13. svibnja

13. svibnja, 2018. u kategoriji 5 Svibanj

1910. – Hrvatska opereta. Dramatski odsjek I. istarskog Sokola u Puli ugodno nas iznenadio prošlog tjedna, iznesav na našu pozornicu operetu “Sirotna djevojka”, prvu hrvatsku operetu u Puli. Prikazali su nam je dva puta i to na Spasovo i prošlu nedjelju. (NAŠA SLOGA)

1910. – Koncerat glazbenog društva iz Gorice. Na duhove 15. t. mj. prispjet će iz Gorice izletom više naše braće goričkih Slovenaca sa svojim glazbenim društvom iz Gorice koji će nam prirediti tog dana poslije podne u vrtu Narodnog doma veliki pjevački koncert. (NAŠA SLOGA)

1915. – Poštanske vijesti: Pisma za inozemstvo. Prema uputama c. i kr. poštanskog povjerenstva za prijevode moraju biti kratka i pisana lako čitljivo, u protivnom će otprema pisama dulje trajati. Već je i ranije bilo objavljeno da se pisma za inozemstvo moraju predavati otvorena. (POLAER TAGBLATT)

1915. – Pijanstvo: Na trgu Port’ Aurea izvjesni Matija G. je u svom pijanstvu izazvao takovu buku da je morao biti uhićen. Nakon što se je otrijeznio pušten je na slobodu. (POLAER TAGBLATT)

1917. – Hrvatski jezik. Ima par mjeseci da je državni odvjetnik u Pazinu počeo postavljati sudovima svoje predloge na njemačkom jeziku. Pri tom čini se da slavnoisti zaboravlja da su njegovi predlozi i za stranke, a ne samo za istražne suce. Nadamo se da pošto je i vlada napustila misao o oktroiranju državnog iliti posredovnog jezika da će nas i državno odvjetništvo poštediti oktrojima. Sudovi dakako postavljaju državnom odvjetništvu svoje predloge u zemaljskim jezicima. I pravo i zakonito čine. (HRVATSKI LIST)

1917. – Okružni sud u Rovinju ili u Puli? Odnosne carske i provedbene ministarske naredbe ne ostavljaju nikakve sumnje o tom da okružni sud u Rovinju više ne postoji već da na njegovom mjestu postoji okružni sud u Puli koji privremeno uredjuje u Pazinu. Uza sve to svi spisi okružnog suda nose napise: okružni sud u Rovinju sada u Pazinu. Razumijemo da je starim Rovinježima teško odijeliti okružni sud od čistog i gostoljubivog Rovinja, ali befel je befel. Umoljavamo stoga nadležnike da se drže naredaba! (HRVATSKI LIST)

1927. – Iz Puljštine. Što vrijedi valjana riječ? Puni tuge i ožalošćeni gledamo danas naše seoske crkve puste i prazne. Koji je tome uzrok? Uzrok je taj što se već punih devet godina u većini naših crkvi na Puljštini ne čuje naša materinska riječ. Oduzeto nam je ono najmilije da slavimo boga u našem jeziku. Prije je osobito na Puljštini vladalo jako ćudoređe, a u zadnje vrijeme se opaža da ima nepodopština na pretek. Prije je naš narod išao dobrom stazom jer je razumio riječ naših svećenika pa je zato, također, otklanjao od sebe sve opačine. Iza rata se je sve to preokrenulo. I staro i mlado leti munjevitom brzinom u propast. Raskalašenost, ružne i bezobrazne riječi izbile su osobito kod naše mladeži na površinu. Ali i kod toga imaju prednost naše djevojke koje su sve opijene današnjom modom. Veoma mnogo puta se dogodi da naša djevojka ne stupi sa svojim odabranikom pred oltar onim najljepšim što djevojku resi. Možemo mirne duše reći da muškarci nijesu mnogo krivi jer se vidi da same djevojke napastvuju muškarce. (PUČKI PRIJATELJ)

1928. – U blizini Barbarige kod Rovinja pred nekoliko je dana jedan maskirani lopov napao neku Justinu Paštrović te joj je odnio svotu od 100 lira, sve što je žena sobom imala. Napadač je bio odjeven u staro vojničko odijelo, a bio je oboružan vojničkom puškom. (ISTARSKA RIJEČ)

1937. – S grandiozne vojne proslave prve godišnjice Carstva, prekjučer popodne, vlakom u 16h, iz Rima su stigle natrag u Pulu zastave 74., 5. i 12 puka. One su predstavljale Pulu na vojnoj paradi za pamćenje, pred Duceom, osnivačem Carstva. (CORRIERE ISTRIANO)

1957. – Kako je otkrivena tajna Pazinske jame. Dugo se nije znalo kamo ide podzemna voda koja ponire u Pazinsku jamu. Mislilo se da se izlijeva u Limski kanal ili da se gubi negdje u moru istočno od istarskog kopna jer svi pokušaji da farbanjem vode nađe njezin trag nisu doveli do nikakvog rezultata. Međutim, tu su nam zagonetku riješile jegulje na prirodan način. Naime, njihov životni krug, koji ih sili da putuju iz mora u rijeke i iz rijeka u more, iskorišten je za istraživanje toka rijeka ponornica. Tako je bivši Institut za biologiju mora u Rovinju u jeseni 1935. pohvatao nekoliko stotina odraslih spolno zrelih jegulja, markirao ih i pustio ih u Pazinsku jamu. Poslije nekog vremena ove iste markirane jegulje pojavile su se u dolini Raše ispod Sutivanca i nešto niže, ispod sela Prnjani na mjestu zvanom Grdak. U dolini Raše postoje grupe lokava koje dobivaju vodu iz podvodnih izvora. Markirane jegulje koje su se tamo pojavile dokazale su da voda iz Pazinske jame izvire na nekoliko manjih rukava u dolini Raše da utječe u rijeku Rašu i s njom u more. (GLAS ISTRE)

1967. – Tisuću učesnika na ovogodišnjem sletu mladosti. Na tradicionalnom sletu mladosti, koji se svake godine održava u povodu Dana mladosti, ove će godine učestvovati više od tisuću izvođača. Na proširenom sastanku Općinskog komiteta Saveza omladine, održanom ovih dana, utvrđen je kalendar manifestacija prema kojemu će se dan uoči praznika mladih održati gimnastička akademija u Rovinju, na sam Dan mladosti sletske vježbe i druga takmičenja u mjesnim središtima Žminj, Bale i Kanfanar. Centralna ovogodišnja priredba s učesnicima iz Bala, Kanfanara, Žminja i, dakako Rovinja, održati će se ove godine na nogometnom igralištu u Rovinju. Tom prilikom će samo u sletskim vježbama nastupiti više od 1.000 pionira i omladinaca. (GLAS ISTRE)

1971. – Tjedan i sajam filmova. Ljubitelji filma u Umagu imati će prilike gledati po dva premijerna filma svaku večer i to filmova svih jugoslavenskih distributerskih kuća. Pored prikazivanja filmova u Umagu će se kroz to vrijeme održati i sajam filmova. Tjedan i sajam filmova organiziralo ja Narodno sveučilište “Ante Babić”, u okviru kulturno-zabavnih manifestacija “Umag u maju”. (GLAS ISTRE)

1972. – Izložba karikatura Špire Radulovića. Pod pokroviteljstvom našeg lista, u salonu Gradske knjižnice, bit će otvorena prva poslijeratna izložba karikatura jednog Puljanina u Puli. Riječ je o afirmiranom pulskom karikaturistu Špiri Raduloviću, autoru “Barba Toneta” u našem listu. Ovom prilikom izlaže 40 svojih novih karikatura. “Sve karikature su bez riječi, razumljive pismenima i nepismenima”, kaže autor. Špiro Radulović dosad nije bio predstavljen pulskim ljubiteljima karikature, premda živi i radi u Puli već više godina. Izložba karikatura Špire Radulovića bit će otvorena do kraja mjeseca, ulaz je slobodan, a prihod od eventualnih dobrovoljnih priloga namijenjen je za tunel Učku. (GLAS ISTRE)

Arhiva