Slideshow shadow
by ltidic

31. siječnja

Siječanj 31, 2019 in 1 Siječanj by ltidic

1893. – Iz Žbandaja piše nam tamošnji župnik veleč. g. Ivan Tomšić da se u njegovoj župnoj crkvi nije pjevala hrvatska misa od njegovih predšastnika već u latinskom jeziku te da se i on drži tog običaja. Ovim izpravljamo vijest uvrštenu u našem listu br. 51 u kojoj stoji da je velečasni g. župnik zabranio pod sv. Misom pjevati hrvatski “Slavu” i “Vjerovanje”, ali o hrvatskoj pjevanoj misi neima ondje govora. (NAŠA SLOGA)

1890. – U Puli su nedjeljom počele izlaziti humoristično-satirične novine s puno karikatura “Il Coccodrillo”, urednik i redaktor Giusepe Cupez, tiskano u tipografiji Gregorio Seraschin. (MARCELLO BOGNERI)

1898. – Prije dva dana je izašao u Puli prvi broj tjednika “Il Popolo Istriano”, urednik Giovanni Timeus, odgovorni urednik Carlo Rigo, administracija na adresi Clivo Crispo 2, izlazi subotom, tiskano u tiskari Sambo iz Trsta. (MARCELLO BOGNERI)

1900. – U povodu smrti Giuseppe Verdija stižu telegrami sućuti od Gradske uprave, Casino Commerciale, Circolo mandolinistico, Circolo Armonia i od nautičkog kluba Pietas Julia. Odgođena je predstava u Politeami Ciscutti i održana komemoracija. (MARCELLO BOGNERI)

1906. – Iseljavanje Hrvata. Piše “Hrvatska zastava” od 2. ovog mjeseca iz Chicaga: “Doseljavanje Hrvata u SAD svuda raste te ih svake sedmice dolazi više stotina. Po iskazu doseljeničkog ureda u New York-u došlo je pretprošlog tjedna, u SAD, 236 Hrvata iz austrijske pole, a 390 iz ugarsko-hrvatske pole monarhije, ili ukupno došlo je pretprošli tjedan 626 Hrvata. I tako, jedino Poljaci kojih je bilo 1.375 i Slovaci kojih je bilo 1.143 nadmašuju Hrvate u iseljavanju iz Austro-Ugarske. Koliko je nama poznato doselilo se je prošle godine preko 30.000 Hrvata u Sjedinjene Države. Uzmemo li u obzir seljenje Hrvata u Sjevernu Ameriku, Kanadu, Novi Zeland i Afriku tad smo stalni da je broj sveukupnih hrvatskih iseljenika prošle godine nadvisio 50.000. Taj broj iseljenika najjasnije nam govori kakovo zlo danas bije Hrvate u okviru nesretne Austro-Ugarske države.” (OMNIBUS)

1920. – Dobrotvorni bal. U Poreču se je preksinoć održao, u Gradskom kazalištu G. Verdi, dobrotvorni bal. Svrha bala je bila prikupljanje sredstava za kupnju novih glazbenih instrumenata za Filharmonijsku Udrugu. Bal je uspješno održan te je prikupljeno više od 2.000 lira. Manifestacija je trajala do ranih jutarnjih sati. (L’AZIONE)

1925. – Klaštrenje maslina (rezanje). Ljuto se vara tko misli da maslina nije prama ničem osjetljiva ni prama nepogodama vremena ni prema nemaru ljudi ni prema napadajima nametnika i gamadi već da ona sve to mukotrpno podnosi i da bi uz sve to morala dobro i redovito radjati. Italijanski maslinogojci ne misle tako kako naši. U njih je stara riječ: Tko maslinu kopa moli je da rodi, tko je gnoji, tome rodi, a tko je kljaštri, sili ju da rodi. Kljaštrenje je, dakle, radnja koju se ne smije propuštati. (NARODNI GOSPODAR)

1955. – Posjeta dječjem zabavištu u Poreču. Na jednom od lijepih položaja u vili pokraj mora smjestio je narodni odbor gradske općine Poreč dječje zabavište. Svega nekoliko minuta od centra grada, na kraju aleje starih kestenova, nalazi se zgrada u kojoj pedesetak predškolske djece svakog dana provodi vrijeme u igri, čitanju i zabavi. Dječje zabavište u Poreču osnovano je pred kratko vrijeme, tek u studenom prošle godine. Interes za otvaranje zabavišta bio je vrlo velik, a uspjesi u radu sa djecom već su danas vidljivi. Zabavište pohađaju 42 dječaka i djevojčice radnika i službenika koji su uslijed toga što su im roditelji radili bili prepušteni sami sebi. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by ltidic

30. siječnja

Siječanj 30, 2019 in 1 Siječanj by ltidic

1906. – Parobrod “Caronia”. U nedjelju ujutro otputovao je iz Rijeke za Ameriku ogromni parobrod “Caronia” s 2.268 iseljenika raznih narodnosti. (OMNIBUS)

1919. – Dozvole za uzgoj koza. Policijska postaja objavljuje i obavještava sve uzgajatelje koza da će se dozvole za uzgoj koje vrijede do 13. prosinca 1919. produžiti do 31. prosinca 1920. godine. Stoga, nije potrebno da uzgajatelji koza dolaze u policijsku postaju u svrhu izrade nove dozvole pošto je ona automatski produžena. (L’AZIONE)

1919. – Cres treba ostati pod Italijom. Policijska postaja Poreč je jučer poslala telegram predsjedniku Ministarstva vanjskih poslova. U telegramu izneseno je da su sve istarske općine došle do istog zaključka koji kazuje da otok Cres treba pripadati Italiji pošto joj je od uvijek pripadao i imao je svoju vlastitu rimsko-talijansku upravu. Sva istarska ekonomija je striktno povezana sa lošinjskom i creskom ekonomijom te je ne pojmljivo da bude donesena odluka o njihovom razdvajanju. (L’AZIONE)

1946. – Negrin. Narod sela Negrin na svojem seoskom skupu odlučio je da iz Dječjih domova uzme u svoje selo osam nezabrinutih dječaka koji će biti smješteni i hranjeni kod pojedinih familija u selu. Tako će se olakšati troškovi narodnih vlasti i dati mogućnost da svoju pomoć prošire drugoj nezabrinutoj djeci. (GLAS ISTRE)

1955. – Selo Bokordići dobilo čitaonicu. U nedjelju 9. siječnja svečano je otvorena Narodna knjižnica i čitaonica u Bokordićima tako da sada u općini Svetvinčenat aktivno rade četiri čitaonice i to u Smoljancima, Čabrunićima, Svetvinčentu i sada novo otvorena u Bokordićima. U Štokovcima se izvode radovi pa će uskoro i u ovom selu biti otvorena narodna čitaonica. Knjige su nabavljene od pomoći koju je dao Narodni odbor općine Svetvinčenat u iznosu od 50.000 dinara. Od tog je iznosa osim toga izvršena pretplata na dnevnu štampu i dekoracije prostora. (GLAS ISTRE)

1955. – Kazališna gostovanja po Istri. Ovih je dana zagrebačka Komedija imala svoje prvo gostovanje u Istri. Zagrebački su umjetnici u Raši i Labinu dali komediju “Da li da se ženimo od Shuberta”. Do posljednjeg mjesta ispunjene sale u Raši i Labinu kao i česti aplauzi bili su najbolji izraz zahvalnosti istarske publike zagrebačkim umjetnicima. Osim ovog gostovanja u unutrašnjosti Istre i to u Pazinu i Buzetu gostovali su i umjetnici Narodnog kazališta koji su tom prilikom izveli komade Starac Klimoje: i Dugonja, Vidonja i Trbonja. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by ltidic

29. siječnja

Siječanj 29, 2019 in 1 Siječanj by ltidic

1908. – Lijepa starost. U Trsteniku, na buzetskom Krasu, preminuo je dana 21. o. m. Ivan Poropat u 97. godini života. Lijepa je to starost koje se danas rijetko već dočeka čak i u našem još prilično zdravom čičkom puku. Starca od toliko godina nema sada u ovom kraju. Počivao u miru. (OMNIBUS)

1960. – Požar u Svetvinčentu. U noći oko 3 sata, 22. siječnja, izbio je požar u zgradi mlina u Svetvinčentu u općini Vodnjan. U mjesto su brzo stigli vatrogasci iz Pule koji su uspjeli nakon dva sata borbe s vatrom požar lokalizirati i štetu svesti na minimum. Izgorio je jedan dio krovne konstrukcije mlina i nekoliko drvenih pregrada na prvom katu te se šteta cijeni na oko 250.000 dinara. Požar je izbio na prvom katu zgrade mlina gdje je nastanjena obitelj Pustijanac koja je također oštećena od požara. (GLAS ISTRE)

1960. – Posljednji boškarini. Prije par desetljeća putniku kroz srednje Istru u rano proljeće ili kasnu jesen pružao se jedinstven i lijep prizor. Na mnogobrojnim pitomim pašnjacima srednje istarskog krša lijeno napasivali su se brojni istarski boškarini-podolci. Negdje bi i polegli, visoko uzdigli svoje rogove i preživajući, nemarno promatrali prolazećeg putnika. Napretkom nauke i tehnike stroj je zamijenio vola i konja. Što je par volova izoralo za jedan dan to je traktor učinio za nekoliko sati. Ljudi su uvidjeli tu prednost i počeli računati: čemu vol? Za oranje je zastario, a to mu je bila jedina prednost. Istarske pašnjake popunile su krave, a na njivama zabrujali traktori i drugi poljoprivredni strojevi koji su potisnuli nekadašnju diku istarskog seljaka. Još tu i tamo vidi se koji par boškarina kako preživajući nemarno gledaju za nasrtljivim traktorom. Oni se opraštaju od naših oranica. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by ltidic

28. siječnja

Siječanj 28, 2019 in 1 Siječanj by ltidic

1888. – Ministarstvo rata je odobrilo regulacijski plan Valle del Ponte prema komunalnom tehničkom projektu inženjera Rossia. (MARCELLO BOGNERI)

1897. – Ministarstvo školstva i bogoštovlja je sudjelovalo u dogovoru za utvrđivanje svote koja se dodjeljuje za arheološka istraživanja u Istri. Za godinu 1896., ne računajući troškove administracije antičkih nalazišta u Puli, dotiralo je 700 florina. (MARCELLO BOGNERI)

1923. – Kakovo će biti vrijeme? Kiše će biti: Kada se vršci rogova na mjesecu ne vide jasno, nego se čine tupin. Kada se poslije zapada sunca vide na zapadu kao vatra crveni pojasi. Kada su vršci gora zamagljeni. Kada sunce ili mjesec ima žućkasti kolobar. Kada je zora crvena, a na večer nebo žuto. Kada se dim spušta k zemlji. Kada perad ide rano spavati. Kada je sol vlažna. Kada vrane mnogo grakću. Kada nam muhe mnogo dosadjuju. Kad pušu zapadni vjetrovi. Kada se na obzorju pokažu oblaci slični metli. Kada se na obzorju za zapada sunca pojavi oblak nalik na veliku dasku. (NARODNI KOLEDAR ZA ISTRU FRANINA I JURINA)

1946. – Kulturno-prosvjetni život u selu Marčani. U selu Marčani odvija se jak kulturno-prosvjetni život. Omladina i narod pokazuje interes za učenje i napredak. U Marčani se održavaju dva kursa za nepismene i kurs za bolje upoznavanje hrvatskoga jezika. Sljedeće nedjelje održat će se u Marčani usmene novine, a doskora i jedna kazališna predstava. (GLAS ISTRE)

1960. – Požar u Puli. U brijačkoj radnji Mladost koja se nalazi u Ulici Prvog maja u Puli 14. siječnja izbio je požar u dimnjaku. Gusti dim koji je izlazio iz radnje i dolazak vatrogasaca privukli su veliki broj građana. Peć je u brijačnici toga jutra dobro naložena i oko 11.30 sati primijećen je jači dim od uobičajenog pa su pozvani vatrogasci. Oni su ustanovili da se zapalila jedna greda koja prolazi kraj gornjeg dijela dimnjaka te je postojala opasnost da dođe do većeg požara. Brzom intervencijom vatrogasaca opasnost je uklonjena. Nastala šteta se procjenjuje na oko 50.000 dinara. (GLAS ISTRE)
1960. – Izgubio život prilikom miniranja. U selu Puntera kraj Barbana 17. siječnja dogodila se teška nesreća Antonu Ciceranu starom 53 godine.. Vadio je kamenje za gradnju kuće oko jedan kilometar daleko od sela. S njim je bio njegov sin Milan koji mu je pomagao. Kad je Ciceran minu propisno spremio, udaljio je sina i pomoću šibice pokušao upaliti štapin. Prilikom paljenja prve šibice vjetar koji je snažno puhao ugasio mu je vatru. Misleći da nije uspio zapaliti štapin Anton je zapalio drugu šibicu, međutim, štapin je već bio zapaljen te je mina eksplodirala. Velikom snagom udario ga je jedan kamen te mu zadao veliku ozljedu zbog koje je i izdahnuo. (GLAS ISTRE)

Arhiva

by ltidic

27. siječnja

Siječanj 27, 2019 in 1 Siječanj by ltidic

1889. – Uredba za oblasne čelnike grada Pule s predgrađima: Grad se dijeli u 15 rajona za koje su postavljeni čelnici. Uža gradska jezgra ih ima 5, a ostalih 10 rajona su predgrađa: Arena, San Martino (2 rajona), Siana, Stazione, Port’Aurea, Zaro, San Michele, San Policarpo i Veruda. Čelnici ovih rajona nemaju kompetencije kod prikupljanja poreza i drugih davanja. Njihova sfera rada pokriva: škole, sigurnost, čistoću, industriju, ceste, osvjetljenje, javni red. (MARCELLO BOGNERI)

1889. – Ratna luka je osnovala novu školu za strojare. Za te namjene je predviđen brod “Lussin”. Posada broda je ograničena samo na neophodan personal. Pitomci ukrcani na brod pohađaju tečaj praktičnog upravljanja. (MARCELLO BOGNERI)

1891. – Epidemija tifusa se nastavlja i širi Pulom. Broj kuća koje su zahvaćene bolešću se popeo na 200, a 16 osoba je preminulo. Jednim od prvih uzroka epidemije smatra se loša voda za piće s izvora Karolina. (MARCELLO BOGNERI)

1893. – Kanfanarski poštar. Jednomu od naših pretplatnikah stigao je posljednji broj “Sloge” bez poštarskog biljega od 1 novčića. Biljeg je valjda odpao na putu. Službeni poštarski ured kaznio je našeg predplatnika s 10 novčića globe. Poštarski zakon pripisuje za listove nefrankirane dvostruku kaznu iznosa, tj. u ovom slučaju 2 novčića. Imati će poseban zakon za “Našu slogu” skovan i potvrdjen valjda od tamošnjeg g. pošte meštra. (NAŠA SLOGA)

1919. – Encefalitis litargicus. U talijanskoj regiji Julijska Venecija registrirani su brojni slučajevi encefalitisa od polovice prosinca do danas. Naši doktori su dijagnosticirali osam slučajeva te opake bolesti među građanima na različitim lokacijama naše regije. Ispitali smo jednog doktora kako bismo dobili više informacija o toj bolesti. Doktor je odao da se ne radi o zaraznoj bolesti, no da svejedno treba izolirati oboljele. (L’AZIONE)
1922. – Dogadjaj u Lindaru. Vijest o bestijalnom napadaju na velečas. g. župnika Filiplića i na g. učitelja Stihovića proizvela je u čitavoj Istri dojam odvratnosti i ogorčenja. Napadaj do zubi naoružane dvadesetorice na par golorukih staraca i žena u čitavom se svijetu označuje kao prosti kukavičluk. (STARA NAŠA SLOGA)
1923. – Iz Boruta. Nepoznati zlikovci ukrali našem čovjeku par volova. Dinko Grabar iz Boruta je vrlo nesretan čovjek. Svake godine mu se dogodi koja nesreća. Pred dvije godine mu je par volova crknulo, malo zatim je izgubio dvojicu sinova, prošle godine mu je umrla žena, a ove godine posjetili su ga nepoznati zlikovci. (ISTARSKA RIJEČ)

1927. – Tutore ili roženice. Narod po Istri pjeva svoje pjesme u jednopjevu, dvopjevu i zboru. Obično je pjevanje dvopjev. Napjev pjeva vazda debeli, a pratnju tanki glas. Za glazbenu pratnju ima naš narod razne instrumente. Naša nam slika prikazuje takozvane tutore ili roženice. Jedan je instrument za tanki, drugi za debeli glas. Izradio ih je Mate blažina pok. Martina u Marčani. (NARODNI KOLEDAR ZA ISTRU FRANINA I JURINA)

1955. – Brodogradilište Crvena zvijezda Pula izgradilo 800 tona novog brodovlja. U pulskom brodogradilištu Crvena zvijezda u Puli u toku prošle 1954. godine izgrađeno je oko 800 tona novog brodovlja od toga pet ribarskih lađa dva putnička brodića i dvije teretne lađe. Posljednji objekt koji je dovršen u brodogradilištu jeste Jakland od 214 tona koji će sredinom ovog mjeseca biti isporučen gradu Dubrovniku. Brodogradilište je za ovu godinu već dosad dobilo narudžbe u visini od oko 60% svog kapaciteta. (GLAS ISTRE)

1960. – Jedriličari u Umagu nemaju gdje skloniti svoj inventar. U Umagu je još 1954. osnovano jedriličarsko društvo koje danas broji oko 30 članova i posjeduje inventar u vrijednosti oko 400.000 dinara. Međutim, društvo nije u stanju da svoj rad razvije kako treba jer se za cijelo vrijeme svoga opstanka bori za prikladnu prostoriju u koju bi sklonilo četiri plovne jedinice s priborom. Četiri barke trunu polagano i osuđene su na propast, a članovi su izgubili svaku volju za daljnji rad. (GLAS ISTRE)

1960. – 400 osoba na priredbi u Hrbokima. Omladinci iz sela Hrboki posljednjih dana 1959. godine gotovo svake večeri su se uz pomoć učiteljice pripremali za priredbu koju su zajedno s pionirima trebali izvesti u povodu novogodišnjih praznika. Upravo na Novu godinu omladinci i polaznici IV. razreda osnovne škole dali su vrlo lijep kulturno-umjetnički program. Školska učionica u Hrbokima nije nikada ranije bila puna posjetilaca kao te večeri. Program od 32 točke promatralo je ukupno 400 osoba. S tim programom su omladinci i učenici iz Hrboka nastupili i u nekim susjednim selima. (GLAS ISTRE)

Arhiva