26. svibnja

26. svibnja, 2019. u kategoriji 5 Svibanj

1906. – Javni sastanak u Tinjanu. Upozoravamo naše, koji ikako mogu, da pohrle na javni sastanak našeg političkog društva za Hrvate i Slovence Istre koji će biti sutra popodne u Tinjanu. Svrha je tumačenje općeg, jednakog, tajnog izbornog prava. (OMNIBUS)

1918. – Što je sa potporama bjeguncima nastanjenim u Hrvatskoj? Pred više vremena su se zaključili pregovori s hrvatskom vladom o podupiranju bjegunaca koji žive u Hrvtaskoj te da će im prema tome biti isplaćivana redovita bjegunačka potpora, počamši od 21. julija 1917., po kr. zemaljskoj vladi. Medjutim, nisu te potpore ni do danas isplaćene. Na vladi je rečeno da novac od austrijske vlade u tu svrhu još nije dostavljen, a iz vlastite blagajne da ne mogu isplaćivati. Ovo već davno uživaju oni bjegunci koji žive u Austrijskoj poli monarhije. (HRVATSKI LIST)

1918. – Petroulje. Sutra će se prodavati u skladištu Fonda u Radeckievoj ulici petroulje i to četvrt litre po osobi uz prikaz crvene legitimacije. Na petroulje imadu pravo samo osobe iznad 14 godina. Ljudi u podopćinama će dobiti 1 i pol litre petroulja po obitelji. (HRVATSKI LIST)

1918. – Dječji dom. Marnim djelovanjem pokroviteljice društva prijatelja djece, barunice Mayern-Hohenberg, postiglo se da se jučer mogao otvoriti “Dječji dom”. Svečano otvorenje bilo je popraćeno glazbom mornarice koja je svirala rodoljubne koračnice. Društvo prijatelja djece obraća se tom prigodom na pučanstvo, neka se obilnim doprinosima sjeti njegove važne socijalne zadaće. (HRVATSKI LIST)

1918. – Roditeljima koji kane iseliti djecu u Hrvatsku. Pošto su se neki roditelji obratili na upravu našeg lista za razjašnjenje, kako bi poslali djecu u Hrvatsku ili Slavoniju, javljamo im. Uprava “Hrvatskog lista” poduzela je sve potrebite korake sporazumno s “Družbom Sv. Ćirila i Metoda” te će prvi prevoz od kolikogod djece slijediti po svoj prilici još ovaj mjesec. Ovo isto vrijedi i za cijelu Istru. (HRVATSKI LIST)

1928. – Štokovac je pobjegao u Jugoslaviju. Glasoviti istarski bandit Štokovac, rodom iz Čabrunića kod Pule, bio je od pulskog tribunala osuđen, zbog svojih mnogobrojnih lopovština počinjenih u južnoj Istri, na više godina zatvora. Iz Pule je bio poslan u zatvor u Firencu i uspjelo mu je preko krova zatvora pobjeći bez traga. Sad se govori da je prešao granicu i da je pobjegao u Jugoslaviju. Neki dan je, naime, policija u Voloskom privela Štokovčevu ženu Mariju i desetogodišnjeg sina. Sumnja se da su išli prema granici u namjeri da pređu u Jugoslaviju. Žena je odvedena u pulski zatvor, a dijete u jedan pulski dobrotvorni zavod. (ISTARSKA RIJEČ)

1946. – Šumber. U subotu 11. ovog mjeseca održan je treći broj usmenih novina u Šumberu u Domu kulture. Posjet naroda bio je velik. Političku situaciju prikazao je učitelj J. Sušanj. Omladinka Marija Glavić govorila je o seljačkoj buni u Hrvatskoj i o Matiji Gupcu dok je Antun Blašković govorio o “Važnosti higijene na selu”. (GLAS ISTRE)

1946. – Priredba osnovnih škola u Opatiji. U nedjelju 19. ovog mjeseca dala je hrvatska i talijanska osnovna škola vrlo uspjelu priredbu u dvorani hotela Kvarner. Dvorana je bila prepuna pionira, omladinaca i odraslih. Svi su sa velikim zanimanjem pratili razne recitacije, skečeve, plesove i pjesme. (GLAS ISTRE)

1971. – Proslavljena 80. godišnjica istraživanja Jadrana. U Rovinju je proslavljena 80. godišnjica Centra za istraživanje Jadrana koji od početka 1969. djeluje kao suradnja jedinica Instituta “Ruđer Bošković” i Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. U povodu ovog značajnog jubileja počeli su radovi na obnovi zgrade Centra, otvoren je novouređeni akvarij i obavljeno krštenje istraživačkog broda “Vila Velebita”. (GLAS ISTRE)

1973. – Rovinj: Što s morskim ježevima? Posljednjih godina morsko dno uz obalu rovinjskih plaža sve je više prekriveno tim morskim napasnicima koje znanost naziva PARACENTROTUS VIGIDUS. A koji su razlozi tako naglom množenju ježeva ne samo u moru Rovinja? Odgovor smo dobili od stručnjaka u Centru za istraživanje mora u Rovinju. Na osnovu naučnog istraživanja ustanovljeno je da problemi u vezi s ježevima nisu tako jednostavni. Sa sigurnošću se tvrdi da je zbog kemijske prljavštine mora došlo do poremećaja između dosadašnjih asocijacija (alge, životinjice, ribe) te se ježevi slobodnije razvijaju jer pokazuju veću otpornost na prljavštinu. Upravo je ta neravnoteža u moru krivac i sve manjeg broja riba što je lovimo u moru. Ribari amateri i profesionalci, ne poznavajući tu problematiku, nepotrebno jedni druge optužuju. Zbog tog kompleksnog pitanja, gdje više nije posrijedi samo mali crni bodljikavi jež, trebat će ovu problematiku početi rješavati sve turističke, ribarske i ostale organizacije. Samim kupačima, međutim, ne preostaje zasad drugo nego da paze kada ulaze i izlaze iz mora. Naravno, to nije rješenje već bi trebalo nešto poduzeti da se kupališta očiste kao što je to učinjeno u nekim drugim turističkim središtima. (GLAS ISTRE)

Arhiva