Slideshow shadow

Otvorenje izložbe “O bella, ciao!” u Rovinju

Travanj 2, 2019 in Novosti

U četvrtak, 4. travnja 2019., s početkom u 11 sati, u Multimedijalnom centru u Rovinju, povodom obilježavanja 75. godišnjice osnivanja Talijanskog bataljuna “Pino Budicin”, bit će otvorena izložba “O bella, ciao!”. Organizator je Muzej Grada Rovinja – Rovigno.

Pozivnica – Invito

Predavanje Marijane Pintar “Dvije Alme – dramatične sudbine dviju žena” u Puli

Travanj 2, 2019 in Novosti

U srijedu, 3. travnja 2019., s početkom u 18 sati u pulskoj Sveučilišnoj knjižici održat će se predavanje Marijane Pintar “Dvije Alme – dramatične sudbine dviju žena”.

Alma Rosé (Beč, 1906 – Auschwitz, 1944), nećakinja Gustava Mahlera (kći njegove sestre Justine i uglednoga bečkoga violinista Arnolda Roséa) bila je violinistica, osnivačica i voditeljica (Kapellmeisterin) popularnoga djevojačkoga orkestra Wiener Walzermädeln i dirigentica ženskoga orkestra u logoru Auschwitz, gdje je mnogim ženama koje su svirale u tom orkestru spasila život (prema njezinoj je sudbini snimljen film Playing for Time). Ime je dobila po Almi Mahler, supruzi Gustava Mahlera, koja svoje započete snove o skladateljskoj karijeri (učila je kod Alexandra Zemlinskoga) nije nikad ostvarila, a glazba ju je i nakon Mahlerove smrti indirektno pratila (kći Anna, kiparica, udala se za skladatelja Ernsta Kreneka), pa čak i na dramatičan način ostavila trag u povijesti glazbe (kći Manon, iz braka s Walterom Gropiusom, preminula je vrlo mlada, što je nagnalo skladatelja Albana Berga da joj posveti svoj čuveni Koncert za violinu – U sjećanje na jednog anđela, poznat i kao Requiem za Manon). Unatoč raznim tragičnim okolnostima, njihove su ljudske sudbine primjer snažnih ženskih osobnosti koje su ostavile za sobom zamjetan trag.

Predavanje Alena Tafre “Fašizam kao ekstremni eurocentrizam: geneza” u Puli

Ožujak 25, 2019 in Novosti

U petak, 29. ožujka 2019. s početkom u 18 sati u Klubu Kotač u Puli (Društveni centar Rojc, prizemlje) održat će se javno predavanje dr. sc. Alena Tafre “Fašizam kao ekstremni eurocentrizam: geneza”. Organizator je, u sklopu projekta “Stoljeće europskog antifašizma. Istra između lokalnog i globalnog”, Istarsko povijesno društvo u suradnji s Klubom Kotač.

O predavanju:

L'Europa contro l'antieuropaKritička i savjesna revizija je sama duša povijesne refleksije i istraživanja. Kako adekvatno odgovoriti na val povijesnog revizionizma negoli nekom novom povijesnom revizijom (preispitivanjem, izmjenom, dopunom)? Na polju istraživanja fašizma, zadnjih godina afirmirala se paradigma koja u fašizmu vidi transnacionalni fenomen, koji treba analizirati iz podjednako transnacionalne perspektive. Pojam “transnacionalnog fašizma” ne proturječi fašizmu kao ultranacionalizmu, već oba pojma dovodi u dijalektički odnos – gdje potonji pojam dobiva potpunije objašnjenje u širem kontekstu prvog pojma.

Na tom tragu, ovo predavanje fašizmu pristupa kao ekstremnoj inačici eurocentrizma. Fokus izlaganja posebno je usmjeren na orijentalizam diskursa talijanskog fašizma i njemačkog nacionalsocijalizma, i to u razdoblju postanka tih pokreta. S obzirom da fašistički diskurs inzistira na monolitnim identitetima i strogom razgraničenju u odnosu na Istok – na kojemu poglavito prepoznaje svoje arhi-neprijatelje – posebna je pažnja pridana pojavi fašizma na području tadašnje Julijske krajine.

O predavaču:

Alen Tafra (1969., Pula), doktor filozofije, profesor povijesti. Od 1995. zaposlen je kao nastavnik povijesti u Gimnaziji Pula, gdje je predavao i filozofiju, etiku i logiku. Od 2009. vanjski suradnik je na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, gdje je do 2018. kao nositelj predavao niz različitih kolegija. Pokrenuo je 2012. novi izborni kolegij Filozofija povijesti na Odsjeku za povijest Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koji je realiziran u akademskim godinama 2013./2014. i 2015./2016. Član je HFD-a (Hrvatsko filozofsko društvo). Surađuje kao stručni recenzent u više znanstvenih časopisa. Objavio je deset izvornih znanstvenih članaka, kao i veći broj ostalih stručnih članaka i recenzija. Magistarski rad objavio je 2008. u izdanju HFD-a kao autorsku knjigu Kulturni pesimizam u tradiciji filozofije povijesti. Djelomično preinačenu doktorsku disertaciju objavio je 2014. kao knjigu Eurocentrizam u filozofiji povijesti, u izdanju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, i to kao udžbenik za sveučilišni kolegij Filozofija povijesti. Održao je veći broj predavanja na domaćim te međunarodnim znanstvenim simpozijima. Područje svojeg interesa prepoznaje naročito u filozofiji povijesti, intelektualnoj povijesti, filozofiji politike i filozofiji kulture. Pritom naglašeno nastoji oko razvoja interdisciplinarnog pristupa. Aktivan je član Istarskog povijesnog društva, a trenutno sudjeluje u projektu “Stoljeće europskog antifašizma: Istra između lokalnog i globalnog”.

Pozivnica – Invito

5. dani ICARUS Hrvatska i 23. ICARUS godišnja konvencija u Puli

Ožujak 25, 2019 in Novosti

icarusOd srijede do petka,  27. do 29. ožujka 2019. u pulskom Domu branitelja održat će se  5. dani ICARUS Hrvatska i 23. ICARUS godišnja konvencija na temu ‘Interactive Archives: Digital Challenges & Collaborative Networks’ o arhivima i ljudima u digitalnom svijetu.

Pozivnica i program

Predstavljanje knjige Vjekoslava Ladavca “Moji zatvori” u Pazinu

Ožujak 18, 2019 in Novosti

U nedjelju, 24. ožujka 2019., s početkom u 13 sati u dvorani “Istra” u Spomen domu u Pazinu bit će predstavljeno drugo, dopunjeno izdanje knjige Vjekoslava Ladavca “Moji zatvori”. Pozdravni govor održat će gradonačelnik grada Pazina Renato Krulčić, a o knjizi će govoriti Milan Antolović (predsjednik Udruge antifašista Pazin), Branko Ladavac (predstavnik izdavača, Saveza udruga antifašista Istarske županije) te dr. sc. Milan Radošević (urednik knjige). Knjiga je objavljena povodom 90. obljetnice događaja pod Kamuš brijegom (24. III. 1929.) te strijeljanja Vladimira Gortana (17. X. 1929.). Organizatori su Grad Pazin i Udruga antifašista Pazin.

O knjizi:

Naslovnica knjigePišući jednostavnim stilom, Vjekoslav Ladavac (1912. – 1979.) nastojao je čitatelju prenijeti svoju priču o borbi za pravednije društvo. Kao šesnaestogodišnjak i član tajne organizacije „Borba“ sudjelovao je u povijesnoj akciji podno Berma 24. ožujka 1929. s ciljem odvraćanja birača od sudjelovanja na prvim jednostranačkim izborima – fašističkom plebiscitu koji je imao za cilj ukidanje bilo kakvog kulturnog ili političkog života izvan fašističke korporativne države. Nedugo nakon tih zbivanja Specijalni sud za zaštitu države osudio ga je, zajedno sa suučesnicima – Viktorom Baćcem, Živkom Gortanom i Dušanom Ladavcem – na 30 godina zatvora.  Vladimir Gortan osuđen je na smrt. Prijevremeno pušten na uvjetnu slobodu 1938., nastavio je s ilegalnim aktivnostima te se u jeku Drugoga svjetskog rata uključuje u Narodnooslobodilačku borbu i unatoč brojnim novim nedaćama dočekuje toliko sanjanu slobodu.

Pozivnica