Slideshow shadow
by ltidic

31. ožujka

Ožujak 31, 2019 in 3 Ožujak by ltidic

1895. – Postavljeno je na scenu djelo poštovanog maestra Antonia Smareglie “Nozze Istriane” što samo potvrđuje slavu kompozotira ne samo kao glazbenika već i opernog skladatelja od velikog značaja. (MARCELLO BOGNERI)

1908. – Sjajna pobjeda “Narodne radničke organizacije” u Puli. “Narodna radnička organizacija” napreduje orijaškimi koraci, a s njome napreduje svist radnika i očuvanje od takozvanih socijalista. Krasne plodove vidimo u jučer dovršenim izborima delegata za bolesničku blagajnu radnika u arsenalu. Kako je poznato radnici biraju 150 delegata, a mornarica ih imenuje 50, ukupno dakle 200. Tih 200 delegati izabiru 9 odbornika, a mornarica imenuje predsjedika i dva nadzornika. Uza svu agitaciju, uza sav terorizam, uza sve nepodobštine socijalista pobjedio je naš svjestan radnik te izabrao 125 delegata, a socijalistima pustio samo 25! Dočim do sada su sve “dobivali” socijalisti! Jer naš puk nije bio organiziran. Liepi dokaz protivničkog fanatizma dali su nam prigodom izbora novog liječnika za bolest. blagajnu kad su nam silom htjeli narinuti talijana koji ne pozna naš jezik. Nego vremena se mijenjaju i za vazda odtrgnula se je iz ruku protivnika bolestnička blagajna za arsenalske radnike. (OMNIBUS)

1908. – Tramvaj u Puli. Dne 28. o. mj. obdržavalo je skupštinu društvo mjestnog tramvaja. U godini 1907. preneslo se je na vozovima 1.031.167 osoba te se inkasiralo K 132.284,95 te je oko 5.5 tisuća kruna više od preklani. Predsjednik viši inžinir Wilhelmi izjavio je da je društvo pripravno graditi prugu do Šijane nu da se do sada nije moglo pogoditi s obćinom. Odlučilo se dati 4% dividende. (OMNIBUS)

1927. U zastrašujućem požaru uništen je mehanički mlin u Šijani. Bio je u vlasništvu kuće Pozetto. Šteta se procjenjuje na više od pola milijuna. (MARCELLO BOGNERI)

1929. – Marčana. Ova je zima bila strašna. Naši najstariji ljudi govore da ne pamte tako duge i oštre zime, kakva je bila ove godine. Hvala Bogu da je prestala i da je nestalo snijega. Ovih smo dana počeli raditi u polju i već smo posadili krumpir. Javljam Vam da je u noći 1. februara bio pokraden dućan Petra Gonana. Tatovi su odnijeli robe u vrijednosti od 15 tisuća lira. Puno robe se je našlo i nekoji su zatvoreni, ali nijedan iz našeg sela i naše okolice. (ISTARSKI LIST)

1929. – Pomer. Nijesu prošle ni dvije godine što je presvij. Gosp. Biskup poslao k nama veleč. Gosp. Tomu Franka. Sada se među Pomercima čuje govor da će i on otići iz Pomera. (ISTARSKI LIST)

1932. – Lijepa naša Istra. Jedan od najbogatijih krajeva Istre je Poreština. Zemlja je tu bogata i rodna, polagano se spušta u širokim zaravancima do mora, a sva je zasadjena prostranim i lijepo obrađenim vinogradima, maslinicima i bujnim šumama. Smokava, lješnjaka i badema imade na pretek. Seljaci su uglavnom imućni ljudi. Nijesu rijetke obitelji koje imadu po desetak glava volova, po sto do dvjesta ovaca, a u podrumu od sto do pet sto, neke čak i do hiljadu hektolitara, najboljeg vina. (MALI ISTRANIN)

1955. – Dječji vrtić u Tinjanu bez svojih prostorija. Svi su se Tinjanci obradovali kada je u ovoj školskoj godini u mjestu otvoren dječji vrtić jer se za njim osjećala velika potreba. Privremeno je vrtić smješten u zgradi Osmogodišnje škole. Međutim, to rješenje nije najbolje. Dječji vrtić radi poslije podne dok se ujutro u tim prostorijama održava nastava sa školskom djecom. Nastava obično završava u jedan sat tako da nema dovoljno vremena da se prostorija dobro počisti i prozrači jer brzo nakon toga počinje rad dječjeg vrtića. Osim toga dječji vrtić će dobiti i svoj namještaj samo je pitanje kako je to moguće u istoj prostoriji svaki dan i prije i poslije mijenjati namještaj, tehnički je to neizvedivo. Zato bi trebalo što prije riješiti problem smještaja za dječji vrtić. (GLAS ISTRE)

1958. – Školske kuhinje na Motovunštini pred zatvaranjem. Na jednom nedavnom održanom skupu prosvjetnih radnika Motovunštine, prosvjetni referent Narodnog odbora općine obavijestio je prisutne učitelje da narodni odbor ne može više davati sredstva za nabavku drva potrebnih za školske kuhinje pa ona škola koja će imati dovoljno drva može i dalje držati školsku kuhinju, a ostale ne. Neke škole nemaju već ni sada drva, druge možda još za ovaj mjesec i tako školske kuhinje na Motovunštini su pred zatvaranjem. Jedini razlog je u drvima jer sira i ostalih namirnica ima dovoljno u Općinskom odboru Crvenog križa. U narodnoj osmogodišnjoj školi Kaldir već je zatvorena školska kuhinja i 90 učenika ove škole više ne dobiva topli obrok za vrijeme odmora. Znači, već je zatvorena jedna školska kuhinja, a za njom će poći druga, treća. Ako ostane ovakvo stanje kakvo je sada ista sudbina će zadesiti sve škole na Motovunštini što je vjerojatno jedinstven slučaj ne samo u Istri već u čitavoj zemlji. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by ltidic

30. ožujka

Ožujak 30, 2019 in 3 Ožujak by ltidic

1850. – U novinama “Giornale di Gorizia” izlazi članak u kome piše: “Kad bi se Rovinjani raštrkani po cijeloj zemlji vratili u svoju domovinu, naseljenost grada prešla bi broj od 18.000 stanovnika. U Carigradu se nalazi ulica koja nosi naziv “Rovignesi”, dok u Limi, Peru, žive 192 Rovinjana. (MARCELLO BOGNERI)

1881. – Poreč. Ukupan broj stanovnika općine Poreč 31. prosinca 1880. iznosio je 8.368, od toga Talijana 7.388, Slavena 969 i Nijemaca 11. (MARCELLO BOGNERI)

1905. – Otvorena je nova elegantna kavana “Secession” u ulici Barbacani. Uređena je s mnogo stila, sastoji se od dvije prostorije. Posebice salon ostavlja osobit dojam na gosta jer su na zidovima ogromna ogledala, a uz zidove plišani kaučevi. Osvjetljena je s 15-ak stropnih svjetiljki, a gostu su na raspolaganju bilijar, telefon i toalet. Vlasnica je g. Cerlenizza. (MARCELLO BOGNERI)

1908. – Primamo i uvršćujemo. Podpisani poziva sve članove “Čitaonice” u Puli da dodju nefaljeno na glavnu redovitu godišnju skupštinu koja će biti dne. 4. aprila tek. g. u društvenim prostorijama sa sliedećim dnevnim redom: 1. Pozdrav predsjednika, 2. Izvješće tajnika, 3. Izvješće blagajnika, 4. Izbor predsjednika i odbora, 5. Eventualija. Skupština počima točno u 9 sati na večer. (OMNIBUS)

1927. – Iz srednje Istre: drizgavac. Poznate ga? Ja mislim, da je malo ki od mojih vršnjaki, ki ne bi bija ima š njim posla. Mali je kakoj “japunež”, a na livu nogu šepa i škiljast je. Kad smo bili mali, vajk je kredeva materi batune z kotul. Kolike pute smo igrali na bružu dokle nas ni mrak potira u hižu. Vajk je bija najšegaviji. Ma kad bi nam dobija batine, na ki ti način, bi mu he zmutili. Svi su govorili da je vragu s kotla vušpa. Svaki, ki ga pozna, bi reka: Nikad s tega “škljenka” niš. Kad bi mu ki ča reka mriž sve ljude bi hita kamenje. Ma po Svetu Mariju gledajte ga danas! Šantule Ive svaku nedilju ga morete viti na placi u Kanfanaru, a Prikodražani ga najbolje poznaju. (ISTARSKA RIJEČ)

1955. – Poboljšava se mehanizacija u brodogradilištu Uljanik. Obzirom da brodogradilište Uljanik u Puli sada prelazi i na izgradnju velikih plovnih objekata kao što su tramperi od 10.000 tona, velika se pažnja posvećuje modernizaciji i boljoj mehanizaciji sredstava za proizvodnju. Tako se sada na navozu gdje će se sada izdavati tramperi betoniraju temelji za montiranje dviju velikih dizalica. Nedavno je u brodogradilištu postavljena kobilica za prvi tramper od 10.000 tona. (GLAS ISTRE)

1955. – Kako živi i radi omladina Kringe. Jedno večer put me nanio i kroz Kringu. Svratio sam u čitaonicu, ako se tako može nazvati sobica samo sa jednim stolom, bez ijedne stolice samo s jednom šah garniturom i s pet knjiga. U takvoj se prostoriji svako veće okuplja dvadesetak omladinaca i omladinki Kringe koji imaju volje za rad. Pričali su mi kako bi željeli da vježbaju program za kakvu priredbu, ali ih nema tko uvježbati. U selu postoje dvije učiteljice. Zašto se omladina ne bi na njih obratila za pomoć? Njima bi trebala pružiti pomoć i omladina iz Tinjana kao i općinski komitet Narodne omladine iz Pazina. Ti mladi ljudi u Kringi predstavljaju zdrav kolektiv koji zaslužuju ozbiljnu pomoć. Najviše im ipak mogu pomoći učiteljice koje u selu žive i rade. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by ltidic

28. ožujka

Ožujak 28, 2019 in 3 Ožujak by ltidic

1872. – U Puli svakog 1. i 15. u mjesecu izlaze novine istarskog naroda “Il Pensiero”, poluslužbenog organa za akte udruženja radnika Pule. (MARCELLO BOGNERI)

1908. – Rad dr. M. Laginje. U znamenitim dogadjajima, promjeni zakona za izbor zastupnika na zemaljskom saboru i obć. zastupnika Pule, ime dra. Laginje igra najprvu i najvažniju ulogu. Protivnička stranka uložila je sve svoje sile samo da ne dodje do promjena jer je dobro znala da iste znače početak novog doba za Istru, doba oslobodjenja iz stoljetnog sužanjstva ispod talijanaškog jarma. Dvie su točke kojima on posvećuje posebnu pažnju: naša bojna Mornarice i naši radnici u arsenalu u Puli. Povodom razprave o proračunu ratne mornarice dr. Laginja je orisao jadno stanje radnika, ogromnim dijelom Hrvata, te predlaže rezolucije koje idu za poboljšanjem materijalnog stanja radnika i namještenika te želi da ratna mornarica bude samostalna i da se reaktivira škola za pomorske aspirante. (OMNIBUS)

1929. – U blizini talijansko-jugoslavenske granice u vlaku je uhićen Vladimir Gortan. Nakon pretresa kod njega su pronađeni različiti dokumenti, među kojima i pismo naslovljeno na društvo “Edinost” u Trstu, Odbor za Istru. Pismo ima pečat društva Jugoslavenska Matica u kom se izjavljuje da je Vladimir Gortan, jugoslavenske nacionalnosti, vrlo poznata osoba. Pronađena je i veća suma novca te posrebrene značke društva “Sokol”. (MARCELLO BOGNERI)
1932. – Lijepa naša Istra. Ostali Istrani čitav kraj Poreštine nazivaju Vlašijom, a narod u njoj Vlasima. Vlah je poseban tip istarskog Hrvata. Ćudi je dosta opore, šutljiv je i nije razgovorljiv kao što je npr. Bezjak iz srednje ili Liburnjanin iz istočne Istre. Počinjenu mu nepravdu teško oprašta i ako samo može oprat će je krvlju. Mnogi ga zato smatraju surovim i divljim, no tome nije tako jer je u njega zlatno srce, samo ga valja upoznati. Prijatelja uvelike cijeni ni ne nazivlje ga drugačije nego najdražim imenima kao “lipi brat moj!”, “lipa krvi moja” i slično. Gostoljubiv je do skrajnosti i sam će gladovati, ali će gosta podvoriti gospodski. (MALI ISTRANIN)

1955. – Novi broj Riječke Revije. Prije nekoliko dana izašao je broj 1 Riječke Revije za 1955. godinu. Ovaj naučno-popularni časopis što ga izdaje poduzeće Otokar Keršovani iz Rijeke izlazi kao dvomjesečnik već tri pune godine. Kao to su i prošli tako i ovaj posljednji broj (za siječanj i veljaču 1955.) bogat je raznovrsnim člancima i prilozima. Cijena svakog pojedinog broja Riječke Revije je 60 dinara. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by ltidic

27. ožujka

Ožujak 27, 2019 in 3 Ožujak by ltidic

1906. – Štrajk zidarskih nadničara. Jučer počeli su u našem gradu štrajkovati zidarski nadničari jer gospodari nisu prihvatili uvjete radnika glede plaće i dnevnog rada. Usljed toga obustavljen je svaki rad na zgradama u gradu i okolici te i zidari bezposličuju. Danas imaju nadničari pogovor u Arco romano te se drži da će doći do sporazuma izmedju poduzetnika i radnika. Red nije do sada poremećen. Štrajkaši su većinom ljudi naše krvi, medju kojima i više Crnogoraca. (OMNIBUS)

1906. – Hrvatska čitaonica u Banjolam. U nedjelju dne 25. o. mj. obdržavala se je konstituirajuća skupština Hrv. čitaonice u Banjolam, na kojoj je izabran sljedeći odbor: Luka Košara predsjednik, Jakov Jurlina podpredsjenik, Jure Šanša tajnik, Ante Crnobori pok. Mije blagajnik. U društvo se dosad upisalo 28 članova te se nadamo da će broj porasti jer je dužnost svakog pravog Hrvata da stupi u hrvatsko kolo te da pod narodnim barjakom vojuje za narodnu slavu. (OMNIBUS)

1906. – Središnje povjerenstvo za umjetnost i starine. Upravitelj ministarstva za bogoštovje i nastavu imenovao je dopisnika središnjeg povjerenstva za umjetnost i starine dra. Stjepana Nikolu Petrisa, odvjetnika u Krku, konservatorom središnjeg povjerenstva I sekcije. Iz Zapisnika sjednice od 9. o. mj. vadimo: “Dopisnik Moser izvješćuje o izkopinama u predjelu “Na vertače” u Kaštelu. Konservator Gnirs izvješćuje da su predmeti izkopani u Zamasku nabavljeni od “Museo civico” u Puli.” (OMNIBUS)

1919. – Ovih dana se u Puli okuplja pomorska divizija koja bi trebala biti pratnja austrijskim brodovima koji su nam dodijeljeni prema dogovorima o primirju. (MARCELLO BOGNERI)

1955. – Smotra dramskih grupa Istre. Savez kulturno-prosvjetnih društava Istre od 17 do 24 travnja ove godine organizira u Rovinju i Poreču smotru dramskih grupa Istre. Smotra je zamišljena tako da se u te dane u navedenim mjestima organizira Tjedan dramske umjetnosti ili Tjedan kulture. Dana 17., 19., 21. i 23. travnja predstave će se održavati u Rovinju, a 18., 20. i 22. travnja u Poreču. U nedjelju 24. travnja gostovat će ansambli narodnih kazališta i to onaj iz Buja u Rovinju, a pulski u Poreču. To će biti i završne priredbe na smotri. Učesnici će biti podijeljeni u dvije grupe: seoski i gradski ansambli pa će i konkurencija prema tome biti dvostruka. Sve će grupe ocijeniti ista ocjenjivačka komisija sastavljena od stručnjaka. U danima smotre bilo bi vrlo zgodno da se organiziraju u Rovinju i Poreču i prigodne umjetničke izložbe dramske umjetnosti, izložbe knjiga ili predavanja s područja kazališta i ostalih umjetnosti. Ako bi se i to ostvarilo vrijeme od 17. do 24. travnja bi zaista predstavljalo kulturni tjedan za Rovinj i Poreč. (GLAS ISTRE)

1958. – Rad amaterskog kazališta. Nakon neke pauze amatersko kazalište u Bujama pristupilo je uvježbavanju komedije nepoznatog autora “Tri seoska sveca”. Niti ovog puta nije bilo teško pronaći dvanaest lica, koliko ih je potrebno za ovu komediju, jer u Bujama postoji naročiti interes za amaterizam. Za premijeru, koja će se održati polovicom travnja, u Bujama vlada već sada znatan interes tim više što komediju režira poznati kazališni glumac B. Trakić iz Pule, inače vrlo mio bujskoj publici. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by ltidic

26. ožujka

Ožujak 26, 2019 in 3 Ožujak by ltidic

1955. – Rikard Katalinić-Jeretov prijatelj i pjesnik Istre. Pod konac ovog mjeseca navršava se već pola godine od kako je umro veliki prijatelj i pjesnik Istre, Rikard Katalinić Jeretov. Nešto prije svoje smrti proslavio je popularni Barba Rike 85 godina života i 70 godina svoga rada na književnosti. Tom prigodom mu je matica Hrvatske izdala zbirku pod naslovom Rikard Katalinić Jeretov pjesnik Istre: Odabrane pjesme 1888.-1950. Malo nakon izdanja spomenute zbirke 29. rujna 1954. umro je u Splitu, gdje je proboravio zadnji dio svoga života. Mnogo bi se trebalo govoriti o Barba Riki koji je sav svoj život dao za Istru. To su donekle učinili naši časopisi. Mi možemo sa sigurnošću i opravdanjem reći da će uspomena i djelo Rikarda Katalinića Jeretova živjeti u srcima i svijesti svih naroda cijele Hrvatske, a naročito naroda njemu tolike mile Istre. (GLAS ISTRE)

Arhiva