Slideshow shadow

9. prosinca

Prosinac 9, 2019 in 12 Prosinac

1907. – Mjesne vijesti. Mikulaševa je večer ispala nad svakim očekivanjem. Druga je ovo Mikulaševa večer u “Narodnom Domu”, časna radi mnoštva naroda, radi vještine igranih komada, radi množine darova koje je donio sobom Sv. Nikola i uopće radi one neprisiljene familijarnosti koja je vladala tijekom cijele zabave. (OMNIBUS)

1917. – Školske zgrade u Krmedu, Štokovcima, Bokordićima, Smoljanima i u mnogim drugim mjestima prazne su i puste. Djeca se, međutim, odgajaju po putovima da budu radost i dika sakatim očevima kad im se kući vrate. Konobari, glumci, vikači kinematografa, svi su od vojništva oprošteni samo ne hrvatski učitelji. U Svetom Petru u Šumi jedna je sama učiteljica sa preko 400 djece. (HRVATSKI LIST)

1919. – Cronache di Pola. Slavoluk Sergijevaca. U subotu popodne ulica Sergia u Puli vrvila je ljudima. Jedan naš novinar gledao je ispred Slavoluka Sergijevaca jednu staricu koja je satima oklijevala da li da prođe ispod slavoluka ili da ga zaobiđe. Neprestano se je zapitkivala: “Da prođem ili da ne prođem? Nikad se ne zna, mogao bi mi se srušiti na glavu”. Nakon dugog oklijevanja starica je došla do zaključka i zaobišla ga s lijeve strane. (L’AZIONE)

1927. – Iz Bresta. U Brestu je ustanovljena nova mljekarna. Želimo vam se pohvaliti gospodine uredniče da mi Brešljani imamo sada svoju vlastitu mljekarnu. Do nedavna smo davali svoje mlijeko Mljekarskoj Zadrugi u Sv. Martinu koja je imala ovdje u selu, također, i svoju podružnicu. Naša privatna mljekarna, a ne zadruga ima one prostore koji su rabili prije mljekaru Lovri Drašćiću. On je bio prodao svoju mljekarnu novo ustanovljenoj Mljekarskoj Zadrugi u Sv. Martinu, tada je ona mljekarila i u Brestu u istim lokalima. Budući da je pogodba s gospodarom kuće istekla mi smo morali voziti naše mlijeko zadrugi u Sv. Martin. To je bilo teško i neprikladno. Zato smo mi domaći otvorili svoju vlastitu domaću mljekarnu da tako našim ljudima na Krasu priskočimo u pomoć u ovo teško doba i da im olakšamo današnje i prodaju mlijeka. Izgleda da nova domaća mljekarna neće imati osobitih troškova to je glavno. Samo ćemo naše ljude moliti da daju mljekarni dobro, čisto i nepokvareno mlijeko. (ISTARSKA RIJEČ)

1967. – Vrijedan poklon svom gradu. Poznati talijanski likovni umjetnik Česko Dessanti poklonio je Muzejskoj zbirci u Rovinju pedeset crteža i jednu sliku. Ti crteži nastali su prije 20 godina, u vrijeme kad je još Česko Dessanti studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Autor ih je okarakterizirao “ovi crteži ne predstavljaju jedan umjetnički čin već bilješke gdje su moj grad i njegove ličnosti jedini protagonisti. Tri crteža ulica u Rovinju i lica na njima zapravo predstavljaju dokument jednog vremena”. Česko Dessanti rođen je u Rovinju, u Zagrebu je završio Akademiju likovnih umjetnosti, a sada živi u Rimu. Dosad je izlagao u Rimu, Firenci, Napulju, Trstu i drugim talijanskim gradovima. Crteži što ih je poklonio svom rodnom gradu Rovinju označuju početak njegova slikarskog rada. (GLAS ISTRE)

Arhiva

8. prosinca

Prosinac 8, 2019 in 12 Prosinac

1918. – Nanovo okupljeni pulski sportisti su u “Buffet Moro” osnovali sportsko društvo “Veloce Club Polese”. (MARCELLO BOGNERI)

1918. – Po prvi put u doba mira na pulskom nebu se pojavio cepelin, dostojanstvena figura koja je lagano napravila krug nad gradom u prekrasnom danu. (MARCELO BOGNERI)

Arhiva

7. prosinca

Prosinac 7, 2019 in 12 Prosinac

1917. – Tramvajska nezgoda. Preksinoć oko 8 sati navečer bila je na kolima za spašavanje prenesena u pokrajinsku bolnicu osamnaestogodišnja Ana Tomas iz Pule, via Flavia, br. 26, radnica u praonici ratne mornarice u Puli. Otputila se tramvajem kući i kad je trebala sići tako je nespretno pala da se onesvijestila. Više joj je osoba priskočilo u pomoć te je odmah prevezena u bolnicu. Liječnik, koji je imao nadzor, pružio joj je prvu pomoć. (HRVATSKI LIST)

1967. – Prijem za zlatnu rukavicu. Predsjednik Skupštine općine Pula Antun Pavlinić, primio je mladog pulskog boksača, osvajača trofeja na ovogodišnjem natjecanju za “Zlatnu rukavicu”, Matu Parlova i rukovodioce Boksačkog kluba “Pula”. Tom prilikom uručio je Parlovu monografiju Pule i pohvalio ga za učestale sportske uspjehe u posljednje vrijeme. Naročito je bio zadovoljan činjenicom da je afirmacija ovog sportaša rezultat smišljene politike u ovom klubu iz čije boksačke škole izrasta nova generacija kvalitetnih pulskih boksača. (GLAS ISTRE)

Arhiva

6. prosinca

Prosinac 6, 2019 in 12 Prosinac

1970. – Prisilno zamračivanje. Zračni napad eventualnog agresora noću sasvim sigurno ne bi mogao iznenaditi mještane Potpićna. Naime, ovaj gradić već je više od 15 dana, zahvaljujući brizi labinskog pogona “Elektroistre”, temeljito zamračen – kada su se svi gradovi pa i mnoga sela kupali u svijetlu tisuće žarulja, Potpićanci su tapkali u mraku. Tako je za sada na ulicama Potpićna, a sada još samo preostaje da se ugase i žarulje u kućama pa da se vratimo petrolejkama. (GLAS ISTRE)

Arhiva

5. prosinca

Prosinac 5, 2019 in 12 Prosinac

1874. – Tršćansko Namjesništvo je izdalo obavijest o kugi koja je buknula u Kopru, Pazinu i Puli po kojoj se cijela provincija proglašava pod zarazom. (MARCELLO BOGNERI)

1897. – U Beču je iznenada umro komandant Mornarice, admiral Massimiliano baron Daublebsky de Sterneck. 50 godina je bio u službi i s njim je Mornarica doživjela svoj vrhunac. Smrt ga je zadesila dok je bio na sastanku na kom se razgovaralo o bilancama Mornarice. (MARCELLO BOGNERI)

1909. – Fažana. Pulska gradska glazba je svirala na otvorenju vodovoda. Bio je prisutan i g. Kupelwieser, začetnik temelja kanalizacije koja će Brijunima dovesti vodu preko kanala iz Fažane. (MARCELLO BOGNERI)

1967. – Višnjanske razglednice. Prvi petak u mjesecu je najbučniji dan u Višnjanu. Održava se sajam i nagrnu ljudi sa stokom iz široke okolice. Najveći broj ih dođe da proda nešto, a dođe ih i velik broj onako, iz navike. Drugim danima na podugačkoj i jedinoj višnjanskoj ulici vlada mir. Samo povremeno na autobusnoj stanici zasjedne putnik očekujući autobus za Poreč ili Vižinadu i dalje. Posljednjih dana dosta se govori o maslinama. A kako i ne bi kad je berba u tijeku. Urod je osrednji, a kvaliteta dosta dobra. “Moglo je biti plodova i više, ali i to je dosta na uloženi trud.” Jer masline su nekad brižljivo kultivirane: gnojilo ih se, na proljeće podrezivalo, pazilo. Unatrag nekoliko godina u većini maslinika samo se skida urod. Mladih maslina malo se zasađuje i tako je južna Višnjanština skoro ostala bez maslinika. (GLAS ISTRE)

Arhiva