1909. – Građevinski radnik, 25-godišnji Franz Z. iz Via Campo marzio, pritvoren je zbog krađe linoleuma vrijednog 30 K. (POLAER TAGBLATT)

1916. – Zemaljska upravna komisija u Poreču prihvatila je zaključak po kojemu ravnopravnost zemaljskih jezika Istre ima biti praktično provedena u svim istarskim zemaljskim uredima. Svi podnesci sastavljeni u hrvatskom jeziku, predani kod rečenih ureda, biti će od sada riješeni u hrvatskom jeziku. Činovnicima ovih ureda, koji nisu još vješti hrvatskom jeziku, dan je rok od godine dana da nauče ovaj jezik. (HRVATSKI LIST)

1923. – Euharistički kongres u Puli. Ovih dana održavao se u Puli euharistički kongres. Našim narodnim svećenicima nije bio omogućen takav nastup koji se ne bi kosio sa njihovim čuvstvom. Obzirom na tu krivicu, koja je namjerno učinjena našemu narodu, ne donašamo nikakvog izvještaja o tom kongresu. Toliko znanja i ravnanja radi. (ISTARSKA RIJEČ)

1923. – Vinogradari pozor! Radi češćih kiša i vrućine, koja vlada ove godine, pokazuje se u nekojim toplijim položajima u Istri tragovi peronospore i luga. Interes naših vinogradara zahtijeva da ove godine više puta škrope i sumpore vinograde. Tko još nije to učinio barem dva puta neka se požuri. Svako zakašnjenje može nam donijeti ogromne štete. Na posao, dakle! (ISTARSKA RIJEČ)

1948. – Uzgoj školjkaša kamenica (oštriga) i dagnja (pedoća) od velikog je značaja za naše morsko ribarstvo. Ove školjke vrlo su ukusne i bogate vitaminima i drugim hranjivostima. Poznata je hranjivost kamenica koja se odlikuje velikom količinom fosfora i željezne kiseline te se zbog toga preporučuje slabokrvnima, rahitičarima te onima koji boluju na želucu i crijevima. Te odlične osobine ovih školjkaša uočili su još stari narodi, kao Rimljani i kasnije kod nas stari Dubrovčani, koji su lovili kamenice u Bistrini i Stonu. I kod nas u Istri postoje izvanredna mjesta za uzgajanje kvalitetne vrste kamenica u Puli, Pomeru i Vinkuranu. Naša narodna vlast uvidjela je veliku važnost povišenja proizvodnje kamenica za domaću potrošnju i mogućnost izvoza. U našim istarskim uzgajalištima predviđeno je da se u Petogodišnjem planu podigne produkcija do 5 milijuna kamenica. (GLAS ISTRE)

Arhiva

Projekt je ostvaren uz potporu Ministarstva turizma u okviru Programa unaprjeđenja turističke ponude “Korak više” za 2012.

Organizator je UTO Pavleka.

Pozivnica

1891. – Praćen flotom, koja je učestvovala na velikom manevru, u Pulu je stigao car Francesco Giuseppe. Nakon mise posjetio je gimnaziju u ulici Carrara i prisustvovao postavljanju kamena temeljca za crkvu Gospa od Mora. Pored kamena temeljca ugrađen je i pergament sa imenima prisutnih uglednika carstva i mornarice. (MARCELO BOGNERI)

1898. – Cirkus Zavatta je postavio svoje šatre u Puli. Dva šampiona snage Chiapa i Zatella, oba iz Torina, izazivači su u rvanju. Rezultat se očekuje sa velikom znatiželjom. (MARCELO BOGNERI)

1907. – Vodnjan: Oformljen je Circolo popolare di coltura. (MARCELO BOGNERI)

1916. – Oglas natječaja. Kod C. i kr. kotarskog suda u Puli otvorena su dva mjesta pomoćnika pisarne sa dnevnicom od K 3. Natjecatelji moraju dokazati podpuno poznavanje zemaljskih jezika te daktilografiju. (HRVATSKI LIST)

1916. – Objava. Uslijed namjesništvene naredbe može se dozvoliti ustup u zemaljsku bolnicu u Puli onim osobama, koje hoće da posjete bolesnike tek onda, ako mogu liječničkom potvrdom dokazati da su iza početka rata bile uspješno ili ponovno cijepljene protiv kozica. (HRVATSKI LIST)

1916. – Zemaljska upravna komisija u Poreču prihvatila je zaključak po kojemu ravnopravnost zemaljskih jezika Istre imade da bude praktično provedena u svim istarskim zemaljskim uredima. Svi podnesci, sastavljeni u hrvatskom jeziku predani kod rečenih ureda, imadu da već od sada budu riješeni u hrvatskom jeziku. Činovnicima ovih ureda, koji nisu jošte vješti hrvatskom jeziku, dan je rok od godine dana da nauče ovaj jezik. (HRVATSKI LIST)

1929. – Nevrijeme i grad. Strašan vihor oborio se je u četvrtak nad Umag i okolicu. Vihor je gulio stabla, odnašao krovove s kuća i teško oštetio kuće i polja. Južno od Umaga pa sve do Lovrečice padao je grad koji je nanesao ogromnu štetu po vinogradima i usjevima. (ISTARSKI LIST)

1929. – Dobrani kod Barbana. Mramor. Za naše se seoce malo ili ništa ne znade po svijetu. Možda niste ni Vi gospodine uredniče ništa još čuli o njemu. E, pa evo nas, da Vam se za prvi put javimo. Ljetina ne kaže baš najbolje. Ne bude li suše bit će nešto kukuruza i krumpira. Sijena je pak malo. Pokraj našeg sela počeli su kopati mramor. (ISTARSKI LIST)

1948. – Kada ribari polaze u noćni lov, imaju prilike gledati kako iza lađe ostaje svjetlucavi trag, a i kad vesla puštaju u more ono zaiskri. Što je to? Koji je uzrok tom iskrenju mora? Dok se nije otkrio pravi uzrok ovoj zaista lijepoj pojavi, mnogi su mislili da se tu radi o nekom plinu koji se diže iz dubine pa zaiskri na površini kada dođe u doticaj sa zrakom. Drugi su bili uvjereni da to more odrazuje po noći sunčanu svjetlost što ju je preko dana upilo. Bilo je i onih koji su smatrali da to svjetlucanje nastaje usred trenja čestica soli, a neki su u tome vidjeli pojavu elektriciteta. Većina ih je smatrala da je to fosforescencija. Međutim, tu svjetlost prouzrokuju razna morska bića bilo životinjskog ili biljnog podrijetla. Većinom su to sasma sitna, prostim okom nevidljiva jednostanična bića, a i razne bakterije. (GLAS ISTRE)

1975. – Satirički teatar “Jazavac”, koji je početkom mjeseca krenuo iz Zagreba na gostovanje po zemlji, posjetit će danas i sutra Pulu i Vodnjan. Članovi ansambla predstavit će se publici sa satiričkim kolažom Fadila Hadžića “Škola bogaćenja”. Gostovanje “Jazavca” organizira Istarska scena, a priredbe će se održati u pulskom domu JNA i vodnjanskoj kino dvorani. (GLAS ISTRE)

1975. – Uslužno osoblje tri najkvalitetnija pulska restorana, Zagreb, Delfin i Istra, dobilo je suvremene radne uniforme kreirane u stilu lokala – Zagreb zeleno, Delfin plavo i Istra istarski folklor. Uniforme izrađuje pulska Odjeća prema nacrtima kreatora Marije Vareško. (GLAS ISTRE)

Arhiva

1888. – Gradske vlasti odlučile su prebaciti tržnicu sa Arsenalske rive na trg Port’ Aurea. (MARCELO BOGNERI)

1898. – Cirkus Zavatta je postavio svoje šatre u Puli. Dva šampiona snage Chiapa i Zatella, oba iz Torina, izazivači su u rvanju. Rezultat se očekuje sa velikom znatiželjom. (MARCELO BOGNERI)

1907. – Sinoć su na Montegrande naoružani Slaveni napali birače iz Galižane. Rezultat: jedan mrtav, jedan teže i šest lakše ranjenih. Da bi smirila nered morala je i intervenirati 87. kraljevska pukovnija. (MARCELO BOGNERI)

1916. – U talijanskom zarobljeništvu. Anton Frlić, učitelj iz Ližnjana, koji se od svibnja prošle godine nalazio neprestano na sočkoj fronti te bio radi hrabrosti odlikovan i promaknut na čast zastavnika, javlja, da je žalibože dne 15. svibnja o. g. dopao u talijansko zarobljeništvo i da mu ide sasvim dobro. (HRVATSKI LIST)

1918. – Obznana. C. i kr. vojnička uprava sagradila je u vojničke svrhe vodovod iz Sladonje u Alturu i Kavran te je zapitala za službenu odredbu da vlasnici nepokretnine, koje su taknute od vodovoda, dadu privolu služnosti za postavak vodovodnih cijevi. Povjerenstvo će započeti uredovanje u 8 sati ujutro kod sisaljke u Sladonji, a odanle proslijediti će cijeli razmak. Zanimane stranke imaju čekati povjerenstvo kod svojih zemljišta. Kod ove komisije raspravljat će se takodjer i o izdavanju vode iz ovog vojničkog vodovoda civilnom pučanstvu. (HRVATSKI LIST)

1927. – Novo vojno okružje u Puli. Do sada je Pula spadala pod vojno okružje u Trstu. Dana 6. ovog mjeseca otvoreno je u Puli vojno okružje (distretto militare) za istarsku (puljsku) pokrajinu. Načelnikom okružja imenovan je major Capponi. (ISTARSKA RIJEČ)

1975. – Rovinj. Jedanaest najboljih učenika i učenica osmog razreda Druge rovinjske osnovne škole s nastavom na talijanskom jeziku otputovalo je na sedmodnevni nagradni izlet u Italiju. U pratnji razrednice Marije Velan, zajedno s kolegama iz osnovnih škola Rijeke, Tara, Poreča, rovinjski su osnovci posjetili pokrajinu Toskanu. (GLAS ISTRE)

1975. – U Trstu je jučer završena VI. međunarodna smotra klavirista, gitarista, orguljaša i harmonikaša na kojoj je omladinski harmonikaški orkestar OKUD Istra iz Pule postigao lijep uspjeh, osvojivši u kategoriji harmonikaških orkestara prvo mjesto. Pulski orkestar se natjecao s djelima domaćih autora Gaudeamus Bruna Bjelinskog i Karneval Tihomira Vidošića, a izvedbu je stručni žiri ocijenio najvećom ocjenom. (GLAS ISTRE)

Arhiva

1909. – Osnovana je udruga “Societa Ginnastica” s namjerom educiranja o sportu te osnivanja limene glazbe, mačevanja, rvanja, streličarstva, plivanja i veslanja. Zastava društva je bijela sa grbom Pule u žutom i zelenom, pričvršćena je na tamnoplavo koplje sa koga vise dvije trake: na jednoj piše naziv udruge, a na drugoj: “Snaga i vrijednost”. (MARCELO BOGNERI)

1909. – Kao što smo već javili, gosp. Paul Kupelwieser, vlasnik otočja Brijuni, doživio je prometnu automobilsku nezgodu u kojoj je ozlijeđen, ali je već otpušten iz bolnice i sad se nalazi u svojoj vili na Velom Brijunu. (POLAER TAGBLATT)

1916. – Oglas natječaja. Kod c. i kr. kotarskog suda u Puli otvorena su dva mjesta pomoćnika pisarne sa dnevnicom od K 3. Natjecatelji moraju dokazati podpuno poznavanje zemaljskih jezika te daktilografiju. (HRVATSKI LIST)

1916. – Objava. Uslijed namjesništvene naredbe može se dozvoliti ustup u zemaljsku bolnicu u Puli onim osobama, koje hoće da posjete bolesnike tek onda, ako mogu liječničkom potvrdom dokazati da su iza početka rata bile uspješno ili ponovno cijepljene protiv kozica. (HRVATSKI LIST)

1927. – Iz uredništva. Naši dopisnici iz Draguća i Grimalde i nekoji naši pretplatnici nam javljaju da njima je zabranjeno primati Istarsku Riječ. Ovime im javljamo da ne čine nikakav prekršaj ako primaju našu novinu. Nezakonito postupa onaj koji zabranjuje da se novina prima. Pretplaćena novina je vlasništvo pojedinca. O razašiljanju naše novine po Istri ne odlučuje ni mjesni poštar ni kraljevski karabinjeri vašeg sela već više nadležne vlasti. Istarska riječ je dozvoljena, a i vi imate pravo da se na nju pretplatite i da je čitate jer čitajući Istarsku Riječ ne postajete opasnim propagandistima već razboritim građaninom koji je upućen u sadašnji opći položaj i u svoje dužnosti i prava. (ISTARSKA RIJEČ)

1929. – Nevrijeme i grad. Strašan vihor oborio se je u četvrtak nad Umag i okolicu. Vihor je gulio stabla, odnašao krovove s kuća i teško oštetio kuće i polja. Južno od Umaga pa sve do Lovrečice padao je grad koji je nanesao ogromnu štetu po vinogradima i usjevima. (ISTARSKI LIST)

1929. – Krađa u Marčani. Pulski «Corriere Istriano» od nedjelje javlja da su ovih dana tatovi jednom seljaku iz Marčane odagnali svu marvu iz staje. (ISTARSKI LIST)

1929. – Dobrani kod Barbana. Mramor. Za naše se seoce malo ili ništa ne znade po svijetu. Možda niste ni Vi gospodine uredniče ništa još čuli o njemu. E, pa evo nas, da Vam se za prvi put javimo. Ljetina ne kaže baš najbolje. Ne bude li suše bit će nešto kukuruza i krumpira. Sijena je pak malo. Pokraj našeg sela počeli su kopati mramor. (ISTARSKI LIST)

Arhiva

1890. – Odbor plemenitih dama i gospođa na čelu sa baronesom M. de Pinter odlučio je osnovati dobrotvorno društvo koje će doskočiti problemu prosjačenja. Za dobar početak organizira se svečanost 15. lipnja u Šijanskoj šumi gdje su pozvane velike pulske dame. (MARCELO BOGNERI)

1896. – Počeo je funkcionirati novi sustav gradske rasvjete. Tri glavne ulice su osvijetljene lampama Auer. U prekrasnoj ulici Carrara je kao usred bijelog dana. Vjeruje se da će uskoro cijeli grad biti osvijetljen na plin. (MARCELO BOGNERI)

1900. – Popis pučanstva. Koncem tekuće godine obavit će se širom čitave Austrije popis pučanstva. Taj popis vrši se svakih 10 godina. Pošto je to pitanje i kod nas u Istri od velike važnosti, jer nam ukradu Talijani pod izlikom obćevnog jezika na hiljade i hiljade našeg naroda, to preporučamo i mi najtoplije svim narodnim obćinam Istre da sastave jednake molbe na carevinsko vieće za provedbu popisa pučanstva na temelju narodnosti nipošto kako zadnjki put i kako žele Niemci i njihovi saveznici Talijani na temelju obćevnog jezika. (NAŠA SLOGA)

1906. – Odlazak eskadre. Danas poslije podne odlazi iz Pule za Dalmaciju druga divizija eskadre naše ratne mornarice. Brodovlje – torpiljarka sa bojnim lađama „St. Georg“, „Karl VI“ i „Szigetvar“ otputovat ce sutra. (OMNIBUS)

1909. – Iz policije: Protiv 33-godišnjeg prodavača mlijeka Johana Z. iz Pule, via Veruda 7, podnešena je kaznena prijava jer je ostavio kola i konje bez nadzora u prometnoj ulici. (POLAER TAGBLATT)

1929. – Glas iz Argentine. Od jednog našeg Kanfanarca, koji je pred nekoliko mjeseci pošao u Argentinu, primili smo ovo pismo: Dragi gosp. Uredniče! Ne prođe dana, a da ne mislim na rodni kraj. Prošlo je šest mjeseci da nisam čitao naše istarske novine. Meni se čini da je prošlo ne šest mjeseci nego šest godina. Molim Vas da mi odmah počnete slati novinu da znadem kako je doma. Srdačno pozdravlja Vas i sve znance u domovini Antun Čehić. (ISTARSKI LIST)

1929. – Borinići od Barbana. Ozgor našega sela kopa se boksit. Kažu, da ga je toliko, da neće biti iskopan niti u 10 godina. Naši su mladići pošli za radom u Ameriku, a k nama dolaze raditi iz susjednih općina jer domaćih radnika nema. (ISTARSKI LIST)

Arhiva

Organizatori su Općina Fažana i Amforapress.

Pozivnica

1902. – U Gradskoj bolnici u Puli postala je obaveza za sve bolesnike koje bolest ne veže za krevet da imaju na sebi kućne haljine koje se mogu nabaviti u administraciji Bolnice. (MARCELO BOGNERI)

1904. – Od prije 3 dana aktivirana su tri nova kamiona za pranje ulica. Samo jedan može obilno zaliti rivu cijelom dužinom od Casion di Marina do Sanita’ sa samo dva polijevanja. Tri kamiona sa drugom aparaturom su stavljeni u komandu vatrogasaca. Kamioni polijevaju samo dio ulice tako da voda ne ošteti izloge. (MARCELO BOGNERI)

1916. – Na znanje. Obzirom na dnevno rastuće cijene svinja te poteškoće nabavljanja istih namjerava istarsko pokrajinsko kulturno vijeće, u svrhu podignuća gojenja i osjeguranja krmadi u Pokrajini, razdijeliti besplatno medju gojitelje neki broj svinja i prasaca za razplod. Prijave prima do 22. o. mj. gosp. Giacich u javnoj tržnici. (HRVATSKI LIST)

1918. – Jednakopravnost Jučer je u Zagreb stiglo iz Opatije i Lovrana 50 istarske djece koja će biti smještena u Vojnom križu. Kako doznajemo stiglo je u Volosko i Opatiju 8000 madžarske i njemačke djece. Naša djeca moraju da bježe iz Opatije da nadju koricu kruha u braće u Hrvatskoj, a na njihovo mjesto dolaze njemačka i madžarska djeca da zauzmu u domaji njihovo mjesto. I za tu tudju djecu dolazit će dovoljno hrane dok za njih uboge nije moglo doći hrane. Tako se postupa s nama i postupat će se sve dok bude tudjin u našoj kući gospodar. (HRVATSKI LIST)

1918. – Općinski ured za posredovanje radnje u Puli javlja: Djelomičnim povratkom bjegunaca u kotar tvrdjave grada Pule ponarasao je znatno zahtjev traženja radnih sila uopće, muškaraca i žena, kaošto i broj traženja službe. Da se uzmogne udovoljiti ovim molbama u najkraće vrijeme potpisani ured toplo preporuča, bilo nezaposlenim muškarcima i ženama, pripadali oni kojoj mu drago vrsti zanatlija, bilo svim poslodavcima, da se obrate isključivo ovom uredu kod traženja službe, dotično radnih sila. Za upute i prijave obratit će se stranka ovom uredu, Municipij, II kat. (HRVATSKI LIST)

1928. – Za mnogobrojne obitelji. Na prijedlog istarskog prefekta Predsjednik vlade je odredio neka se doznači novčani dar od 400 lira slijedećim obiteljima sa mnogo djece: Mariji Antoniji Venier Žiković iz Vrsara, Anđelu Kureliću iz Boljuna i Antunu Kuraliću iz Boljuna. (ISTARSKA RIJEČ)

1928. – Teretni automobil pregazio jednu kravu. Teretni kamion, krcat boksitom, na cesti između stanice sv. Petra u Šumi i sela Viceli pregazio je jednu kravu. Krava je ostala na mjestu mrtva. Jednu drugu kravu kamion je teško ranio. Krave su bile vlasništvo Marka Kopitara. (ISTARSKA RIJEČ)

1937. – Dr. Mijo Mirković sveučilišni profesor u Subotici izabran je na posljednjoj glavnoj skupštini Slavenskog instituta u Pragu 3. o. mj. izvanrednim članom. Zagrebački Obzor registrirajući tu vijest prema Prager Press piše i ovo: Dr. Mijo Mirković poznat je hrvatskoj kulturnoj javnosti i po svojim izvrsnim čakavskim pjesmama pod pseudonimom Mate Balota. (ISTRA)

1948. – U našoj Republici održava se Dječji tjedan od 20. do 27. 6. Dječji tjedan se organizira u cilju što boljeg organiziranja socijalno-zdravstvene zaštite majke i djeteta. Dječji tjedan bit će velika manifestacija brige naše narodne vlasti i masovnih organizacija za djecu. Putem predavanja bit će prikazani postignuti rezultati od oslobođenja do danas na zaštiti djece. Proslava Dječjeg tjedna održat će se u svim školama kao i u svim dječjim socijalnim, zdravstvenim i prosvjetnim ustanovama. Potrebno je da se kroz Tjedan populariziraju savjetovališta majke i djece. Naročito treba da se u predavanjima i na sastancima ističe potreba jače pomoći majkama-radnicama u zbrinjavanju njihove djece. Zato će naše žene u toku Tjedna pojačati pomoć i brigu koju do sad poklanjale dječjim domovima. Posjećivanjem i darovima kao i stalnom brigom za djecu proslavit će naše žene najbolje Dječji tjedan. (GLAS ISTRE)

Arhiva

1909. – Lovački klub: Dne. 15. o.mj. u 6 sati navečer održat će se redovna Generalna skupština. Umoljavaju se članovi kluba da prisustvuju skupštini. (POLAER TAGBLATT)

1909. – Danas će se u restoranu Johana Penka, u kojem je Dom veterana, u 6 sati na večer održati Vojnički koncert uz sudjelovanje vojne glazbe 87. Pješačke pukovnije. Ulaznina 40 hellera. Posjetiteljima je na raspolaganju kuglana i streljana, topla i hladna jela, pivo na čaše. (POLAER TAGBLATT)

1909. – Iz policije: Zbog surovog postupanja sa svojim konjem protiv 28-godišnjeg kočijaša A. Zambona iz Via Dante 9. podnesena je krivična prijava. (POLAER TAGBLATT)

1916. – Zatvorena ulica. Radi pošljunčivanja bolničke ulice izmedju ulice Saldame i ulice Milizia zatvara se ista do dalnje odredbe za kolni promet. (HRVATSKI LIST)

1916. – Opomena. U posljednje su vrijeme učestali slučajevi da osobe nepovlašteno nastupaju u vojničkoj odori te na taj način nastoje da počinjaju razne prevare: navodna rekvizicija, sabiranje vojnih kovina itd. Na to se upozoruje pučanstvo uz primjedbu, e je dužnost svakog pojedinca, da u sumnjivim slučajevima takove osobe odmah prijavi kod najbliže vojničke ili redarstvene straže. (HRVATSKI LIST)

1918. – Hrvatski jezik – državni jezik. C. i kr. ministartvo rata izdalo je odredbu: U vojničkim naredbama u kojima se spominju u monarhiji upotrebljavani uobičajeni jezici valja iztaknuti državopravni položaj ugarskog (hrvatskog) jezika naprama drugim jezicima te uvijek izbjegavati izraze kao “svi zemaljski jezici” ili “njemački i ostali zemaljski”. (HRVATSKI LIST)

1928. – Buna na pulskom trgu. Na pulskom “merkatu” došlo je 1. o. mj. do prave bune. Muncipij je naime naredio da se sve prodavačice povrća moraju preseliti sa asfaltiranog prostora uz prodavače ribe, preko puta, na prostor gdje su zasađena stabla. Time su one bačene nekako u pozadinu pa misle da će im trgovina trpjeti. Došle su na trg ne da prodaju povrće već da štrajkaju i protestiraju. Taj protest je bio tako glasan i oštar da je morala intervenirati općinska policija, karabinjeri i agenti. Teško je bilo rastjerati razjarene prodavačice povrća.

1937. – U subotu je priredio Lisinski koncert u Sušaku. Na programu su bile i Roženice Matetića-Ronjgova. Tom je koncertu prisustvovao i sam autor Roženica. Za ovaj koncert vladalo je živo zanimanje kod svih ljubitelja muzike u prvom redu zbog Matetićevih Roženica koje su se nalazile kao druga točka na programu. Nakon uspjele prve točke programa napeta je sva pažnja slušatelja na Roženice i od prvih zvukova pa sve do završetka ovog zaista velebnog djela g. Ivana Matetića-Ronjgova. Čitava dvorana slušala je bez daha majstorsku izvedbu ovog djela, a kad su umukli posljednji tonovi udari u neopisiv aplauz i pjevačima i autoru. Aplauz je dugo trajao i sva dvorana ostala je pod dojmom ovog velebnog djela. (ISTRA)

1948. – Bale. Pošto se broj članova u duhanskoj zadruzi povećao i tehničke se mogućnosti poboljšale ove je godine zasađeno oko 20% više sadnica nego prošle godine. Zahvaljujući učestalim kišama i blagoj klimi duhanske biljke su zdrave i vrlo brzo se razvijaju. Na mjestima gdje je ranije obavljena sadnja započet će berba listova već u prvim danima mjeseca srpnja. (GLAS ISTRE)

Arhiva

U 19 sati u Pomorskom muzeju – palača Gabrielli bit će predstavljen izložbeni projekt “Večen Piran – Eterna Pirano” o piranskim arheološkim nalazima, uz pregled nedavno otkrivenih zidnih slikarija u obnovljenom prizemlju te ponovno otvorenje svih muzejskih zbirki. U 21 sat započet će svečanost “Odprti k morju in ljudem” u Kazalištu Giuseppe Tartini, kada će biti predstavljen i europski prekogranični projekt Slovenija-Italija “Openmuseums”. Uslijedit će i koncert Baroknoga trija.

Pozivnica i program