Slideshow shadow

26. lipnja

Lipanj 26, 2019 in 6 Lipanj

1888. – Izjava. Na “Priposlano” veleštovanog g. dra. Felice Glezera u časopisu “Il Giovine pensiero” podpisani odbor puljske čitaonice smatra se dužnim na obranu svoje narodne časti izjaviti kako sliedi:

1. Smjer puljske čitaonice “Najstarijeg civilnog družtva” bio je uvijek jednak smieru današnjeg našeg družtva
2. Nije istina da je bio ikad družtveni jezik talijanski ili njemački jer najjasniji protudokaz toj tvdnji je taj što su sve knjige čitaonice tih godinah pisane hrvatski.
3. Družtvo nije nikad bilo političko, ali da bijaše i da je čisto rodoljubno dokazuju družtvena pravila (NAŠA SLOGA)

1897. – Oformljeno je društvo pod imenom “Casino Comerciale” koje će podržavati trgovce i industrijalce, raditi na razvoju lokalne industrije te razvoju nove korisne gradskoj ekonomiji kao što su banke i kooperative bez religijskih i političkih utjecaja. (MARCELO BOGNERI)

1897. – U Parku Arena postavljena je u vodoskok prekrasna brončana statua. To je djelo fabrike Schaffer e Wolcher iz Berlina, a koštala je 570 maraka. Predstavlja Amora koji podupire školjku fontane. U ruci drži trozubac, a naslanja se na drugu ovorenu školjku koju podupiru dva morska čudovišta. (MARCELO BOGNERI)

1908. – Lloydova smola. Lloyd u ovo zadnje vrijeme ima smolu i to ne baš malu. Dao je, kako je poznato, u tuđini sagraditi i gospodski opremiti parobrod „Baron Gautsch” koji je imao biti najbrži između sviju parobroda, no, kruto se je prevario. Vještaci su opazili razne mane. Glede brzine zna zakasniti da je divota. Tako npr. u srijedu je imao stići u Pulu u 11:45, a kad tamo došao je u 1:30 popodne. (OMNIBUS)

1970. – Mršav ulov plave ribe. U posljednje vrijeme ribari koje love u vodama oko rta Kamenjak ne mogu se baš pohvaliti bogatim ulovom. Međutim, u tom mršavom ulovu posade brodova “Komarča” i “Mramorka” (Kombinata za ulov i preradu ribe “Mirna” iz Rovinja) imaju donekle uspjeha. U toku prošle noći ulovili su 4,5 tone; od čega “Komarča” 2, a “Mramorka” (prošlogodišnji rekorder po ulovu) 2,5 tone plave ribe. (GLAS ISTRE)

Arhiva

25. lipnja

Lipanj 25, 2019 in 6 Lipanj

1970. – Invazija mrava. Umag. Mnoge se domaćice tuže na pravu invaziju mrava koja je ove godine mnogo intenzivnija nego ranijih godina. Mravi prodiru u sve stambene prostore i skoro ih je nemoguće potamaniti. Neki tvrde da to treba pripisati vlažnom vremenu koje je ove godine trajalo duže nego inače. (GLAS ISTRE)

Arhiva

24. lipnja

Lipanj 24, 2019 in 6 Lipanj

1871. – Različite viesti. U sinoćnom se Osservatoru čita da se je nj. preuz. barun de Pretis, primorski Namjestnik, dao na put da obadje Istru i kvarnerske Otoke. (NAŠA SLOGA)

1902. – U Ratnoj luci se usidrila prekrasna jahta “Lysistrate”, s američkom zastavom, vlasništvo James Gordon Bennetta, vlasnika jedne od najraširenijih svjetskih novina The New York Herald. (MARCELO BOGNERI)

1910. – Namještenici “Union-bauergesellschaft” iz Beča prispjeli su u Pulu. “Union” će raditi na gradnji vojnog dispanzera, vojnog laboratorija na Zaru i na radovima proširenja Casino di Marina. (MARCELO BOGNERI)

1911. – Stigao je u grad novi živoderski kamion u zamjenu za nefunkcionalni stari. (MARCELO BOGNERI)

1912. – Kuhinjsko posuđe od nikla, prve kvalitete, poznate tvornice metalne robe Berndorf, može se nabaviti kod Johana Paulette, Port’ Aurea. (POLAER TAGBLATT)

1916. – Opskrba vodom u Istri. Zemaljska upravna komisija će narediti zemaljskom tehničkom uredu da izradi općenitu osnovu za opskrbu vodom u Istri i da se pri tome uzmu u obzir orografske, hidrografske i geološke prilike zemlje te već napravljene osnove za dizanje vode izvora “Gradovlje” na rijeci Mirni i izvora u dolini Raše. Izvršivši još potrebite izvide odredit će se predjeli i mjesta za koje će se izvršiti skupni, a za koje pojedini vodovodi. (HRVATSKI LIST)

1918. – Emerson: “Napoleon”, kao 6. svezak nove “Narodne knjižnice”, upravo je izašao ovaj sjajni esej s izvrsnim predgovorom A. G. Matoša. U današnje vrijeme, kad se toliko govori i piše o velikim ljudima – naročito o vojskovodjama – dobro dolazi ova zanimiva studija o Napoleonu kao predstavniku svog doba. Cijena 50 filira. (HRVATSKI LIST)

1938. – Naša veličanstvena Arena sinoć je otvorila vrata, poželjela dobrodošlicu novoj zabavi, lijepim djelima desete umjetnosti. Kinematografija je ušla među rimske arkade, što je prije još neku godinu bilo nemoguće zamisliti, zahvaljujući dobroj volji poduzetnih sugrađana i bezuvjetnoj potpori lokalnih vlasti, posebno prefekta Cimoronija podupiratelja svake vrijednosti koja donosi novu živost gradu. (CORRIERE ISTRIANO)

Arhiva

23. lipnja

Lipanj 23, 2019 in 6 Lipanj

1891. – Praćen flotom, koja je učestvovala na velikom manevru, u Pulu je stigao car Franjo Josip. Nakon mise posjetio je gimnaziju u ulici Carrara i prisustvovao postavljanju kamena temeljca za crkvu Gospa od Mora. Pored kamena temeljca ugrađen je i pergament sa imenima prisutnih uglednika carstva i mornarice. (MARCELO BOGNERI)

1896. – Općina obavještava da je nakon zadnjih kiša voda iz izvora Karolina zagađena, posebno u ulicama San Martino i Arena, zbog loše održavanih i prepunih septičkih jama. Nalaže se građanima tih ulica da jame iznova cementiraju i saniraju. (MARCELO BOGNERI)

1899. – U Puli počeo izlaziti “Il Patriotta” – gradske novine, svaki drugi dan, prestao izlaziti nakon tjedan dana, izašla 4 broja. (MARCELO BOGNERI)

1901. – Konstituiran klub mehaničara sa sjedištem u Puli. (MARCELO BOGNERI)

1908. – Kinematograf Edison. Ovaj najnoviji kinematograf u ulici Sergia, sakuplja danomice sve više općinstva radi izvrsnih predstava koje dugo traju i nimalo ne umaraju oko te radi krasno uređenih prostorija. (OMNIBUS)

1916. – Zemaljska upravna komisija u Poreču prihvatila je zaključak po kojemu ravnopravnost zemaljskih jezika Istre imade da bude praktično provedena u svim istarskim zemaljskim uredima. Svi podnesci, sastavljeni u hrvatskom jeziku predani kod rečenih ureda, imadu da već od sada budu riješeni u hrvatskom jeziku. Činovnicima ovih ureda, koji nisu jošte vješti hrvatskom jeziku, dan je rok od godine dana da nauče ovaj jezik. (HRVATSKI LIST)

1919. – Politeama Ciscutti. Jučer je Ibsenova drama privukla velik broj ljudi u kazalište. Izvedba je bila više nego odlična, a gospodin Alfredo De Sanctis savršeno je interpretirao lik Osvalda. (L’AZIONE)

1929. – Ne kuhaj rakije bez dozvole! Prošlog petka osudio je puljski tribunal Pićance Franju Aničića na 2 mjeseca i 15 dana i Emilija Belasića na 2 mjeseca zatvora zato jer su potajno kuhali rakiju. Osim toga moraju obojica platiti globu od 1080 lira. Dan prije, u četvrtak, bio je radi istoga prestupka i radi toga jer je htio podmititi karabinjere osuđen Marko Bratulić iz Kanfanara na 4 mjeseca zatvora i na globu od 1050 lira. (ISTARSKI LIST)

1938. – Večeras u amfiteatru Flavijevaca počinje velika filmska revija za koju su osigurani najbolji premijerni filmovi objelodanjeni posljednjih mjeseci. Sinoć su obavljene posljednje tehničke provjere s briljantnim rezultatima. Savršena projekcija na golemom ekranu s izvanrednim ozvučenjem. Napose je ova potonja značajka od presudne važnosti jer postojala je sumnja bojazan raspršenja zvuka u neizmjernom prostoru Arene. Umjesto toga monumentalno rimsko zdanje pokazalo je osebujna svojstva rezonatora koji ne propušta ni najtiši zvuk pa gledatelju ne izmiče niti jedan ton gdje god se on u Areni nalazio. Uspješan ishod proba pokazuje dobru inicijativu organizatora. Od večeras i tijekom cijelog ljeta Pula će imati novo sastajalište, predivno mjesto za nekoliko sati dobre zabave i provoda uz male izdatke. U unutrašnjosti Arene bit će otvoren dobro opskrbljen caffe bar. (CORRIERE ISTRIANO)

Arhiva

22. lipnja

Lipanj 22, 2019 in 6 Lipanj

1900. – Osnovano Društvo učitelja i učiteljica javnih škola Pule. Cilj društva je održati živim zajednički duh, promovirati moralne i materijalne interese i usaditi u mladež ljubav za red, vjeru i državu. (MARCELO BOGNERI)

1909. – 21. lipnja će docent dr. Ernst Rihard Ponelajt održati u velikoj sali Marinekazina predavanje o “Akustičnim mjerenjima signala na moru”, tj. signala upozorenja u magli i podvodnih zvučnih signala. Posebno će se osvrnuti na zvukove uslijed artiljerijske paljbe. (POLAER TAGBLATT)

1929. – Barban. Pretprošle nedjelje rekao je gosp. Župe upravitelj, da k sv. ispovijedi i pričesti nije pristupilo ni 10 % muških i ženskih zajedno. Pred par godina pristupalo je k sv. sakramentima od 60 do 70 % pučanstva. Naši su stariji pristupali k stolu Gospodnjem barem jedamput na godinu i štovali su blagdane i nedjelje, a mi uvijek radimo i u blagdane. I još nešto. Kod nas imade prilično sušičavih. Nije ni čudo. Na zdravlje se malo pazi. Običaj je da se u obitelji i u krčmi pije iz iste posude pa se tako lakše šire zarazne bolesti. (ISTARSKI LIST)

1929. – Barban. Započelo se je raditi oko uređenja obala rijeke Raše. Od Barbana do Raše gdjegod se poruši zid, šire cestu i podzidaju je čvrstim kamenjem i cementom, da se više ne poruši. Iz Marčane u Barban gradi se 7 metara široka ravna cesta. Kada bude predana prometu moći će po njoj par volova lako voziti i preko 30 kvintala. (ISTARSKI LIST)

1929. – Glas naših iseljenika. Čikago. Iz velikoga sjevernoameričkoga grada Čikaga piše nam naš domorodac i prijatelj Mate Božić ovo: Veoma mi je bilo teško što nisam neko vrijeme dobivao “Pučki prijatelj”. Kad je pak ovamo stigao list još ljepši od “P. Pr.”, to jest naš “Istarski list”, silno sam se razveselio, ali ne samo ja, već i svi Istrani ovdje u hrvatskoj koloniji. Svaki me pita hoću li opet sabirati pretplatu za taj naš novi list kako sam dosad činio za “Pučki Prijatelj”. Ja sam odgovorio da hoću. I ovih ću dana obaći naš narod, koji voli čitati, i početi sabirati pretplatu. Inače, nema ovdje kod nas ništa novo. Radimo svaki dan. S velikim veseljem čitamo naš “Istarski list” te mu oduševljeno kličemo: “Zdravo da si naš mili Istarski liste, cvao i napredovao! Na koncu pozdravljam sve naše ljude doma i Istri, sve čitatelje i prijatelje našeg milog “Istarskog lista”. Vaš Istranin Mate Božić. (ISTARSKI LIST)

1948. – U mnogim našim selima osnovane su u posljednje vrijeme knjižnice sa po dvjesto dobrih modernih knjiga. Takve knjižnice postoje u Ližnjanu, Medulinu, Barbanu, Marčani, Valturi, Krnici, Sv Vinčentu, Peroju, Kanfanaru i Baratu. Osim ovih hrvatskih osnovat će se u mjestima gdje ima za to uvjeta i još pet talijanskih. Osim toga postoje i u drugim kotarevima slične knjižnice i upravo tom prilikom potrebno je reći nekoliko riječi o organiziranju i vođenju seoskih knjižnica. Preko narodnih knjižnica najpotpunije se iskorišćuju i šire knjige i na taj način postaju pristupačne i najširim slojevima naroda. Osnovno je pravilo dobrog knjižničara da daje na čitanje što više knjiga, da knjige čuva, da ih propagira i širi te da privlači što veći broj čitalaca. Knjige se ne smiju gubiti ni oštećivati. U svakoj knjižnici potrebno je voditi evidenciju koja je knjiga posuđena kada i kome. Knjige se izdaju na čitanje u čitaonici, a posuđuju se i kući na petnaest ili mjesec dana prema tome kakvog je obima knjiga i kakve su mogućnosti čitaoca. (GLAS ISTRE)

1975. – Rovinj. Ribarski kombinat Mirna od nedavno isporučuje potrošačima polupripremljenu ili dorađenu ribu, a uskoro će i domaćice moći kupovati očišćenu ribu iz novog kombinata. Neke vrste ribe se izravno dopremaju u kuhinje ugostitelja što olakšava posao oko pripremanja ribe za jelo. Kamioni hladnjače rovinjske Mirne svakodnevno prevoze svježu, duboko smrznutu ili konzerviranu ribu potrošačima od Gorice do Mostara pa je u prošloj godini na tržištu plasirano više od 150 vagona ribe iz ovog kombinata. (GLAS ISTRE)

Arhiva