Slideshow shadow

Žminj

Povratak na prethodnu stranicu


Žminj, naselje u središnjoj Istri, 15km južno od Pazina (45°9′N; 13°55′E; 379m nadm. vis.); 722st. (2001), sjedište općine. Smješten je na vapnenačkom brdu između Limske drage i Raške doline, na raskrižju cestovnih komunikacija prema sjeveru (Pazin), jugu (Svetvinčenat, Pula) te zap. (Kanfanar, Poreč) i ist. (Barban, Labin, Pićan) istarskoj obali. Stanovnici se bave tradicijskim i suvremenim poljodjelstvom, stočarstvom (farme), malim poduzetništvom i trgovinom. Sjedište je Čakavskog sabora. Položaj grada bio je naseljen u prapovijesti (gradina), a šire područje u rimsko doba. U ranom sr. vijeku ondje se naseljava slavensko stanovništvo, o čem svjedoči manje biritualno groblje na lokalitetu Babina brajda istočno od Žminja (sred. VIII.st.), dok su kraj crkve sv. Foške ostatci naselja i grobovi iz VIII.st. Veliko starohrvatsko groblje kraj Žminja, s 227 grobova, iz doba je nakon franačkog osvajanja Istre (840-950.). Žminj se prvi put spominje 1178. u povelji pape Aleksandra III. (Zimino), a od XII. je st. u sklopu Pazinske knežije (njem. Schwing, Swingk), ali pod jurisdikcijom porečkoga biskupa. Srednjovjekovno naselje ovalnog je tlocrta, s glavnom ulicom u smjeru sjever-jug i radijalnim ulicama koje se uspinju prema kaštelu i središnjem trgu sa župnom crkvom, izvorno okruženo bedemima i branjeno kulama. Očuvana je sjeveroistočna kružna kula (XV.st.) feudalnog kaštela, u sklopu kojega se nalazila i župna crkva sv. Mihovila Arkanđela; na njezinu mjestu izgrađena je jednobrodna barokna crkva sa šest niskih bočnih kapela (1632-35; 1709-13), uklopivši i jugoistočnu gotičku kapelu (XV.st.). Pročelje crkve dovršeno je 1717., blisko pročeljima crkava u Kranjskoj, urešeno kipovima svetaca u nišama. U crkvi su slike Z. Venture Bogorodica sa svecima i Prikazanje u hramu (poč. XVII.st.), drveno rezbareno Poklonstvo pastira iz 1690., gotičko Raspeće (druga pol. XIV.st.). U sakristiji je zbirka misnog ruha iz XVI. i XVIII.st. te liturgijskog posuđa XV-XVIII.st. Uz sjeverozap. ugao crkve nalazi se gotička kapela Sv. Trojstva (XV.st.), oslikana 1471. freskama »mekoga« gotičkog stila, rad nepoznatog majstora iz alpskih krajeva. Kapelu sv. Antuna Opata izgradio je 1381. majstor Armirigus, a oslikana je freskama majstora venecijanskoga kruga (kraj XIV.st.). Južno od župne crkve nalazi se javna cisterna s dva grla bunara iz druge pol. XIX.st. i renesansna palača iz XVI.st., s uzidanim reljefom sv. Ignacija Loyole i pločom s natpisom iz 1658. Sjeveroistočno od mjesta nalazi se jednobrodna crkva sv. Foške, vanjskih zidova raščlanjenih lezenama u donjem dijelu; na juž. su pročelju prozori s predromaničkim tranzenama napravljenim od ranokršćanskih ulomaka; zvonik je uklopljen u korpus crkve. Prema B. Marušiću, predromanička crkva izgrađena je poč. IX.st. na mjestu ranokršćanske, ali možda je izvorno ranokršćanska; barokizirana 1729-43.

LIT.: B. Marušić, Istra i sjevernojadranski prostor u ranom srednjem vijeku, Monografije i katalozi, Pula 1995, 4; isti, Starohrvatska nekropola u Žminju, Pula 1987; A. Šonje, Žminj i Žminjština, Žminj 1976; V. Ekl, Gotičko kiparstvo u Istri, Zagreb 1982; B. Fučić, Istarske freske, Zagreb 1963; A. Horvat, K. Prijatelj, R. Matejčić, Barok u Hrvatskoj, 1982; V. Marković, Jednobrodne crkve s parom kapela iz 17. i 18.st. u Istri, Peristil, 1992/93, 35/36; E. Gardina, Zorzi Ventura Brajković – Il manierismo in Istria intorno al 1600., Ljubljana 2003.

N. Nefat


Tekst preuzet iz Istarske enciklopedije (http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3138)


  • Ekohistorija, Dolina rijeke Raše
Žminj

Fotografije Žminja

Okolica Žminja