17. svibnja

17. svibnja, 2018. u kategoriji 5 Svibanj

1850. – U Pulu po prvi puta dolazi car Franjo Josip da bi osobno provjerio mogućnosti promjene luke u pravu mornaričku bazu. Grad broji 214 kuća i 1.104 stanovnika. (MARCELLO BOGNERI)

1907. – U povodu poraza talijanske stranke u Istri na izborima sa tajnim pravom glasa, izdala je proglas: Istrija je uskrsnula! Propast tirana! Narod je pobiedio svoje tlačitelje! U utorak 14. maja 1907. zatvorena je gvozdenim obručima prva knjiga poviesti Istre. U toj knjizi zatvorene su za uviek patnje, krvave rane, sužanjstvo hrvatskog i slovenskog naroda u Istri. Istarski patnik raskidao je lance robstva. To nam jamče uzdanice naše kojima je jednodušni klik naroda povjerio svoju sudbu, a to su naši dični zastupnici: dr. Matko Laginja, prof. Vjekoslav Spinčić, prof. Matko Mandić kojima sav istarski puk oduševljeno kliče: ŽIVILI! (NAŠA SLOGA)

1907. – Soboslikar Vladimir Vojska, Pula, Via Sergia 59, preporuča se općinstvu grada Pule i okolice za soboslikarske i ličilarske radnje. Izradba moderna ukusna i trajna. (NAŠA SLOGA)

1907. – Izborni sastanak. Javljamo svim našim da će sutra navečer u 8 sati biti velika izborna skupština u dvorani Narodnog doma. Svi naši trebaju doći na tu skupštinu gdje će čuti naputke za izbor od četvrtka dana 23. o. mj. što i kako ćemo se vladati. Prošli utorak dali smo kamorri dobro po glavi, a u četvrtak 23. o. mj. trebamo sasvim odsjeći glavu kamorri. (OMNIBUS)

1915. – “Arena di Pola” donosi da se austrijska vlast okomila na talijanske iredentiste te tražeći dokaze izdaje, pretresaju kuće te uhićuju muškarce, odvajajući ih od obitelji. Grupa od 150 njih, najsumnjivijih i najopasnijih biti će poslana u logore Mittergrabern, Oberhollabrun, Wojerburg, Sitzendorf. (NAŠA SLOGA)

1915. – Novačenje: da bi se izbjegle gužve kod novačenja i da bi se ono što nesmetanije i brže odvijalo, imenovane su dodatne komisije koje će djelovati na sljedećim mjestima: Via Promontore 1, Politeama Ciscutti, Vatrogasno spremište. S obzirom na diplomatsku aktivnost Italije, Zapovjedništvo ratne luke Pula objavljuje sljedeću naredbu koja stupa na snagu odmah: 1. Svi stanovnici područja koja se nalaze južno od crte Barbariga-Vodnjan-Valtura, uključivo navedene mjesta, moraju odmah napustiti Istru. U to područje spadaju Pula, Brijuni, Štinjan, Peroj, Fažana, Vodnjan, Galižana, Muntić, Loborika, Valtura, Šišan, Ližnjan, Medulin, Pomer i Premantura; 2. od ovoga su izuzeti oni koji kao građanske osobe rade u vojnim (mornaričkim) ustanovama, namještenici Željeznice, Pošte, El. centrale i Plinare. Apelira se da u Puli ostanu i duhovnici, liječnici, inženjeri i obrtnici svih vrsta; 3. za sve navedene pod točkom 2 osigurana je opskrba živežnim namirnicama što ne vrijedi i za njihove obitelji: 4. sve osobe koje imaju hrane i ogrijeva za 6 mjeseci mogu ostati u Puli s tim da se zalihe prijave vlastima, a posebno povjerenstvo će provjeravati stanje u pojedinim kućanstvima. U slučaju nedovoljnih zaliha, osobe će morati napustiti područje Ratne luke. (POLAER TAGBLATT)

1917. – Zemaljska upravna komisija markgrofovije Istre nam javlja: Prigodom imenovanja Njeg. Preuzvišenosti gospodina admirla Njegovana zapovjednikom mornarice čestitala mu je zemaljska upravna komisija brzojavno u ime odanog pučanstva Istre. (HRVATSKI LIST)

1917. – Oglasi. Kino Crvenog križa: “Tajni putevi”, kriminalni roman u 5 čina; Politeama Ciscutti, velike kinematografske predstave: “Zašto se nijesam oženio?”, drama s 1 činom, “Hermelinov plašt”, veseloigra u 3 čina, s Marija Carmi u glavnoj ulozi. (HRVATSKI LIST)

1928. – Koliko se u Puli pije. Prema jednom izvještaju direktora puljskog dacija vidimo da se je u Puli godine 1925. popilo 43 tisuće hektolitara, a 1927. 38 tisuća hektolitara vina. Kako se iz toga vidi u Puli se svake godine sve manje pije. (ISTARSKA RIJEČ)

1965. – Draguć-zaboravljeno selo. Draguć je smješten na sunčanim i plodnim obroncima Cerovlja i Buzeta. Poznato je i po svojim spomenicima iz srednjeg vijeka, a do prije nekoliko godina bio je općinski centar i imalo svoju zadrugu koja je imala svoje ugostiteljske i zanatske radnje ekonomiju i mesnicu. Selo je tada imalo i čitaonicu, limenu glazbu i aktivni društveno-politički i zabavni život. Sve što je ovo selo imalo u prvim godinama poslije rata, s vremenom je izgubilo, tako da danas nema ništa od nekadašnje živosti. Dragućani misle da nisu sami krivi za sliku koju danas predstavlja ovo nekad vrlo lijepo i živo selo. Oni sami ne nalaze dovoljno snage da sve to urede i trebalo bi im više pomoći i razumijevanja jer će u protivnom ovo selo i dalje propadati i gubiti svoje značenje za cijelu užu zajednicu. Mislim da bi trebalo malo više razmisliti i rukovodstvo općine Pazin kojoj danas Draguć pripada. (GLAS ISTRE)

1971. – Diminić izlaže u Beču. U bečkoj Galeriji TAO izlaže Josip Diminić, akademski slikar iz Labina. Na izložbi koja će biti otvorena od 17. svibnja do 12 lipnja, Diminić izlaže ukupno 12 radova. To je ujedno i prva njegova samostalna izložba. (GLAS ISTRE)

1971. – Labinski atelje u Celju. Labinski ateljei, koji su bili postavljeni u Narodnom muzeju u Labinu, preseljeni su u celjski Likovni salon. U zajedničkoj organizaciji Narodnog muzeja Labina i Društva slovenskih likovnih umjetnika izlagati će svoje radove Guintino Bassani, Emil Bobanović-Čolić, Josip Diminić, Jasna Maretić-Diminić, Eugen Kokot, Vera Kos-Paliska i Renato Percan. (GLAS ISTRE)

1972. – Osnovne škole “bez ponavljanja”. U Rapcu u hotelu “Mimoza” održano je trodnevno savjetovanje na temu “Mogućnosti ostvarivanja osnovne škole bez ponavljača”. Ovom uspješnom radnom skupu prisustvovali su predstavnici svih osnovnih škola s područja riječko-istarske regije i Like te prosvjetni savjetnici, školski pedagozi i psiholozi. (GLAS ISTRE)

Arhiva