ISTARSKE SUDBINE:
Istrani u sabirnim i zarobljeničkim logorima za Drugog svjetskog rata i poraća
Istraživačko-dokumentacijski projekt
Svjedočanstva
![]() Rina Smajla |
![]() Milan Sirotić |
![]() Milan Krbavac |
![]() Josip Križmanić |
![]() Viktor Malinarić |
![]() Sonja Ritoša |
![]() Ana Zulian |
![]() Zdravko Macura |
![]() Ana Lutman |
Tijekom Drugog svjetskog rata preko 20 000 stanovnika Istre deportirano je u koncentracijske logore diljem Njemačkog Reicha i fašističke Italije. Velika većina odvedena je nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. godine. Mnogi koji su odvedeni simpatizirali su partizanski pokret ili su završili u logorima iz jednostavnog razloga jer su se našli u krivo vrijeme na krivom mjestu. Od logora smrti do logora za prisilan rad diljem okupirane Europe oko 5000 Istrana je stradalo i nije se nikada vratilo kući.
Projekt Istarske sudbine pokrenuli su prije nekoliko godina prof. Igor Jovanović i prof. Igor Šaponja, a učlanjenjem u Istarsko povijesno društvo nastavljaju rad na projektu u sklopu aktivnosti Društva. Cilj je projekta sakupiti što više svjedočanstava preživjelih logorašica i logoraša i zabilježiti njihove priče. Istraživanje spada u domenu prikupljanja usmene povijesti (“oral history”), svjedočanstava malih ljudi čije su priče autentičan prikaz sudbina ljudi zahvaćenih vrtlogom rata. Sakupljena svjedočanstva će nakon obrade i montaže biti arhivirana te napravljen dokumentarni film. U planu je i publiciranje rezultata istraživanja. Dio materijala koristit će se i u obrazovne svrhe prilikom obilježavanja Dana holokausta.
U vremenu u kojem živimo svjedoci smo ponovnog uzdizanja neofašističkih i nacističkih ideja, revizionizma, omalovažavanja žrtava i na kraju i same negacije holokausta, stoga je projekt pokrenut s namjerom da se ovoj temi obrati više pozornosti. Ovo će istraživanje približiti mlađim naraštajima, osobito osnovnoškolskim i srednjoškolskim učenicima, patnje i stradanja istarskog čovjeka u Drugom svjetskom ratu.
Do sada su zabilježena svjedočanstva 52 svjedoka, od toga 22 stradalnice i 30 stradalnika, deportiranih u logore smrti ili na prisilan rad. Najveći broj stradalnika bio je u Dachauu, Auschwitzu, Bergen-Belsenu, Mathausenu, Buchenwaldu, u talijanskim logorima Kamporu na Rabu i Gonarsu, u radnom logoru u Minsku, no Istrana je bilo i u drugim radnim logorima diljem Europe. Snimljeno je i svjedočanstvo jednog zatočenika savezničkog logora u sjevernoj Africi za talijanske i njemačke vojnike te jedno svjedočanstvo pravednika među narodima (Ratomira Deletisa) koji je spasio nemali broj Židova i partizana. Autori su obišli brojna mjesta u Istri u kojima žive preživjeli svjedoci-stradalnici, koji uglavnom imaju između 80 i 90 godina, a najstariji intervjuirani bivši logoraš ima 93 godine. Bez obzira na godine koje su prošle njihova sjećanja na nemile događaje živa su i bolna i zadnji je čas da budu zabilježena kako zbog odgoja mladih, tako i zbog prikupljanja dragocjene građe za buduća znanstvena istraživanja.
Voditelji projekta dio svojih istraživanja predstavili su na znanstveno-kulturološkom skupu 36. Susreti na dragom kamenu, održanog u Puli 14. listopada 2010., s predavanjem “Eduard Čalić i drugi Istrani u njemačkim koncentracijskim logorima“.
Radionica “Memory of Nations” u Puli
Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli 23. veljače 2012. održana je radionica “Memory of Nations” (Sjećanje naroda) na kojoj je predstavljena metodologija rada istoimene organizacije u prikupljanju usmenih svjedočanstava osoba koje su se našle pod udarom totalitarnih režima za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća. O projektu su govorile voditeljice organizacije Lenka Koprivova i Martina Kollinerova, a o vlastitim iskustvima i rezultatima prikupljanja svjedočanstava Igor Jovanović i Igor Šaponja iz Istarskog povijesnog društva te Darja Marić i Marko Smokvina iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću (Zagreb).
Memory of Nations projekt je Češkog radija, praške udruge Post Bellum i Instituta za istraživanje totalitarnih režima , a koje financijski podržava Višegradska fondacija. Povod njihovu dolasku u Pulu i je suradnja s projektom Istarskog povijesnog društva “Istarske sudbine”. Do 2012. kroz projekt Memory of Nations sakupljeno je preko 1.400 svjedočanstava, među kojima i šest svjedočanstava Istrana, a koja se mogu pogledati na mrežnoj stranici www.memoryofnations.eu. U projektu sudjeluje 11 zemalja partnera, a Istarsko povijesno društvo jedini je partner iz Hrvatske.


















