-istočno od Rovinja. Izgrađena u 8./9. stoljeću, predstavlja lijep primjer karolinškog crkvenog graditeljstva. U 16. stoljeću je temeljito obnovljena.

Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije, Rovinj

Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, blizu rovinjskog groblja. Izgrađena 1507. godine.

Svet Kristofor, Rovinj

Romanička crkva Svetog Kristofora sjeverno od Rovinja, izgrađena u 11. stoljeću.

Sveti Prot, Rovinj

Crkva Svetog Prota, sjevero-istočno od Rovinja.

Sveti Nikola, Rovinj

Crkva Svetog Nikole nalazi se istočno od Rovinja, uz cestu koja vodi iz Bala prema Rovinju. Izgrađena je u 12. stoljeću, a obnovljena je 1827. i 1867./73.

Sveti Ivan i Pavao, Rovinj

Crkva sv. Ivana i Pavla nalazi se južno od Rovinja. Izgrađena je u 14. ili 15. stoljeću. Obnovljena je 1830., ali je razrušena nakon Drugog svjetskog rata.

Sveto Trojstvo, Rovinj

Crkva svetog Trojstva se nalazi južno od Rovinja, u blizini stancije Garzotto. Izgrađena je u 17. stoljeću.