Slideshow shadow

Vrsar

Povratak na prethodnu stranicu


Vrsar (tal. Orsera), naselje, luka s marinom na zap. obali Istre 9km južno od Poreča, 3km sjeverno od Limskog zaljeva (45°9’N; 13°38’E); 1872st. (2001), općinsko središte. Smješten je na brežuljku pokraj morske obale, u istoimenom zaljevu na njegovoj ist. obali, štiti ga otočić Sv. Jurja ispred zaljeva. Od stare jezgre na brežuljku (54m nadm. vis.) naselje se posljednjih desetljeća proširilo oko cijeloga zaljeva, pa i prema otočiću Koversadi (turističko naselje), Sv. Martinu i Valkaneli (park skulptura Dušana Džamonje). Pokraj križanja županijske prometnice Vrsar-Funtana-Poreč, te ceste Vrsar-Flergi-Gradina spoj prema drž. cesti Buje-Pula (D21). Kraj Vrsara je i sport. zračna luka. Gl. gosp. djelatnost je turizam, od kojega živi većina stanovnika, te trgovina i malo poduzetništvo. Gospodarski su važni povrtlarstvo, vinogradarstvo i maslinarstvo u okolici, te ribolov, nekoć se izvozio ukrasni kamen (kamenolom Montraker, ljetna kiparska kolonija) i proizvodila sol. Marina V. nalazi se u sjev. dijelu gradske luke sa 180 vezova uz čvrsti gat, betonsku obalu i plutajuće pontone. Područje je bilo naseljeno u prapovijesti (gradine), te u rim. doba (ostatci građevina, natpisa i lukobrana). U kasnoj antici naziva se Ursaria, arheol. nalazi svjedoče o kršć. zajednici u IV-V.st. Tijekom srednjovjekovlja izgradnja se koncentrira na brežuljku uokolo kaštela porečkih biskupa, koji su ovdje imali ljetnu rezidenciju. Kaštel je bio najprije od drva, u XIII.st. za biskupa Otona temeljito je obnovljen u kamenu. Drugi je put obnovljen poč. XVII.st. (biskup Adelasio), ali su strukture iz sredine XIII.st. dobro sačuvane. Kaštel je imao središnju trokatnu palaču s dvorištem i bunarom, te kruništem na vrhu, okruženu zidinama što su na uglovima imale četiri kule. Oko kaštela oblikovalo se naselje unutar zidina na gradinskoj osnovi, koje je u XVI.st. dobilo renesansno obličje (sačuvano na zap. strani starog dijela naselja). Župna crkva sv. Martina sagrađena je 1935. na mjestu ranije, koja je bila obnovljena 1854. Novi zvonik vis. 40m izgrađen je 1991. Stara župna crkva s romaničkim zvonikom slijepih arkada (XI.st.) nalazila se uz mala vrata na mjestu barokne crkve sv. Antuna. Kraj sjev. gradskih vrata je crkva sv. Foške, suzaštitnice Vrsara, sa sakralnom zbirkom čiji materijal potječe iz Funtane i Vrsara. Sv. Marija od Mora u luci nalazi se na području najstarije crkve iz IV-VI.st. Na otoku Sv. Jurja ostatci su dvoapsidalne predromaničke crkve sv. Jurja u kojoj je pronađen ulomak pleterne skulpture.

LIT.: M. Mirabella Roberti, Una sede paleocristiana ad Orsera, Venecija 1944; A. Šonje, Romanička bazilika sv. Marije u Vrsaru, Zbornik Poreštine, Poreč 1971, 1; R. Matijašić, Ageri antičkih kolonija Pola i Parentium, Zagreb 1988; M. Baldini, Sakralna zbirka Funtane i Vrsara, Poreč 1993; M. Zaninović, Liberov natpis iz Vrsara, u: Arheološka istraživanja u Istri, Izdanja HAD-a 18, Zagreb 1997.

M. Baldini, R


Tekst preuzet iz Istarske enciklopedije (http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3029)


  • Fažana

  • Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije, Rovinj