Slideshow shadow

Predavanje Igora Jovanovića i Igora Šaponje “Ilegalni bjegovi iz Istre nakon Drugog svjetskog rata” u Premanturi

5. veljače 2019. u kategoriji Novosti

U četvrtak, 7. veljače 2019., s početkom u 19:30 u “Školi” na placi u Premanturi, održat će se predavanje Igora Jovanovića, prof.  i Igora Šaponje, prof., “Ilegalni bjegovi iz Istre nakon Drugog svjetskog rata”. Organizatori su Fenoliga udruga u kulturi i Javna ustanova Kamenjak.

O predavanju

Predavanje se odnosi na ilegalne migracije iz hrvatskoga dijela Istre u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata zaključno s krajem 1960-ih godina 20. stoljeća. Vremenski je okvir determiniran političkim prilikama u Jugoslaviji nakon 1945. koje su imale svoje direktne implikacije u pogledu migracijskih procesa. Ilegalne su migracije prisutne od završetka Drugoga svjetskog rata i trajale su u većem intenzitetu do kraja 1960-ih godina 20. stoljeća. Nastavljaju se i nakon navedenog razdoblja, ali su puno manjeg intenziteta. Naime, tek krajem 1960-ih  Jugoslavija je počela izdavati putovnice pa više nije bilo (osim u slučaju kriminalaca i izbjegavanja vojnog roka) tolike potrebe za ilegalnim bježanjem. Kao završnu godinu fenomena ilegalne emigracije uzima se 1968., kada Savezna Republika Njemačka i SFRJ potpisuju ekonomski sporazum o razmjeni radnika.

O ilegalnim se migracijama iz hrvatskog dijela Istre nakon Drugoga svjetskog rata vrlo malo govorilo, a još manje pisalo jer socijalistički poredak kao ispravan i pravedan nije smio doći u pitanje. Mada se toj temi daje više pozornosti početkom 21. stoljeća, literatura je vrlo oskudna, a arhivska građa još uvelike neistražena.

Često se ilegalne migracije poistovjećivalo s procesom egzodusa ili ih se smatralo njegovim dijelom. Međutim, ilegalne migracije i egzodus su dva paralelna procesa koja su se odvijala nezavisno jedan od drugoga. Faze egzodusa i ilegalnih migracija se međusobno prepliću, a da pritom zadržavaju svoje karakteristike. Oba procesa nisu jedinstvena sama za sebe već se promatraju u širem kontekstu legalnih i ilegalnih migracija u srednjoj i istočnoj Europi u vrijeme i nakon završetka Drugog svjetskog rata.

O predavačima

Igor Šaponja rođen je 1974. u Puli gdje i završava osnovnu i srednju školu te Filozofski fakultet, smjer povijest i hrvatski jezik i književnost. Danas predaje povijest u Ekonomskoj školi Pula i Strukovnoj školi Pula. Član je Istarskog povijesnog društva  te se već duži niz godina s kolegom Igorom Jovanovićem bavi prikupljenjem videosvjedočanstava žrtava totalitarističkih režima. Surađuju na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim projektima u kojima koriste svjedočanstva sakupljena u proteklih deset godina.

Igor Jovanović rođen je 1974. u Puli gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je Povijest i Hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Puli, Sveučilištu u Rijeci. Od 2000. radi kao nastavnik u istarskim školama, a od 2004. radi kao učitelj povijesti u OŠ Veli Vrh. Uz prosvjetni rad bavi se istraživanjem različitih tema iz novije povijesti Istre i pisanjem stručnih radova. Sudjelovao je i predavao na nekoliko značajnih državnih i međunarodnih znanstvenih skupova i seminara o holokaustu. Član je različitih strukovnih vijeća, udruga i Istarskoga povijesnog društva – Società Storica Istriana – Istrsko zgodovinsko društvo. Doktorand je povijesti na Univerzi na primorske u Kopru.

Multimedijsko predstavljanje nekadašnjega pokretnog mosta u Piranu

5. veljače 2019. u kategoriji Novosti

U srijedu, 6. veljače 2019., s početkom u 12 sati u Info centru u nekadašnjem skladištu seoli Monfort u Portorožu (Obala 8), održat će se multimedijsko predstavljanje nekadašnjega pokretnog mosta u sklopu piranske lučice. Organizatori su Pomorski muzej “Sergej Mašera” Piran i Sveučilište u Mariboru.

Pozivnica – Invito

Noć muzeja 2019.

28. siječnja 2019. u kategoriji Novosti

U petak, 2. veljače 2019., od 18:00 do 1:00 sati iza ponoći Hrvatsko muzejsko društvo organizira Noć muzeja, koja će se održati uz slobodan ulaz za sve programe. Tema ovogodišnje Noći je “Muzeji – inovacije i digitalna budućnost”. Sudjelovat će muzeji, galerije, arhivi, knjižnice, znanstveno-istraživački centri, obrazovne i druge institucije iz svih krajeva u Hrvatskoj. U Istri su se uključile kulturne ustanove iz Umaga, Buja, Buzeta, Poreča, Pazina, Rovinja, Vodnjana, Pule, Malog Lošinja, Cresa i Lipe.

Donosimo pregled programa:

Umag
Muzej grada Umaga / Museo civico di Umago

Buje
Gradski muzej i Galerija Orsola Buje

Buzet
Zavičajni muzej Buzet

Poreč
Zavičajni muzej Poreštine – Museo del territorio parentino

Pazin
Državni arhiv u Pazinu
Etnografski muzej Istre-Museo etnografico dell’Istria

Rovinj
Muzej Grada Rovinja Rovigno

Vodnjan
Ekomuzej Istrian de Dignan

Pula

Arheološki muzej Istre

Gimnazija Pula
Povijesni i pomorski muzej Istre-Museo storico e navale
Muzej suvremene umjetnosti istre-Museo d’Arte Contemporanea dell’Istria

Mali Lošinj
Lošinjski muzej

Cres
Creski muzej

Lipa
Memorijalni centar Lipa pamti

Otvorenje izložbe “Palež u sjećanjima” u Žminju

28. siječnja 2019. u kategoriji Novosti

U utorak, 29. siječnja 2019., s početkom u 10 sati u Osnovnoj školi Vladimira Gortana Žminj održat će se predstavljanje izložbe „Palež u sjećanjima“ skupine autora: Željka Cetine, Roberta Doričića, Vane Gović, Igora Jovanovića, Petre Kavrečič, Mihe Kosmača, Nikše Minića, Gašpera Mithansa, Milana Radoševića i Igora Šaponje. Izložbu u sklopu projekta “Stoljeće europskog antifašizma. Istra između lokalnog i globalnog” organiziraju Osnovna škola Vladimira Gortana Žminj, Istarsko povijesno društvo i Udruga UABA grada Pule.

Izložba se bavi temom nacističkih i fašističkih zločina i paleža sela u Julijskoj krajini pa tako i u Istri. Ona su nositelji simbolizma područja koje je okupator pokušao „izbrisati“; stoga bi, kao i slavni Oradour-sur-Glane, Lidice i Ležáky, morali biti prepoznati kao područja sjećanja. Ti su ratni zločini obično poduzimani kao uzvratne mjere prema civilnom stanovništvu koje je podupiralo pokret otpora, prije svega partizane, odnosno Narodnooslobodilačku borbu. Palež su sela gotovo uvijek pratili pokolji, deportacije, pljačka i drugo nasilje.


                                

Predavanje Nevija Šetića “O završnom razdoblju hrvatske nacionalne integracije i stvaranju suvremene hrvatske države” u Puli

18. siječnja 2019. u kategoriji Novosti

U ponedjeljak, 21. siječnja 2019. s početkom u 12 sati u Dvorani Slavka Zlatića na Filozofskom fakultetu u Puli održat će se javno predavanje prof. dr. sc. Nevija Šetića “O završnom razdoblju hrvatske nacionalne integracije i stvaranju suvremene hrvatske države”. Povod predavanju drugo je izdanje monografije “Ostvarenje suvremene hrvatske države” objavljeno 2017. te prošlogodišnji engleski prijevod naslovljen “A Brief Introduction to Modern Croatian Nation-State Building”. Predavanje je organizirano kao redovita mjesečna Tribina Odsjeka za povijest.

Nevio Šetić redoviti je profesor na Odsjeku za povijest pri Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Područje njegova znanstvenog interesa je hrvatska moderna i suvremena povijest (19. i 20. st.). Posebno istražuje u području Istre, Rijeke i kvarnerskih otoka razdoblje francuske uprave, proces hrvatske nacionalne integracije, modernizacije i demokratizacije te novovijeke veze hrvatskih zemalja (Istre i Dalmacije, Istre i Hrvatske i Slavonije…), kao i proces ostvarenja suvremene hrvatske države. Napisao je više monografija te niz znanstvenih i stručnih članka. Uz znanstvenoistraživački rad sustavno radi i na popularizaciji znanosti i njezinih rezultata pišući prikaze, bilješke, feljtone i druge priloge za časopise i novine te sudjelovanjem u radijskim i televizijskim emisijama.

Pozivnica