7. veljače

7. veljače, 2019. u kategoriji 2 Veljača

1882. – Bogneri navodi iz jednih milanskih novina da je u Scali izvedena nova opera Antonia Smareglie “Bianca di Cervia” čiji su efekti, dramski sentiment, lakoća i kvaliteta izvedbe pobrali aplauze brojne publike. (MARCELLO BOGNERI)

1888. – Namjesništvo je dalo u javnost obavijest da su najviši dužnosnici Ministarstva unutarnjih poslova u dogovoru s onima iz Ministarstava Pravde i Financija uredili da se i grad Cittanova (Novigrad) u pol. distriktu Poreč, a ne samo oblast istog imena više ne zove Cittanuova. (MARCELLO BOGNERI)

1892. – Danas popodne zrakoplovac Merighi poletio je, kako je i najavljivano, balonom “Citta di Napoli” s terena Andrioli u ulici Campo Marzio. Tijekom “napuhivanja” svirao je orkestar Societa Operaia i u 16:30 su otpuštene kočnice balona. Prizemljio je unutar Arsenala, točno iznad kosnika broda koji je bio na vezu ispred Admiraliteta. (MARCELLO BOGNERI)
1895. – Car je imenovao direktora državne gimnazije u Beču, g. Antonia Stitza, direktorom Državne gimnazije u Puli. (MARCELLO BOGNERI)
1893. – Iz Kanfanara javlja nam prijatelj da bijaše na tamošnjoj željezničkoj postaji na mesopustnu nedjelju gospodska večera kanfanarskih, pazinskih i sanvinčenskih Krnjelah i Šarenjakah. Glava te mesopustne družbe da je zahtijevao da prisustvuju veselju samo “persone civili”. Kako i obično kad se slične “pesone civili” podnapile, stale pucati: oštije, madone, bambini nu ni to ne bijaše dosta. Počelo bome “persone civili” svrbiti prsti pa ti se cviet kulture medjusobno počupao i pomlatio. Srećom pozove netko željezničku stražu koja je prekinula prekipjele božanstvene izljeve krnjelsko-šarenjačke kulture. (NAŠA SLOGA)

1906. – Pomrčina Mjeseca. U petak, 09.02. bit će potpuna pomrčina mjeseca, prva u ovoj godini. U nas će se vidjeti samo djelomično. Puni mjesec počet će se zastirati u 3 sata i 57 minuta poslije ponoći. Pomrčina prestaje u 11 sati i 40 minuta prije podne. Ta igra prirode vidjet će se samo na zapadnoj polovini Europe, u sjeverozapadnoj Africi i Americi. Što se je dalje u Europi to će se dalje vidjeti. (OMNIBUS)

1919. – Tvornica duhana u Puli. Objavljuje se da je odobren toliko očekivani projekt o otvorenju Tvornice duhana u Puli. Sretni smo što se je Državni odbor odlučio za Pulu umjesto Trsta. Grad Pula je konačno odlučio lokaciju na kojoj će se tvornica nalaziti. Biti će otvoren natječaj za primanje 400 radnika jer je potreba za radnom snagom prilično velika. Svi zainteresirani moraju 20. ožujka donijeti financijskom odboru sve potrebne dokumente i formulare za natječaj. Svaki radnik će odraditi prvih 300 dana na probnom radu te će otkaz biti osiguran svima onima koji ne prihvate talijansko državljanstvo. (L’AZIONE)

1953. – Vinarski podrum u Pazinu i vinarstvo srednje Istre. Destilerija je najnoviji objekt podignut u sklopu Vinarije i radi tek mjesec dana. Osim rakije proizvodit će i rafinirani visokopostotni alkohol, a pomoću specijalnog uređaja prilagođena je i destilacija aromatičnog bilja u svrhu dobivanja eteričnog ulja. Ove godine podrum je proizveo 170 vagona vina. Time je doprinijela i stimulativna cijena grožđu i proizvođačima. Otkupljene su sve ponuđene količine grožđa, ali ne i svi tržni viškovi. Jedan dio ostao je neotkupljen radi gotovo nikakvih prometnih veza, a jedan dio viškova preradili su sami seljaci računajući na veću dobit. Međutim, već sad se pojavljuju proizvođači kojima je vino defektno. Kako je ove godine urod bio velik, seljaci su koristili svakojake bačve, a i tuča pogoduje kvarenju vina. Da bi se izašlo u susret proizvođačima Vinarija otkupljuje vino po nižim cijenama. Vinarija u Pazinu s obzirom na područje u kojem se nalazi te na opremljenost kapaciteta može odgovarati svojim zadacima i postaje ozbiljan faktor u unapređenju vinogradarstva u ovom dijelu Istre. (GLAS ISTRE)

1960. – Aktivni ribar, čovjek slijep već 53 godine. Među rovinjskim ribarima koji predstavljaju bogatu galeriju raznih likova, jedan posebno privlači pažnju. To je Domenico Benussi koji “tuče more” iako je bez vida već 53 godine. Mijenigo, kako znanci nazivaju Benussija, dobro je poznat ne samo rovinjskim ribaraima, nego i cijelom stanovništvu Rovinja. Rovinjci pričaju kako taj slijepi ribar pliva, vesla, krpa mreže i obavlja sve ostale poslove isto tako brzo i dobro pa čak ponekad i bolje nego drugi ribari. Vrlo dobro pozna i morske struje, a noću, kada se riba koprca u moru, Mijenigo bolje nego drugi, pogađa kojoj vrsti ona pripada. Slijepi ribar ljude prepoznaje po govoru. Ovog ljeta je Rovinj posjetio neki Rovinjac koji već 30 godina živi u Americi. Mnogi znanci ga nisu prepoznali, ali Mijenigu je bilo dovoljno da ovaj samo progovori da bi ga prepoznao: “To si ti Batista! Kad si došao?”, na opće čuđenje ostalih je zapitao “Amerikanca”. Domenico Benussi vjeruje da će još dugo ribariti, sve dok ga budu noge nosile jer kako sam kaže barka i čaša to je njegov život. Znanci ipak još dodaju da će još dugo i “brontulati”. On je gunđao i za vrijeme fašizma, a i danas gunđa. Ponekad s pravom, ali najviše radi gunđanja. (GLAS ISTRE)

Arhiva