Slideshow shadow
by asuran

31. listopada

Listopad 31, 2012 in Listopad by asuran

1883. – Stare forintače od god. 1868. dne 7. srpnja neće više za koji dan valjati. One su se primale do 30. pr. mjeseca kod zemaljskih blagajnah i uredah za plaćilo. Od 1. oktobra primaju se stare forintače za plaćila samo državne blagajne u Beču i Pešti, a ostale zemaljske blagajne primat će jih samo za izmjenu. (NAŠA SLOGA)

1883. – Koledar “Danica” za 1894. mogu dobiti naši prijatelji na Puljšćini kod gosp. Jakova Kirca, trgovca u Medulinu, uz običnu cienu. Bez toga koledara nebi imala ostati nijedna obitelj u kojoj je barem jedan član koji znade čitati. U “Danici” imade osim običnih koledarskih podataka vrlo poučnih i zabavnih članaka, pripoviesti, pjesmah, viesti itd. (NAŠA SLOGA)

1918. – Jutros u 9 sati je topovska kanonada označila kraj bahatosti. Gradski komitet je pozvao sve građane da u likovanju ukrase grad zastavama. Mornarički orkestar je prišao gradskim ulicama svirajući vesele marševe. (MARCELLO BOGNERI)

1918. – Ministarstvo rata, odjel pomorstva, izdaje nalog: “Sva vojska koja nije jugoslavenske narodnosti može, na zahtjev, biti vraćena u domovinu s trajnim dopustom. Flota, institucije i ostala imovina Luke biti će vraćena Zagrebu. Sva imovina nejugoslavenskoh država će protokolarnim putem biti procijenjena u svrhu naknadnog otkupa.” (MARCELLO BOGNERI)

1906. – Istarsko planinsko društvo. Dne. 22. o. mj. imalo je “Istarsko planinsko društvo” u Pazinu svoju konstituirajuću skupštinu na kojoj je izabran odbor, a na čelu mu g. prof. Luka Brolih kao predsjednik. Preporučamo rodoljubima ovo naše mlado društvo koje ima izrazito odgojnu i narodnosnu boju da se učlane. (OMNIBUS)

1906. – Stanje škola u Istri. Čitamo u zadnjem učiteljskom listu “Napredak” nekoliko statističkih podataka o stanju škola u Istri. Svi takovi službeni izvještaji skroz i skroz su lažni za nas Hrvate i Slovence, što se vidi već u prikazivanju podataka iz kojih u prvi mah proizlazi da je školstvo u Istri vrlo povoljno. Po službenom popisu ima u Istri u svemu 345.050 stanovnika od kojih 143.096 Hrvata, 47.719 Slovenaca i 136.191 Talijana. Tri državne gimnazije: njemačka u Puli, hrvatska u Pazinu i talijanska u Kopru; dvije realke: jedna u Puli, c. i k. mornarice njemačka, druga talijanska pokrajinska u Pazinu, podignuta i hrvatskim novcem kao prkos hrvatskoj gimnaziji u Pazinu. Jedno učiteljište u Kopru sa hrvatskim, slovenskim i talijanskim odsjekom itd. Pučkih škola ima u svemu 180 od ovih su hrvatske 61, slovenske 22, talijanske 22, 2 njemačke državne (u Puli i Opatiji) i 2 njemačke ratne mornarice u Puli. Pored toga, nekoliko privatnih “Družbe” (hrvatske) i “Lege” (talijanske). Službena varka stoji u ovome da su hrvatske i slovenske škole u ogromnoj većini sa jednom učiteljskom silom dok svaka talijanska pučka škola ima dvije i više učiteljskih sila. (OMNIBUS)

1954. – Ponovno pred sudom. Kirinčić Marija, primalja iz Rovinja, ponovno je odgovarala pred sudom i to sada pred Okružnim sudom u Puli. Sud ju je proglasio krivom da je 19. lipnja prošle godine u stanu Poretti Antonija u Rovinju, nakon što je pregledala Poretti Rozu koja je bila u visokoj trudnoći, zatražila od nje i primila 150 dinara kao nagradu iako je kao primalja bila dužna pregled izvršiti besplatno. Sud ju je kaznio sa novčanom kaznom od 2.000 dinara uvjetno na godinu dana zatvora. (GLAS ISTRE)

1958. – Lijepe perspektive malog kolektiva. Tko je pratio razvoj “Fažane-poduzeća za preradu poljoprivrednih proizvoda” unatrag nekoliko godina taj sigurno vidi da je ovaj mali kolektiv posebno, ali sigurno napredovao. Osvajali su se novi i novi proizvodi, proizvodnja je rasla i narasla toliko da su skučene prostorije, u kojoj se ranije nalazilo poduzeće, postale pretijesne. Pred mladim kolektivom lijepe su perspektive za budućnost, perspektive koje si sam otvara. Kada bi se još riješili problemi koji tište svu prehrambenu industriju: pitanje ambalaže, otkupnih cijena i još niz drugih: kada bi Fažana imala stalnu vodu što će biti za godinu dvije, lijepe perspektive budućnosti ranije bi se ostvarile. Ovako će se kolektiv morati snalaziti još neko vrijeme. Nije to dobro, naravno, ali kada se zna za sve te teškoće s kojima se bori Fažana, uspjesi i dostignuća ovog kolektiva to su vrjedniji. (GLAS ISTRE)

1970. – Manjadvorci ili Manji dvorci? U okolici Marčane ima nekoliko minijaturnih naselja koja nose ime karakteristično upravo za taj kraj. Nailazimo tako na Matišine dvore, Čalićeve dvore, Belasove dvore, Križančeve dvore. No, malo dalje, krećući se cestom prema Rijeci sa lijeve strane nailazi se na naselje koje je danas za Skupštinu općine, Poštu, novine, za sve forme i službe Manjadvorci. Zove ga tako i svijet, a i mještani kažu da su iz Manjadvoraca. Ali ne misle tako svi mještani. Među najstarijim se još može čuti da se njihovo selo nekad zvalo Manji dvorci. Čak i Mijo Mirković spominje Manje dvorce. Na stranu to što u mediju talijanskog dijalekta na području Istre “Manjadvorci” stvara neosnovanu i smiješnu predodžbu o tome da netko ždere dvorce. Stari narodni naziv “Manji dvorci” jasniji je u pogledu smisla i porijekla i uklapa se u niz naših ubogih, ali dragih seoskih dvoraca u jednom od najljepših krajeva Istre. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by asuran

Predstavljanje knjige Frana Pare “Nevidljiva tipografija – Božji pečat i kristogram u hrvatskoglagoljskoj inkunabuli” u Buzetu

Listopad 30, 2012 in Novosti by asuran

U utorak, 30. listopada 2012., s početkom u 18:00 sati u Narodnom domu u Buzetu predstavit će se knjiga “Nevidljiva tipografija – Božji pečat i kristogram u hrvatskoglagoljskoj inkunabuli”. Autor knjige je Frane Paro, a uz autora će knjigu predstaviti suradnica na projektu dr. sc. Božica Pažur i predsjednik ročke Katedre čakavskog sabora Vladimir Pernić.

Predstavljanje se održava u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, a organizatori su Pučko otvoreno učilište “Augustin Vivoda” i Katedra Čakavskog sabora Roč.

by asuran

30. listopad

Listopad 30, 2012 in Listopad by asuran

1952. – Zamjena starih vozačkih isprava novim. U vremenu od 20. listopada do 20. studenog vršit će se zamjena starih vozačkih isprava novim vozačkim dozvolama. Stoga se pozivaju svi vozači motornih vozila sa područja grada Pule da zamjenu izvrše na vrijeme. Zamjena isprava vršit će se u ulici A. Cesarca 4 u sobi br. 21 svakog dana od 8 do 13 sati. Vozači kojima je upravljanje motornim vozilom redovno zanimanje dužni su uz molbu priložiti i dokumente: a. Uvjerenje o tjelesnoj i duševnoj sposobnosti za upravljanje motornim vozilom, b. Uvjerenje o tjelesnoj i duševnoj sposobnosti za upravljanje motornim vozilom, c. Uvjerenje o stručnoj spremi, d. Dvije fotografije veličine 35×45 mm. (GLASI ISTRE)

1954. – Autocesta Zagreb-Rijeka, jedna je od najmodernijih automobilskih cesta u našoj zemlji, bit će predana saobraćaju 31. listopada. Autocesta je od prvorazrednog privrednog značaja jer predstavlja brzu i jeftinu vezu Rijeke, kao najveće luke na Jadranu, zatim Istre, Hrvatskog Primorja i Gorskog Kotara sa Zagrebom i drugim dijelovima zemlje. (GLAS ISTRE)

1954. – Spajanje građevnih poduzeća u Poreču. Građevinska poduzeća “Naprijed” i “Izgradnja” u Poreču nedavno su spojena u jedan jedinstveni radni kolektiv. Novo poduzeće sada, kada raspolaže većim sredstvima, moći će da preuzima znatno veće radove nego dosad. Pored ostalog sada se popravljaju fasade šest kuća građenih u mletačko-gotskom i baroknom stilu. Vrijednost radova koji se obavljaju iznosi oko 15 milijuna dinara. (GLAS ISTRE)

1970. – Diminići dobili vodovod. Selo Diminići dobilo je vodovod priključivši svoju novoizgrađenu mrežu na glavni vod kod Koromačna. Izgradnja ovog vodovoda stajala je 200.000 dinara, od čega je doprinos građana iznosio 105.000. dinara, a ostale troškove snosili su labinski “Vodovod” i Općinska skupština. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by asuran

29. listopada

Listopad 29, 2012 in Listopad by asuran

1916. – Bol od opekline. Tko se na ruci ili na prsima opeče, najbolje će učiniti, ako ranu namaže lanenim ili maslinovim uljem, pak ranu tako drži nad vatrom, dokle uzdržati može. To treba tri do četiri puta opetovati uzastopce, pak će bol sve više jenjnavati, dok je napokon posvema nestane. (HRVATSKI LIST)

1918. – Italo-jugoslavenski komitet konstituiran u Puli za zaštitu ekonomsko-političkih interesa grada. U noći 29. na 30. listopada se sastao na Mornaričkom groblju da napravi očevid mjesta gdje je sahranjen Nazario Sauro. (MARCELLO BOGNERI)

1923. – Sa puljštine. Kod nas vlada općenito mrtvilo. Grad je naš kao nekakvo zapušteno groblje. Opća gospodarska mizerija osjeća se i u okolici. Naš je kotar ovom školskom godinom ostao i bez posljednje hrvatske škole. Isti udarci, po istom receptu, koji su se primjenjivali protiv naših kulturnih ustanova padaju sada i na naše škole u ostalim kotarima tužne nam Istre. (ISTARSKA RIJEČ)

1933. – Statistika nezaposlenosti koju radi Provincijski ured za zapošljavanje za mjesec rujan donosi: do 30.09. registrirano je 907.463 nezaposlenih u Kraljevini. U regiji Venezia Giulia i Zadar takvih je 40.505. (MARCELLO BOGNERI)

1958. – Kuda u večernjim satima? Godišnji odmori primiču se kraju, poljski su radovi popustili, a večeri postaju sve duže. U Bujama pak, kad padne mrak, ljudi se ne trebaju pitati kuda će jer nemaju većeg izbora. I hladni zidovi čitaonice uskoro će odbijati čitaoce, a ostalih društvenih prostorija i nema. Postoji interes za šah klub, ali nedostaje jedan pogodan kutić. Uz neka financijska sredstva pokrenuo bi se rad Amaterskog kazališta i Narodne tehnike, a uz zalaganje mnogobrojnih prosvjetnih radnika umnogome bi oživio i javni život. Nije na odmet spomenuti da su poslije nedavno održanog savjetovanja u vezi kulturnog-zabavnog života i Buježi počeli razmišljati kako će najugodnije provesti slobodne sate u predstojećoj zimskoj sezoni. (GLAS ISTRE)

1958. – U Buzetu pionirska čitaonica vrlo dobro posjećena. U toku dječjeg tjedna, tj. Nedavno u Buzetu je osnovana i pionirska čitaonica koja je postala najposjećenija ustanova u ovom mjestu. Čitaonica posjeduje knjižni fond od preko 800 komada knjiga, a prima i primjerke raznih listova i časopisa. Sredstva za nabavu listova i časopisa pribavili su sami pioniri akcijom sakupljanja starog papira koja je bila organizirana u toku Dječjeg tjedna. Svakodnevno u određeno vrijeme u čitaonici dežura jedan pionir koji se brine za rad čitaonice. Čitaonici pomaže i Narodna knjižara u Buzetu, a vidnu ulogu u radu čitaonice ima i društvo “Naša djeca” kao i škola. (GLAS ISTRE)

1969. – Još dvije telefonske govornice. U Pulu su jučer dopremljene dvije javne telefonske govornice od kojih će radnici PTT jednu instalirati na Verudi, a drugu na području Šijane ili Stoje. Postavljanjem ovih dviju telefonskih govornica broj javnih govornica u Puli povećat će se na sedam i bit će ravnomjernije raspoređene po pojedinim dijelovima grada. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by asuran

28. listopada

Listopad 28, 2012 in Listopad by asuran

1906. – Pula. U crkvi Gospe od mora započeli su radovi dovršavanja pod rukovodstvom inženjera Tommasija. Kompletira se galerija između crkve i zvonika, izvodi se bočno pročelje i upotpunjuju stražnji ulazi. Vrše se i radovi u alabasteru i mramoru. (MARCELLO BOGNERI)

1927. – Otpušteni učitelji i penzija. Javljaju iz Rima da je pitanje penzije za učitelje pučkih škola, koji su otpušteni zbog nedovoljnog poznavanja talijanskog jezika, u toku dobrog rješenja. Ministarstvo prosvjete je dogovorno s ministarstvom financija izradilo nacrt zakonskog projekta koji će biti doskora predložen ministarskom savjetu na odobrenje. (ISTARSKA RIJEČ)

1928. – Za čistoću javnih voda. Pazinski municipij upozorava sve vlasnike uz potoke i kanale da ne ostavljaju preblizu obale smeće s polja, ostatke, pijesak itd. Taj materijal dospijeva kasnije u vodu. Isto tako ne smije se bez posebne dozvole kopati odvodne kanale koji vode u javne vode. To je odredjeno zato da se javne vode drže čiste. (ISTARSKA RIJEČ)

1969. – Kinesko zvono nađeno u Premanturi. Pronalaženje kineskog zvona u Premanturi predstavlja dosta veliku senzaciju, ali senzacionalnost uvećava još više činjenica da se to dogodilo nekome tko se bavi kolekcionarstvom. Poznati pulski zubar i kolekcionar Dragan Gojković pronašao je kinesko zvono u grmlju šipražju svoga zemljišta u Premanturi i on vjeruje da su ga u ovo najjužnije istarsko mjesto donijeli naši stari pomorci. Zvono je teško nekoliko kilograma, od bronce je i ukrašeno veoma lijepim ornamentima, a pretpostavlja se da je staro nekoliko stoljeća. (GLAS ISTRE)

Arhiva