Slideshow shadow

Barban

Povratak na prethodnu stranicu


Barban, naselje i istoimena općina u juž. dijelu ist. Istre, 28km sjeveroistočno od Pule, iznad doline rijeke Raše (45°4′N; 14°1′E; 229 m. nadm. vis.); 228 st. (2001). Gospodarstvo se temelji na poljodjelstvu (žito, vinova loza) i stočarstvu. Na državnoj je prometnici Pula-Labin-Rijeka (D 21).

Srednjovj. utvrđeno naselje spominje se od 740. Kaštel i komun, sa svojim kaštelanom Pribislavom, nakon pobune obećavaju 1199. pokornost podestatu Pule. Često poprište okršaja akvilejskog patrijarha, grofova Goričkih, Mlečana, Habsburgovaca. U ratu Maksimilijana Habsburškog i Venecije (Cambraiska liga) B. se 1516. preko svojih župana Š. Viškovića i M. Vinodolca stavlja pod mlet. zaštitu. Od 1536. u posjedu je patricijskog roda Loredan, koji ga drži do ukinuća feud. prava (1869). Uskoci su ga opustošili 1610. i 1612. Živa glagolj. tradicija (grafiti, natpisi, liturgija, ustanova župana, Istarski razvod) pokazuje izrazito hrv. etničko obilježje, premda se potkraj mlet. vladavine pojavljuju asimilacijski procesi pod utjecajem tal. jezika i kulture.

Središte naselja činio je kaštel, sjev. dio kojega je 1700. preuređen u veliku jednobrodnu crkvu sv. Nikole. U crkvi ima pet baroknih mramornih oltara, na kojima su slike majstora venecijanskih radionica iz XVI-XVIII.st., gotička kamena kustodija iz XV.st., barokna drvena plastika (XVIII.st.). Zvonik (25m) je nadograđen na srednjovj. kulu. Ist. dio kaštela preuređen je 1606. u palaču Loredan s trijemom u prvom katu. Dvoja gradska vrata izgrađena su u XVIII.st.: Vela vrata (1718), koja vode na glavni trg, i Mala vrata (1720), do kojih vodi ulica sa zgradom općinske vijećnice i s tornjem za sat (1555., izgorjela je 1944., obnovljena nakon 1945.). Pred Velim vratima nalazi se bratovštinska crkva sv. Antuna Opata; pučka gotika, na zidovima i šiljastom svodu slikarije su iz početka XV. st. U crkvi sv. Jakova postoje freske iz sred. XV.st. s prikazom legende sv. Jakova, jedinim takvim ciklusom očuvanim u nas. U naselju je klasicistička kuća P. M. Stancovicha iz 1838. B. je mjesto srednjovj. izgleda, atraktivno zbog kulturne baštine i trke na prstenac, viteške igre koja se prvi put spominje 1696., a obnovljena je 1976. Natjecanje se održava u drugoj pol. kolovoza. Redovito se održava i smotra folklora (u kolovozu). Okolica je pogodna za lovni turizam te jahački sport.

LIT.: B. Vučetić, Knjiga terminacija feudalne jurisdikcije Barban-Rakalj (1576-1743.), Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci II, Rijeka 1954; A. Mohorovičić, Problem tipološke klasifikacije objekata srednjovjekovne arhitekture na području Istre i Kvarnera, Ljetopis JAZU, 1957, 62; D. Klen, »Barbanski statut« u odnosu na ranija pravna vrela Barbana i Raklja, Anali Jadranskog instituta JAZU, Zagreb 1961; B. Fučić, Istarske freske, Zagreb 1963.; D. Klen, Arhivske vijesti o nekim kulturnim spomenicima Barbana i Raklja, Bulletin JAZU, 1964., 3; S. Bertoša, Iz crkvene prošlosti Barbana (16. – 19. stoljeće), Croatica Christiana periodica, 2004, 53.

č. Fabjanović


Tekst preuzet iz Istarske enciklopedije (http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=205)